Ruski agenti, ruski diverzanti, ruski igrači, rusofili, Putinovi mališani, putinofili – samo su neki od naziva kojima je HDZ “počastio” svoje političke suparnike od početka ruske invazije u Ukrajini, uključujući i kampanje za parlamentarne i europske izbore, pokazala je Gongova analiza političke komunikacije.
Gong je analizirao službene Facebook stranice političkih stranaka, s ciljem utvrđivanja koliko se tema rata u Ukrajini koristi u političkom prostoru. “Pokazalo se da se u obračunavanju s političkim suparnicima često koristi optužba za ruski utjecaj, te da u tome prednjači vladajući HDZ. Ostale stranke pak referiranjem na rusku invaziju optužuju HDZ da koristi Ukrajinu kao izliku da izbjegne kritike za svoje korupcijske afere (kao što rade SDP, Možemo! ili MOST), ili promoviraju antiglobalističke i suverenističke pozicije (Domovinski pokret i Pravo i pravda).

Rezultati Gongovog istraživanja pokazuju da HDZ već dulje od dvije godine prikazuje opoziciju kao antizapadnjačke, anti-EU, antihrvatske te antiukrajinske aktere, koji svjesno ili nesvjesno rade za interese Rusije, te koji će svojim idejama i politikama izolirati Hrvatsku na međunarodnoj političkoj sceni. U 120 objava na službenim Facebook stranicama HDZ-a, oporba je nazivana “ruskim igračima”, “ruskim agentima”, “putinofilima” te “rusofilima”, zapaža Gong.
HDZ je predsjednika Zorana Milanovića u kampanji za europarlamentarne izbore nazvao “Grbinov proruski, antieuropski stric” i “Vrhovni lažljivac” koji je radio kao konzultant za strane interese. U istoj kampanji, Možemo je kritizirao ekstremnu desnicu da radi na slabljenju Europe i u korist europskim rivalima, kao što je Rusija.
SDP, Možemo!, MOST, Domovinski pokret te Pravo i pravda su imali daleko manju količinu objava koje koriste rusku invaziju kao sredstvo političkog obračuna. Najčešće su objavljivali statuse o tome kada bi se branili od HDZ-ovih napada da su “ruski agenti”. Pritom, u kampanji za parlamentarne izbore, Domovinski pokret i Pravo i pravda sadržajem se razlikuju od ostalih triju opozicionih stranaka, jer su u svojim referiranjima na ukrajinski rat promovirali antiglobalističke i anti-EU narative.
Slobodni i pravedni izbori temelj su za pravilno funkcioniranje svake demokracije, zaključuje Gong. U vrijeme velikih sukoba poput rata u Ukrajini, koji je značajno zaoštrio međunarodne odnose na globalnoj razini, raste svijest o nužnosti jačanja zaštite integriteta izbora zbog sve većih mogućnosti stranog uplitanja. Ipak, strah od stranog uplitanja u izbore može rezultirati i time da se teza o “ruskim igračima” koristi kao izraz netrpeljivosti prema političkim suparnicima. Primjer toga su HDZ-ove objave na njihovoj službenoj Facebook stranici u veljači 2024. godine, kada su, osvrćući se na prosvjed oporbe na Markovom trgu, njegove organizatore, ali i sudionike i sudionice, optužili da predstavljaju “rusofile” i “putinofile”.
Rezultati analize, koja je obuhvatila period od 24. veljače 2022. do 16. srpnja 2024., pokazuju da je na hrvatskoj političkoj sceni, i to prvenstveno od vladajuće stranke, itekako prisutna tendencija optuživanja političkih suparnika kao “ruskih agenta” i “ruskih igrača”, koji rade suprotno europskim, zapadnjačkim i hrvatskim interesima.