U galeriji Modulor Centra za kulturu Trešnjevka, 12. studenog 2024. godine u 19 sati održat će se otvorenje izložbe “Milan Lenuci – o stotoj obljetnici smrti” – autorice dr. sc. Snješke Knežević. Ulaz je slobodan za sve posjetitelje, a izložba se može pogledati do 29. studenog 2024. godine, radnim danom od 10 do 20 sati.
Galerija Modulor ovom izložbom obilježava stotu obljetnicu smrti Milana Lenucija (30. srpnja 1849. – 16. studenog 1924.), najvažnijeg urbanista doba kad se Zagreb počinje snažno prostorno razvijati nakon administrativnog ujedinjenja svojih povijesnih jurisdikcija (1850.) i sljedećih desetljeća kad u cijeloj Habsburškoj Monarhiji oficijelno i stvarno počinje modernizacija. Razdoblje u kojem Lenuci dominira u tom razvoju vremenski je obuhvaćeno 1891. godinom, kad je imenovan predstojnikom Gradskog građevnog ureda te 1913. godinom kada odlazi u mirovinu. U tom je razdoblju ostvaren projekt epohe – Donji grad, zamišljen kao središte grada te njegovo povezivanje s Kaptolom i povijesnim podgrađima (Vlaškom, Ilicom, Tkalčićevom). No planiranje i izgradnja obuhvatit će i sjeverne, mahom rezidencijalne predjele, zapadne predjele Donjega grada te regulacije postojećih industrijskih zona. Lenuci u studijama i planovima, osobito nakon premještanja potoka Medveščaka iz središta, a u sklopu gradnje kanalizacije, početkom 20. stoljeća zahvaća mnogo veće područje, napose prema istoku. U skici nove generalne regulatorne osnove 1907. godine Lenuci predstavlja Zagreb kao moderni srednjoeuropski grad. Ta je skica Lenucijevu najvažnije djelo. Iako je više vlasti nisu prihvatile prvenstveno zbog političkih, ali i financijskih razloga, Lenuci nastavlja velikim brojem detaljnih osnova razvijati svoju ideju Zagreba kao metropole.
Izložba se sastoji od foto-panoa kojima su prikazane sve postaje i sve važne osobe Lenucijeva života te izbor najvažnijih regulacija. Panoe upotpunjuje video prezentacija te izbor tekstova o Milanu Lenuciju.
Snješka Knežević (1938.), povjesničarka umjetnosti (znanstvena savjetnica; vanjska suradnica
Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu), prevoditeljica, novinarka. Povijest umjetnosti te njemački jezik i
književnost studirala je Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirala i doktorirala te na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Münsteru.
