Povodom godišnjice početka Drugog svjetskog rata udruga Documenta uputila je apel kojim se traži učinkovitije suprotstavljanje prekrajanju povijesti, iskrivljavanju činjenica o Drugom svjetskom ratu, unaprjeđenje obrazovanja o holokaustu i kvalitetniju zaštitu kulturne baštine antifašizma.
“Prekrajanje povijesti, umanjivanje ili uvećavanje razmjera zločina i iskrivljavanje činjenica o Drugom svjetskom ratu, posebice kroz posljednjih trideset godina, ostaje veliki izazov. Zbog iskrivljavanja činjenica i prekrajanja povijesti već smo izgubili generacije koje su se školovale i odrastale u neovisnoj Republici Hrvatskoj”, upozoravaju iz Documente – Centra za suočavanje s prošlošću.
Povodom obljetnice početka Drugog svjetskog rata predstavili su odabrane prijedloge za učinkovitije suprotstavljanje prekrajanju povijesti, iskrivljavanju činjenica o Drugom svjetskom ratu, unaprjeđenje obrazovanja o holokaustu i kvalitetniju zaštitu kulturne baštine antifašizma. Kako Hrvatska ove godine predsjeda Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust, posebno je bitno da se pokaže politička volja za suprotstavljanje revizionizmu.
Revizionizam je i dalje prisutan i u školskim programima pa mladi u Hrvatskoj slabo poznaju povijest, osobito Drugi svjetski rat, skloni su vojnoj diktaturi, razdoblje NDH doživljavaju kao treći najvažniji događaj te stavove prema povijesnim zbivanjima uglavnom usvajaju od roditelja, prijatelja i preko Facebooka, a nedovoljno u školi i od medija, ističu iz udruge.
Važnu poruku poslala bi zabrana javnog isticanja ustaških simbola uporabe usaškog pozdrava o čemu već dugo traje javna rasprava pokrenuta na inicijativu Ognjena Krausa, predsjednika Koordinacije židovskih općina Republike Hrvatske.
Svjetski židovski kongres, Documenta i brojni drugi znanstvenici, zainteresirani pojedinci i institucije, zatražili su od gradova i općina i preimenovanje imena ulica nazvanih po pripadnicima ustaškog pokreta i dužnosnicima NDH.
“Davanje počasti ustaškim dužnosnicima se naime može shvatiti kao glorifikacija zločinačkog pokreta, nepriznavanje patnje svih stradalih u ustaškom teroru kao i osporavanje zločina nad Židovima, Srbima, Romima te političkim neistomišljenicima u vrijeme Drugog svjetskog rata. Smatramo da je posve neprimjereno odavati priznanje pripadnicima ustaškog pokreta”, ističu iz Documente.
Traže se i veća izdvajanja za Spomen područje Jasenovac, za proširenje muzeja i pripremu novog postava, iznimno važnog za obrazovanje novih generacija, kao i dodatna istraživanja koja bi tematizirala biografije pojedinih logoraša i logorašica i druge važne ali slabije istražene teme, kako bi se tema stradanja pojedinaca, ne samo u jasenovačkom već i drugim ustaškim logorima, približila svim generacijama.
“Bilo bi važno da Ministarstvo znanosti i obrazovanja potiče znanstvena istraživanja vezana uz Drugi svjetski rat, jer u prošlim desetljećima bilježimo samo mali broj diplomskih, magistarskih i doktorskih radova, kao i znanstvenih istraživačkih projekata na te teme. Također bi bilo važno intenzivirati i istraživanja o poslijeratnim egzekucijama”, ističu iz Documente.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja izdvojilo je sredstva za posjete Jasenovcu namijenjena zainteresiranim osnovnim i srednjim školama, a bilo bi važno tu mogućnost predvidjeti i za zainteresirana sveučilišta.
“Potrebni su informativni programi za sve generacije. Potrebne su javne rasprave, izložbe, publikacije i filmovi,pa tražimo da pozivi od strane zaklada i ministarstava, posebice Ministarstva znanosti i obrazovanja, uključe i ove teme”, naglašavaju.
Od mjesta stradanja potrebna je hitna zaštita nekadašnjeg logora Stara Gradiška, kao i prestanak zanemarivanja nekadašnjeg ustaškog koncentracijskog logora Slana na otoku Pagu.
Iz udruge očekuju i da će biti dovršena obnova Spomen groblja u Kamporu na otoku Rabu, u suradnji s Republikom Slovenijom te da će u suradnji s zakladom Herman i drugim post-jugoslavenskim zemljama biti završena obnova prvog kata jugoslavenskog Bloka 17 u Državnom muzeju Auschwitz-Birkenau i postavljena izložba o stradanju Židova, Roma i partizana i njihovih simaptizera u tom nacističkom logoru.
Pozivaju i na javno savjetovanje o primjerenijem načinu obilježavanja, u duhu suprotstavljanja prekrajanju povijesti Drugog svjetskog rata, Dana spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost, koji se i dalje obilježava u subotu i nedjelju najbližu 15. svibnju, pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora.
