Posljedice ratnih stradanja u Hrvatskoj za brojne obitelji žrtava ostavile su dubok trag i neizlječive traume, ističe Documenta. Više od 20.000 žrtava smrtno je stradalo. Uz velike ljudske gubitke, skoro trideset godina nakon završetka rata, imamo i veliki broj nestalih osoba.
Trenutno je u evidenciji Hrvatskog crvenog križa (HCK) zaprimljeno više od 2800 zahtjeva za traženje nestalih osoba, od kojih se najveći broj odnosi na traženje nestalih u ratu. Prema podacima HCK-a, u Republici Hrvatskoj još uvijek je otvoreno 1914 zahtjeva za traženje osoba nestalih u ratu.
Među njima je 1555 zahtjeva za traženje osoba čija je sudbina i dalje nepoznata, te 359 smrtno stradalih osoba, čiji se posmrtni ostaci još uvijek potražuju. Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja navodi da još je uvijek nepoznata sudbina 1401 osobe te mjesto ukopa posmrtnih ostataka 391 smrtno stradale osobe, što ukupno čini 1792 neriješenih slučajeva.
Hrvatska je u postupku traganja za nestalim osobama postigla napredak koji se očituje u rješavanju sudbine više od 4300 nestalih. Nerijetko su nakon dugogodišnje neizvjesnosti, osobnim angažmanom i ustrajnošću i sami članovi njihovih obitelji dolazili do informacija o nestalim srodnicima, što je rezultiralo njihovim pronalaskom i dostojnom sahranom.
Udruga ističe nezanemariv broj članova obitelji koji usprkos naporima njihovih najbližih nikada nisu dočekali informacije o njima. Neizvjesnost mnoge obeshrabruje te stvara dojam nedovoljne brige društva, a u konačnici i povećava nepovjerenje u institucije.
„Naša je moralna obveza pružati maksimalnu podršku članovima obitelji u složenom procesu potrage. Nedostatak suradnje između predstavnika Hrvatske i Srbije ima štetan utjecaj na čitav proces. Međusobne optužbe ne pridonose rješavanju sudbine nestalih“, ističe Documenta.
Udruga poziva predstavnike vlasti u Hrvatskoj i Srbiji te organizacije i pojedince koji se bave pitanjem nestalih osoba, na ulaganje zajedničkih napora za unaprijeđenje suradnje, kako bi se ovo pitanje rješavalo kao jedan od prioriteta dviju zemalja. Poziva i predstavnike Uprave za zatočene i nestale Ministarstva branitelja na objavu podataka o identificiranim osobama. Od njih traži da objave novo izdanje Knjige nestalih, koja je zadnji put objavljena 2015. s imenima i prezimenima osoba koje se još traže.
„Na grobljima širom Hrvatske, u Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati u Zagrebu te u Osijeku, nalaze se brojni NN posmrtni ostaci. Pozivamo nadležne institucije da se ubrza identifikacija tih ostataka. Pozivamo članove obitelji i druge srodnike osoba koje se još uvijek vode kao nestale da daju uzorke krvi Upravi za zatočene i nestale te na taj način doprinesu mogućoj uspješnijoj identifikaciji. Ujedno apeliramo i na osobe koje imaju saznanja o sudbini nestalih osoba da ih ustupe nadležnim službama“, zaključuje Documenta u svojem današnjem proglasu povodom Međunarodnog dana nestalih.
