Organizacije civilnog društva, pojedinci i privatna poduzeća sada mogu prijaviti svoje neprofitne projekte za EGSO-ovu nagradu posvećenu borbi protiv štetne polarizacije europskog društva.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pokrenuo je 15. izdanje svoje Nagrade za civilno društvo. Poseban je cilj ovog izdanja nagraditi djelotvorne, inovativne i kreativne neprofitne inicijative ili aktivnosti koje se provode u EU-u i kojima se suzbija štetna polarizacija europskog društva.
Izabrat će se najviše pet dobitnika koji će dobiti nagrade u ukupnoj vrijednosti od 50 000 eura.
Rok za prijavu je 7. studenog 2024. u 10:00 sati (po briselskom vremenu).
Svečanost dodjele nagrada vjerojatno će se održati tijekom EGSO-ovog Tjedna civilnog društva u ožujku 2025.
Cilj je ove EGSO-ove vodeće nagrade senzibilizirati javnost o iznimnom doprinosu civilnog društva stvaranju europskog identiteta i građanstva i promicanju zajedničkih vrijednosti koje jačaju europsku integraciju. Nagrada je svake godine usmjerena na drugu temu od posebne važnosti za EU.
TKO SE MOŽE PRIJAVITI?
Prijaviti se mogu sve organizacije civilnog društva službeno registrirane u Europskoj uniji koje djeluju na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini. Prijaviti se mogu i osobe s boravištem u EU-u, kao i poduzeća koja su registrirana ili posluju u EU-u, pod uvjetom da su njihovi projekti isključivo neprofitni.
Birat će se samo one inicijative i projekti koji se provode u EU-u. Inicijative moraju biti ili već provedene ili u tijeku. Planirane inicijative čija provedba nije počela do 7. studenog 2024. neće se uzimati u obzir.
Cjelokupan popis uvjeta i internetski obrazac za prijavu dostupni su na našoj internetskoj stranici.
KOJE SU PROJEKTNE TEME PRIHVATLJIVE?
Da bi prijave bile prihvatljive, moraju se odnositi barem na jedno pitanje s popisa kriterija prihvatljivosti iz pravila za 15. Nagradu EGSO-a za civilno društvo, koja su dostupna na relevantnoj internetskoj stranici EGSO-a.
Aktivnosti i inicijative predložene za nagradu mogu obuhvaćati širok raspon tema, primjerice:
- utvrđivanje pojedinačnih i kolektivnih odrednica štetne polarizacije i obrazaca koji dovode do smirivanja napetih situacija;
- poticanje transparentnosti financiranja organizacija, posebno onih koje polariziraju društvo ili potiču dezinformacije, nasilje ili radikalizaciju;
- borba protiv smanjenja medijskog pluralizma;
- promicanje slobode, raznolikosti i neovisnosti medija;
- promicanje transparentnosti moderiranja sadržaja, među ostalim na internetskim platformama;
- suzbijanje dezinformacija i lažnih vijesti;
- jačanje medijske pismenosti, poticanje kritičkog razmišljanja i jačanje otpornosti građana na dezinformacije;
- promicanje diskursa i mjera za borbu protiv rasizma i ksenofobije i podupiranje uključivog stava prema svim manjinama i skupinama u nepovoljnom položaju;
- sprečavanje radikalizacije ranjivih osoba i reintegracija radikaliziranih pojedinaca u društvo.
Prijaviti se možete ovdje.
VIŠE O TEMI OVOGODIŠNJE NAGRADE
Polarizacija se odnosi na zaoštravanje mišljenja ili stajališta. Može se temeljiti na posebnim ideologijama ili se ticati određenog pitanja. Riječ je o višedimenzionalnoj pojavi koja nije nužno negativna. Polarizacija može biti dio otvorenog i pluralističkog društva koje omogućuje prostor za slobodu izražavanja o pitanjima koja su relevantna ili osjetljiva za javno mnijenje. Otvoreni dijalog ključno je obilježje žive demokracije. Oblikovanje oprečnih, pa i oštrih mišljenja i neslaganja može obogatiti demokratsku raspravu, potaknuti aktivizam i biti pokretač promjena.
Međutim, kako je istaknuto u studiji EGSO-a,[1] i vlade i civilno društvo postaju sve konfliktniji, polariziraniji i nespremniji za kompromis. Polarizacija često dovodi do povećanog uzajamnog nepovjerenja, pa čak i neprijateljstva, među skupinama sličnih stavova. Polarizacija povezana s mržnjom ne obogaćuje rasprave i obično onemogućuje pronalaženje zajedničkog stajališta. Ta vrsta polarizacije štetna je za društvene odnose, povećava društvene napetosti, otežava koheziju, potiče nepovjerenje u političke institucije i ugrožava demokraciju.
Brojne krize, kao što su pandemija bolesti COVID-19, energetska kriza, kriza troškova života, rat u Ukrajini, u kombinaciji sa socijalnom nestabilnošću, gospodarskim padom i sve većim nepovjerenjem u javne službe i tijela, potencijalno su plodno tlo za štetnu polarizaciju.
Javna tijela i civilno društvo mogu imati važnu ulogu u praćenju žarišta polarizacije na internetu i izvan njega i pomoći u zaštiti liberalne demokracije od autoritarnih trendova. Zbog toga je EGSO svoju 15. Nagradu za civilno društvo odlučio dodijeliti neprofitnim inicijativama koje učinkovito interveniraju provedbom preventivnih mjera, mjera ranog upozoravanja i (prema potrebi) mjera za smirivanje napetosti kojima se osigurava poštovanje demokratskih vrijednosti i sprečava da polarizacija postane štetna i da jednostrani diskurs dovede do nasilja.
PRETHODNE NAGRADE ZA CIVILNO DRUŠTVO
Prva nagrada 14. izdanja dodijeljena je projektu AgeWell koji je organizirala Zaklada za treću dob. Godine 2022. EGSO je izvanredno dodijelio nagradu za dvije teme: mlade i Ukrajinu. Nagradom su 2021. nagrađeni projekti u području klime kojima se promiče pravedna tranzicija. EGSO je 2020. umjesto Nagrade za civilno društvo dodijelio jednokratnu Nagradu za građansku solidarnost posvećenu borbi protiv pandemije bolesti COVID-19. Neke druge ranije teme bile su rodna ravnopravnost i osnaživanje žena, europski identiteti i kulturna baština te migracije.
[1] Finding a new consensus on European civil society values and their evaluation (Pronalaženje novog konsenzusa o vrijednostima europskog civilnog društva i njihova evaluacija) (studija koju je naručio EGSO, a proveo Europski centar za politike), 2020., str. 5.
Dodatne informacije:
Odjel za medije EGSO-a – Leonard Mallett
+32 2 546 9337
Leonard.Mallett@eesc.europa.eu
@EESC_PRESS
