Povodom sjećanja na Kristalnu noć, u zagrebačkoj će se Kinoteci (Kordunska 1), 11. studenog s početkom u 14 sati održati javno događanje u organizaciji Centra tolerancije Zagreb, posvećeno temi povijesnog revizionizma, poricanja i iskrivljavanja holokausta.
U noći 9. studenog 1938., prije točno 86 godina, širom Njemačke gorile su sinagoge, židovske trgovine i kuće. Židovi su brutalno zlostavljani, ubijani, odvedeni u logore i to otvoreno, javno, pred očima ostalih građana. Taj događaj poznat je kao Kristalna noć i smatra se simboličkim početkom holokausta, najvećeg zločina u povijesti čovječanstva.
Tijekom prošlog desetljeća iskrivljavanje holokausta je poraslo. Negiranje zločina prisutno je svakodnevno, kako na društvenim mrežama, tako i u medijskom prostoru. Zlouporaba holokausta i njegovog nasljeđa potkopava povjerenje u povijesnu znanost te prijeti društvenom, političkom i kulturnom suživotu, umanjuje razumijevanje povijesti, potiče teorije zavjere, opasne oblike nacionalizma, poricanje holokausta i antisemitizam.
Povodom sjećanja na Kristalnu noć, u zagrebačkoj će se Kinoteci (Kordunska 1), 11. studenog s početkom u 14 sati održati javno događanje u organizaciji Centra tolerancije Zagreb, posvećeno temi povijesnog revizionizma, poricanja i iskrivljavanja holokausta. Događanje pod nazivom „Povijesni revizionizam, poricanje i iskrivljavanje holokausta“ započet će panelom „Prošlost u sadašnjosti – razgovor s preživjelima i povijesnim svjedocima“ koji će okupiti preživjele i pružiti im mogućnost ne samo da još jednom svjedoče o stradanjima čitavih obitelji, već i da, nakon desetljeća posvećenih promicanju istine o zločinima pruže svoj osvrt na tendencije poricanja i iskrivljavanja.
Kako poricanje i iskrivljavanje istine o holokaustu doživljavaju posljednji preživjeli, misle li da postoje alati da se te pojave spriječe ili barem umanje njihov utjecaj, tko bi to učinio i na koji način – neka su od pitanja na koja će odgovor pokušati dati sudionici panela – preživjeli holokausta i svjedoci povijesti: povjesničarka umjetnosti Vesna Domany Hardy koja je nedugo nakon rođenja u holokaustu ostala bez gotovo cijele obitelji, Nevenka Končar koja je kao četverogodišnja djevojčica prošla strahote dječjeg logora u Sisku, Darko Fischer čija je obitelj uslijed ustaških progona ratne godine provela skrivajući se na različitim lokacijama u Bosni i Mađarskoj i Oleg Mandić koji je kao dječak s majkom zatočen u logoru Auschwitz-Birkenau, te ga kao jedan od posljednjih oslobođenika napušta kao jedanaestogodišnjak. Moderira glavni urednik u izdavačkoj kući Fraktura, Seid Serdarević.
Uslijedit će okrugli stol uz pitanja iz publike „Revizionizam u povijesnim narativima o drugom svjetskom ratu“ na kojem će biti riječi o nizu pokušaja poricanja i umanjivanja odgovornosti ustaškog režima za zločine počinjene u NDH, negiranju i umanjivanju broja žrtava te značaja događanja u koncentracijskim logorima. Govornici su istaknuti hrvatski i europski stručnjaci koji će pružiti kontekst za razumijevanje fenomena povijesnog revizionizma i središnjeg motiva revizionista – rehabilitacije ideologije i režima poraženih snaga.
Prof. dr. Ivo Goldstein na okruglom će stolu između ostalog govoriti o ključnim tezama iz svoje knjige Povijesni revizionizam i neoustaštvo – Hrvatska 1989. – 2022. Sudjeluju i prof. dr. Alexander Martin Korb, njemački povjesničar specijaliziran za holokaust, genocid, antisemitizam i srodne masovne zločine u srednjoj i istočnoj Europi, doc. dr. Goran Hutinec, povjesničar i autor knjige „Ustaški teror u Velikoj župi Zagorje 1941.-1945.“ i rumunjski povjesničar Emanuel Marius Grec, doktorski istraživač na Sveučilištu Heidelberg u Njemačkoj. Moderira novinar i urednik Dario Špelić.
Nakon okruglog stola u 18 sati nas očekuje projekcija filma „Poricanje“ redatelja Micka Jacksona, premijerno prikazanog na Toronto International Film Festivalu 2016. godine. Film se temelji na istinitoj priči opisanoj u knjizi Deborah Lipstadt „Moj dan na sudu s poricateljem holokausta“. Nakon što je objavio knjigu o poricanju holokausta, engleski pisac David Irving tužio je Lipstadt za klevetu i uništavanje njegove karijere povjesničara jer ga je optužila za namjerno iskrivljavanje povijesnih činjenica. U sudskom postupku njezin je pravni tim morao dokazati da se holokaust stvarno dogodio.
