Ponovljeni napadi izraelske vojske na financijsku instituciju al-Qard al-Hassan u Libanonu, povezanu s Hezbollahom, ukazuju na namjerne napade na civilne strukture koji predstavljaju ratne zločine, objavio je sinoć Human Rights Watch.
U noći 20. listopada 2024., u južnom Libanonu, južnim predgrađima Beiruta i dolini Bekaa izraelska je vojska dalekometnim oružjem pogodila oko trideset poslovnih zgrada u kojima su se nalazili uredi al-Qard al-Hassana. Izraelski visoki službenici tvrde da ta financijska organizacija financira Hezbollah, ali nisu rekli da je ona izravno uključena u neprijateljstva. „Korištenje financijske institucije, udruge ili banke od strane naoružane skupine ne predstavlja efikasan doprinos vojnoj akciji i stoga nije zakonita vojna meta prema zakonima rata“, naglašava HRW.
“Uzastopni napadi izraelske vojske na libanonske financijske institucije ukazuju na namjeran i nezakonit napad na civilno krilo Hezbollaha“, rekao je Ramzi Kaiss, libanonski istraživač koji radi za Human Rights Watch. “Određivanje civilne institucije kao vojne mete zbog njezine pripadnosti, a ne njezinog konkretnog doprinosa vojnoj akciji, dovodi u opasnost sve komercijalne operacije tijekom rata.”
Libanonski mediji izvijestili su o najmanje tri napada na centre al-Qard al-Hassana u južnom Beirutu, koja su u jednom slučaju dovela do rušenja čitave višekatnice. Prema dostupnim informacijama, nekoliko drugih centara koji pripadaju toj instituciji pogođeno u južnom Libanonu, dolini Bekaa i Baalbeku na istoku, te Hermelu na sjeveru te države.
HRW prenosi izjavu visokog službenika izraelske obavještajne službe, koji je medijima izjavio da je “svrha ovih napada ciljati na sposobnost Hezbollaha da funkcionira tijekom rata, ali i da nakon njega obnovi i naoruža organizaciju. Cilje je i smanjiti utjecaj Hezbollaha na velike dijelove libanonskog društva.” Izraelski ministar obrane Yoav Gallant objavio je 22. listopada da “degradiranje Hezbollahovih sposobnosti zahtijeva i vojnu i gospodarsku kampanju.” Dva dana ranije, Avichay Adraee, predstavnik za medije izraelske vojske, na arapskom je jeziku rekao je da je “većina Hezbollahovih izvora, bilo da je riječ o iranskom porijeklu sredstava ili o nezavisnim prihodima, pohranjena na tim mejstima i njima se upravlja unutar ogranaka al-Qard al-Hassana”. Adraee je dodao da ta institucija sudjeluje u financiranju Hezbollahovih aktivnosti protiv Izraela, i da ju izraelska vojska, kao takvu, smatra vojnom metom. Prije napada, izraelska vojska izdala je najmanje 24 upozorenja o evakuaciji pojedinih zgrada u južnom Libanonu, južnom Bejrutu, dolini Bekaa i Baalbeku, objasnio je Adraee. Dva videa, geolocirana od strane open-source kolektiva GeoConfirmed i potvrđena od strane Human Rights Watcha, zabilježila su trenutak kada je zračni napad izazvao rušenje visoke zgrade u Chiyahu, gradskoj četvrti u Bejrutu, u kojoj se nalazio ured al-Qard al-Hassana. Treći provjereni video, snimljen sljedećeg dana, prikazuje ruševine zgrade. Human Rights Watch analizirao je fotografije koje je objavio al-Nahar, koje prikazuju štetu na okolnom području i dokumente s logom al-Qard al-Hassana razbacane po tlu.
