Na objavi Zagreb Pridea na Instagramu koja najavljuje 22. Povorku ponosa u komentarima su izbrojana čak 63 komentara u kojima je zalijepljena mrtvačka glava. Poruke mržnje često direktno pozivaju na nasilje i čak ubojstvo i istrebljenje LGBTIQ osoba kao i na samoubojstvo. Iako eksplicitne, ne kažnjavaju se dosljedno, a kriteriji za kazne su potpuno nejasni. „Pitanje naših prava i našeg postojanja ponovo se vraća u fokus predizbornih političkih debata“, ističe Franko Dota iz Zagreb Pridea.
Na objavi Zagreb Pridea na Instagramu koja najavljuje 22. Povorku ponosa u komentarima je prebrojano čak 63 komentara u kojima je zalijepljena mrtvačka glava. Najopasnije poruke mržnje prema LGBTIQ osobama u komentarima ispod članaka objavljenih na internetskim portalima te ispod objava na društvenim mrežama su direktan poziv na nasilje i čak ubojstvo i istrebljenje LGBTIQ osoba te poziv i „navođenje“ na samoubojstvo, pokazala je analiza narativa koju je objavio Zagreb Pride pod naslovom „Govor mržnje prema LGBTIQ zajednici: Paljenje, trganje, prijetnje, laži i manipulacije“.
„Sva izvješća, od onih međunarodnih od ILGA-e, organizacije koja ima konzultantski status pri Europskoj komisiji i UN-u, pa do nacionalnih izvješća pokazuju eksponencijalni porast govora mržnje, uznemiravanja i prijetnji usmjerenih prema LGBTIQ zajednici i pojedincima koji javno istupaju ili u javnom prostoru prepoznatljivim javnim osobama iz LGBTIQ zajednice“, kaže autor analize Franko Dota iz Zagreb Pridea.
Govor mržnje se najviše intenzivira u Mjesecu LGBT ponosa, koji se tradicionalno održava u lipnju, uoči održavanja Pridea. Tako su uoči prošlogodišnje Povorke ponosa u Zagrebu koja je održavana na temu prava trans osoba, u samo nekoliko dana tri osobe koje su medijski istupale primile desetine prijetećih poruka. Te su poruke stizale izravno ili neizravno na društvenim mrežama.
Iz Zagreb Pride su analizom utvrdili kako se komentari mogu svrstati u još tri glavna narativa, tu su navodi i izjave da su LGBTIQ osobe bolesne i da se trebaju liječiti, zatim komentari kojima se izjednačava homoseksualnost s pedofilijom i tvrdnja da LGBTIQ osobe šire svoju propagandu, te zahtjevi da se Povorke ponosa zabrane jer LGBTIQ osobe nemaju na što biti ponosne i ne bi trebale zahtijevati svoja prava.
„Sve učestaliji govor mržnje prema LGBTIQ zajednici posljedica je sve veće polarizacije društva oko ove tematike, koja je postala jedna od ključnih tema političkih rasprava u regiji, ali i u Europi. Kako je tema zauzela veći prostor u političkim raspravama tako je rasla i učestalost govora mržnje. Pitanje naših prava i našeg postojanja ponovo se vraća u fokus predizbornih političkih debata“, ističe Dota.
Unatoč očitim primjerima govora mržnje, koje Zagreb Pride navodi u analizi, a koje ne želimo ovdje ponavljati, većina od 17 prijava koje je Zagreb Pride podnio od 2018. do početka 2023. odbačena je ili policija nije pronašla počinitelja. Bila je riječ od 11 kaznenih prijava i šest prekršajnih prijava za diskriminaciju na osnovi spolne orijentacije sukladno članku 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije. Izraz „govor mržnje“ se naime, ne spominje niti u jednom zakonu, ali je govor koji je motiviran mržnjom protiv pripadnika određenih zaštićenih društvenih skupina, osim u članku 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije, pokriven i Kaznenim zakonom u čl. 325 za kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju. Kazneni zakon za poticanje mržnje i nasilja protiv osoba, između ostalih, i na temelju njihovog spolnog opredjeljenja i rodnog identiteta predviđa kaznu zatvora od tri godine, dok Zakon o suzbijanju diskriminacije predviđa novčane kazne. No, te dvije postojeće odredbe ne primjenjuju se dosljedno.
„U potpunosti su nejasni kriteriji na temelju kojih se govor mržnje jednog počinitelja procesuira, a sličan govor mržnje drugog počinitelja opravdava te se odbacuje kaznena prijava. Time se šalje poruka počiniteljima takvih kaznenih djela kako je govor mržnje prihvatljiv te se na taj način nepopravljivo šteti generalnoj prevenciji kaznenih djela, prilikom čega žrtve takvih djela ostaju nezaštićene“, naglašavaju iz Zagreb Pridea.
Tu se javlja i problem što se govor mržnje često odvija putem interneta, osobito preko društvenih mreža, pa je teško pronaći počinitelje ako su oni sakrili svoj identitet. Čak i kada policija pronađe osobu koja imenom, prezimenom i izgledom odgovara profilu korisnika s kojega je poslan komentar, postupak se ne nastavlja jer „nije nedvojbeno utvrđeno kako je baš korisnik svog profila počinio djelo, s obzirom na čestu tvrdnju osumnjičenih da se druga osoba koristila njihovim profilom“.
„Naša je preporuka da se pokuša uspostaviti neki standard, bilo kroz praksu ili uputu nadležnih organa, koji su to kriteriji za govor mržnje koji se odnosi na kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju, a koji se odnose na prekršajno djelo diskriminacije stvaranjem neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja. Trebalo bi educirati policajce, državno odvjetništvo i sudstvo, na njima je, a ne na udrugama, da uspostave jasni okvir kako bi se znalo kada smo u domeni slobode govora, a kada smo u domeni poticanja nasilja“, zaključuje Dota.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih. Projekt Udruge za nezavisnu medijsku kulturu „Promoviranje Povelje Europske unije o temeljnim pravima na H-Alter-u“ sufinanciran je sredstvima Europske unije u okviru Programa Impact4Value.
Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.