Početkom nove godine udruga je otpremila 207 tegljača prema Ukrajini. To je ukupno 207. donacija od 2022. godine, s više od 20 tona pomoći.
Hrvatska bilježi međunarodne uspjehe u neobičnim sportskim disciplinama, od guranja lopte do spuštanja na daskama niz zaleđeni birjeg. Udruga Dobro dobrim objavila je da “smo” postigli još jedan međunarodni uspjeh: drugi smo u svijetu po prikupljanju i slanju pomoći u Ukrajinu! Radi se o relativnoj brojci, razmjernoj broju stanovnika.
U samoj udruzi nisu posve načistu pripada li taj uspjeh državi ili civilnom društvu. U svojoj sinoćnjoj izjavi tvrde da je “Hrvatska druga najangažiranija država u svijetu”, a potom preciziraju da hrvatsko “civilno društvo šalje humanitarnu pomoć u Ukrajinu”. A daleko od toga da bi između države i civilnog društva trebao biti znak jednakosti.
Dodatnim preciziranjem udruga dolazi do tvrdnje da zasluge za ovaj državni/civilnodruštveni uspjeh pripadaju upravo odašiteljima poruke. Dakle udruzi Dobro dobrim, a ne državi.
Početkom nove godine udruga je otpremila 207 tegljača prema Ukrajini. Tegljač pun hrane, higijenskih potrepština, nove i tople odjeće, popluna i posteljine, slatkiša i igračaka za djecu, ali i medicinske opreme za bolnice i domove zdravlja već je stigao na svoje odredište, a novi je u pripremi u Zagrebu.
Organiziranje pomoći Ukrajini traje od veljače 2022. godine kada je udruga predložila suradnju ukrajinskoj ambasadi u Zagrebu, a ova ju je prihvatila.
„Današnji rad udruge karakterizira pomoć Ukrajini, koja se kroz donacije prikuplja te dostavlja isključivo na lokacije onih kojima je pomoć potrebna, čime se izbjegava ostavljanje donacija u različitim distributivnim centrima. Sve se to radi kako bi se izbjegao mogući gubitak donacija i njihovo praćenje. Udruga DoDo sama organizira sve u vidu transporta kako bi bila sigurna da će pomoć građana Hrvatske doći na planiranu adrese u Ukrajini. Nije rijetko da volonteri sami voze pomoć u Ukrajinu, te da su na licu mjesta kod dopreme donacija građanima Ukrajine“, kažu u udruzi.
Dodaju da je ovo bila prva ovogodišnja, te ukupno 207. donacija s više od 20 tona pomoći. Otpremljena je na točno dogovorena mjesta, adrese. Na popisu dostavljene robe su dezinficijenas, kirurški setovi, lijekovi, hrana, agregati, peći, računala, sredstava za osobnu higijenu, odjeća i obuća, posteljina, zaštitna odijela za pirotehničare, građevinski materijal, dječja hrane i pelene bolnički kreveti i namještaj, pa čak i – dronovi.
U prosjeku, svaki drugi tjedan organizira se tegljač iz sjedišta Udruge u Zagrebu prema Ukrajini, za građene te države, pa čak i za ugrožene životinje.
Zašto ste odabrali baš Ukrajinu, od sve bijede rasute po svijetu? Upitali smo predsjednika udruge Dobro dobrim, Senada Palića.
„Ne postoji nikakav plan da se bavimo isključivo Ukrajinom; države nas niti ne zanimaju, nego ljudi“, odgovara. Nakon potresa u Turskoj, kaže, svojim smo radom osigurali njezinom stanovništvu pomoć u iznosu od 32 tisuće eura. Pokušavali smo pomoći i Maroku, ali naišli smo na nezainteresiranost njihovih vlasti. Željeli smo se uključiti i u pomoć stanovništvu Gaze, međutim tokove humanitarne pomoći tamo vode Ujedinjene nacije. Pojedini naši suradnici rade na podršci izgradnji škola u Keniji.
Pomoć prikupljamo od poslovnih subjekata i građana. Imamo i tristotinjak volontera koji rade za nas. Neki od njih i sami su u potrebi, pa ponekad organiziramo i pomoć za njih. Neke naše volonterke su i žrtve obiteljskog nasilja, pa i njima pokušavamo pomoći.
Opasnosti da pomoć koju dostavljaju Ukrajini postane plijen korumpirane državne birokracije pariraju tako da njihovi volonteri kombijima prate donacije, koje transportiraju kamionima. Direktno kontaktiraju s ravnateljima njihovih institucija, na primjer domova za nezbrinutu djecu.
Financijski izvještaj koji je udruga dužna u godišnjem ritmu podastirati Fini, pokazuje da Dobro dobrim raspolaže nekretninskom imovinom u vrijednosti od blizu 15 tisuća eura. Dosta je neuobičajeno da su neprofitne organizacije vlasnice nekratnina, pa smo od predsjednika Palića zatražili objašnjenje:
„Kupili smo zemlju na Baniji i tamo planiramo izgraditi međunarodni edukativni centar. Želimo se, nakon rata u Ukrajini, više posvetiti Baniji, sudjelovati u izgradnji škola na tom području.“
