“Upravljanje vrstama koje žive u čoporu ne može se provoditi na način da se vrši odstrel. Odstrel vukova uzrokuje kontraefekt ‘rasipanja’ čopora na šira područja i time još veći pritisak na naše stočarstvo”, upozoravaju iz BIOM-a.
Stalni odbor Bernske konvencije izglasao je jučer smanjenje stupnja zaštite vuka nakon inicijative Europske unije da oslabi zaštitu vuka. Nevladine organizacije smatraju da je riječ o ozbiljnoj grešci i predstavlja potez lišen bilo kakvih čvrstih znanstvenih temelja. Podsjećaju kako Europska unija već sada ima program odgovornog upravljanja populacijom vukova, što uključuje i odstrel ukoliko je nužno.
“Srozavanje zaštite vuka prijeti produbljivanjem društvenih podjela umjesto poticanjem konstruktivnih rješenja. Populacija vuka jedva se oporavila nakon što je izumrla u većini dijelova Europe i slabljenje njihove zaštite može ugroziti ovaj krhki oporavak. Umjesto smanjivanja napetosti, ova odluka mogla bi pojačati podjele i srozati povjerenje u napore učinkovitog upravljanja populacijom vuka”, naglašavaju iz BIOM-a.
Odluka pokazaju koliko ne razumijemo prirodu i zbog toga ćemo morati platiti cijenu.
“Degradacijom statusa vuka postaje upitna mogućnost isplate odšteta i davanja podrške našim OPGovima u traženju načina za suživot s prirodom. Smanjenje zaštite predstavlja izrazito veliki rizik za samu vrstu ali i ‘nož u leđa’ najosjetljivijima – malim i mladim poljoprivrednicima kojima financijska odšteta za štete od vuka i mogućnost korištenja alata za izbjegavanja konflikta znače jako puno”, ističe Ivana Selanec, izvršna direktorica Udruge BIOM.
Primjer čaglja pokazuje da se upravljanje vrstama koje žive u čoporu ne može provoditi na način da se vrši odstrel, kao što je to u slučaju, primjerice, kod solitarnih medvjeda ili lisica.
“Odstrel vukova uzrokuje kontraefekt ‘rasipanja’ čopora na šira područja i time potencijalno uzrokujemo još veći pritisak na naše stočarstvo i širenje na nova područja”, zaključuju.