Novi gradski proračun u pogledu sufinanciranja kulturnih djelatnosti donosi višemilijunsko povećanje. Povećanja ipak nisu dovoljna da bi dala pun zamašnjak nezavisnoj kulturi.
Izglasan je proračun Grada Zagreba za iduću godinu. Na 39. sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba, u okviru proračuna teškog skoro 3 milijarde eura, za sufinanciranje javnih potreba u kulturi potvrđeno je više od 130 milijuna eura. Grad je time za sufinanciranje kulture odriješio kesu s tridesetak milijuna eura viška u odnosu na prošlu godinu.
Međutim, analizirajući sadržaj prijedloga iz dokumenta Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2025., da se zaključiti da će gradska uprava naići na slične kritike kao i u ovo doba krajem prošle godine. Gradskoj je upravi i nakon prošlogodišnjeg izglasavanja proračuna predbacivana činjenica da, unatoč tome što se stvari „počinju micati s mrtve točke i vraćati na predrecesijske razine“, povećanja ipak nisu dovoljna da bi dala pun zamašnjak nezavisnoj kulturi, kao i osigurale egzistenciju kulturnim radnicima izvan službenih institucija. Posebno je upadljiv bio nesrazmjer financiranja kulturnih institucija kojima je grad suosnivač u odnosu na nezavisne vidove kulture.
Proračun za kulturu u 2025. podrazumijeva financiranje gradske kulture kroz dva programa. Rezervirano je 14.997.000,00 eura za programe čiji su nositelji Gradski ured za kulturu i civilno društvo te ustanove: Pučko otvoreno učilište, Centar za kulturu Histrionski dom, Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na Holokaust, Galerija Klovićevi dvori i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu. Za drugi program, rezerviran za korisnike kojima Grad nije osnivač, planirana sredstva iznose nešto slabijih 13.595.000,00 eura.
Od novaca rezerviranih za ustanove kojima je grad osnivač, najviše je brk omastilo Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (udjel Grada Zagreba u HNK jest 49 posto, ostalo je država) koje će od grada u idućoj godini iz proračuna biti sufinancirano s 12.982.000,00 eura. Pa iako je naoko jasno da je sva ostala lova rezervirana za sve ostale korisnike sića spram onoga što će dobiti HNK vrijedi spomenuti da od ostalih ipak odskače Galerija Klovićevi dvori, čiji su osnivači u jednakim dijelovima Grad Zagreb i Republika Hrvatska, a koju će grad u idućoj godini sufinancirati sa 735.000,00 eura. Od agilnih Klovićevih, dakle, za očekivati je još pokoji „kulturni spektakl godine“, kako je u medijima najavljivana prošlogodišnja retrospektiva Ivana Meštrovića (sponzorirana i od OTP banke) ili kakav „najvažniji kulturni događaj“, napumpan od PR mašinerije Styria grupe, inače i organizatora ovogodišnje izložbe Od boemstva do vječnosti. U slučaju Meštrovićeve retrospektive, spomenimo, kao i u slučaju Boemstva (čijih je eksponata većinu bio vlasnik „kontroverzni“ kapitalist i cionist Amir Gross Kabiri), PR je uspješno nadglasao kritiku.
13.595.000,00 eura rezerviranih za kulturu stvaranu izvan institucija kojima je osnivač Grad Zagreb (u apsolutnom omjeru tek nešto manji iznos od onoga koji ide za zagrebački HNK), idu na sufinanciranje: knjižnične djelatnosti i književnih programa, nakladničke djelatnosti, muzejske djelatnosti, dramske (kazališne) i plesne umjetnosti, glazbene umjetnosti, vizualne (likovne) umjetnosti, audiovizualne (filmske) djelatnosti, djelatnosti kulturno-umjetničkog amaterizma, interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse, međunarodne i međugradske suradnje i mobilnosti, kao i posebnih programa Kultura i umjetnosti u zajednici i ostalih posebnih javnih poziva u kulturi.
Kulturnim radnicama i radnicima koji poteze u vidu vođenja kulturne politike grada možda smatraju nedosljednima u vidu potpore nezavisnoj kulturi, gradski zastupnici iz redova opozicije dali su argumente koji bi glasačima mogli pomoći odabrati gradsku upravu na skorašnjim lokalnim izborima.
Prije početka rasprave na sjednici zastupnik MOST-a Trpimir Goluža vješao je „ukrase“ na bor u Gradskoj skupštini. Na jednom od ukrasa pisalo je: „Za Božić želim da ‘nezavisna kultura’ prestane biti ZAVISNA o državnom i gradskom proračunu.“ Goluža je, naravno, aludirao na aktivistički čin Inicijative mladih za ljudska prava koji je je prošloga tjedna doveo do hajke orkestrirane od desničara i braniteljskih udruga, a o čemu smo naširoko pisali prije nekoliko dana.
U obranu proračuna stao je Damir Bakić iz redova Možemo!, rekavši da se povećanja u odnosu na prošlu godinu naoko čine kao mali pomak, ali i da se radi o golemom iskoraku u odnosu na startnu godinu. Od kapitalnih ulaganja istaknuo je sufinanciranje obnove Kina Europa (6 milijuna od 11 milijuna ukupne vrijednosti projekta) i planiranog društveno-kulturnog centra Paromlin (41 od ukupnih 86 milijuna).
Na inače skromnu raspravu o sufinanciranju kulture, najviše je vremena otpalo na problem nezavisne kulture, „itekako ovisne jer se financiraju iz gradskog proračuna“, kako je rekao ex-bandićevac Ivica Lovrić koji je povećanjima u sufinanciranju nezavisne kulture kontrirao nedovoljna povećanja u tradicijske vidove kulture, folklor i tamburicu.
Gordana Rusak, iz istog kluba političkih otpadaka pokojnog gradonačelnika, nastavila je priču o uhljebljenju članova i simpatizera trenutačne gradske uprave u sektoru civilnog društva i nezavisne kulture.
Alen Lochert iz Kluba gradskih zastupnika HDZ-a i HSLS-a prigovorio je mala ulaganja u zagrebački HNK, istaknuvši da, iako ima devet puta manji proračun, Grad Split izdvaja čak 800 000 eura više za svoj HNK. Da to „nisu dvije usporedive stvari“, naglasila je Marija Krnić iz redova Možemo!, istaknuvši da Grad Split kao osnivač kazališta daje sav udio u programe teatra.
Iako je gradonačelnik istaknuo da su u pitanju investicija predviđenih učinjeni „kvantni skokovi“, pri čemu spominje i kulturu, jasno je da je za neke vidove potreban troskok da bi se došlo do cilja. Nezavisna kultura ostaje u specifičnoj situaciji. Kulturnim radnicima izvan službenih kulturnih institucija svako je povećanje i više nego dobrodošlo, budući da desetljećima žive ne relaciji između loših materijalnih uvjeta ili potpune oskudice. S druge pak strane, ostaje mogućnost izručenja nezavisne kulture koaliciji onih koji ne razumiju što je to nezavisna kultura ili ju, pak, smatraju leglom za uhljebljivanje.