Još dva videosnimka, također geolocirana od strane GeoConfirmeda i potvrđena od strane Human Rights Watcha, pokazuju drugi i treći ured al-Qard al-Hassana zahvaćene plamenom u južnom Beirutu, u Bourj al-Barajnehu i Laylakiju. Al-Qard al-Hassan je libanonska institucija povezana s Hezbollahom i od osamdesetih godina prošloga stoljeća registrirana u libanonskom Ministarstvu unutarnjih poslova. HRW navodi podatke o stotinama tisuća klijenata koji primaju kolateralizirane zajmove s nultom kamatom, obično do 5000 američkih dolara. Ta organizacija, koja nema dozvolu Središnje banke Libanona za rad kao financijska institucija kako bi bilo u skladu sa zahtjevima libanonskog monetarnog i kreditnog zakona, ima najmanje trideset podružnica, većinu u područjima pretežno naseljenim šiitima u južnim predgrađima Beiruta, južnog Libanona i u dolini Bekaa. Američki State Department sankcionirao je 2007. godine istu organizaciju jer ju je Hezbollah koristio za upravljanje svojim “financijskim aktivnostima i dobivanje pristupa međunarodnom financijskom sustavu”. Prema State Departmentu, Hezbollah koristi al-Qarda al-Hassan za premještanje sredstava “kroz fiktivne račune i posrednike” i pruža “usluge karakteristične za banku kao potporu Hezbollahu, dok izbjegava odgovarajuće licenciranje i regulatorni nadzor”. HRW citira podatak Associated Pressa prema kojemu je od libanonske ekonomske krize 2019. godine sve više građana, u svojstvu klijenata stupilo u odnose s navedenom institucijom. Njezini klijenti najčešće su pripadnici šijitskog dijela libanonske populacije i pristaše Hezbollaha. Smatra ju se “najvećom libanonskom nebankarskom financijskom institucijom koja daje mikrokredite”.
Godine 2021. bivši vođa Hezbollaha, Hassan Nasrallah, izjavio je da je od svog osnivanja al-Qard al-Hassan dao 3,7 milijardi dolara zajmova za 1,8 milijuna ljudi. Godine 2023. tri člana parlamenta podnijela su pritužbu libanonskom javnom tužitelju tvrdeći da je ova financijska organizacija bila uključena u pranje novca i slične malverzacije. Usprkos svemu, HRW insistira na odredbama Međunarodnog humanitarnog prava koje od svih strana u sukobu zahtijeva da razlikuju vojne ciljeve od civila i civilnih objekata, te da u obzir uzimaju isključivo vojne ciljeve. Prema običajnom pravu, vojni ciljevi ograničeni su na „objekte koji svojom prirodom, lokacijom, svrhom ili uporabom efikasno doprinose vojnoj akciji i čije djelomično ili potpuno uništenje, zarobljavanje ili neutralizacija, u datim okolnostima, pruža definitivnu vojnu prednost”. Iako izjave izraelske vojske, američkog State Departmenta i nedavno ubijenog Hezbollahova čelnika Hasana Nasralaha pokazuju da organizacija ima veze s Hezbollahom i njegovim pristašama, ona ostaje civilni objekt, ističe HRW. U trenutku napada Al-Qard al-Hassana već je bio previše oslabljen da bi se moglo tvrditi da znatno dobprinosi vojnim akcijama Hezbollaha i da bi stoga mogao bitri zakonita meta. Dopuštanje takvih napada zapravo bi učinilo sve financijske institucije koje koriste različite vojske legitimnim vojnim ciljevima svih strana u sukobu, pa bi one mogle biti stalno izložene napadima, tvrdi Human Rights Watch.
„Pojedinci koji počine ozbiljna kršenja zakona rata s kriminalnom namjerom – to jest, namjerno ili nesmotreno – mogu biti procesuirani za ratne zločine“, dodaje HRW. „Pojedinci se također mogu smatrati kazneno odgovornima za pomaganje, omogućavanje, ili podržavanje ratnog zločina. Sve vlade koje su uključene kao strane u oružanom sukobu obvezne su istražiti navodne ratne zločine koje su počinili pripadnici njihovih oružanih snaga ili koji su počinjeni na njihovu teritoriju.“
U travnju je libanonsko Vijeće ministara naložilo libanonskom Ministarstvu vanjskih poslova da podnese izjavu tajniku Međunarodnog kaznenog suda (ICC) kojom prihvaća nadležnost suda nad teškim zločinima počinjenim na libanonskom teritoriju od 7. listopada 2023. Međutim, ministarstvo to nikada nije ispunilo, a vlada je na kraju poništila svoju odluku. Libanon bi hitno trebao predati nadležnost ICC-u kako bi omogućio tužitelju suda da istražuje teške međunarodne zločine, ističe HRW.
Organizacija poručuje izraelskim saveznicima da bi trebali obustaviti vojnu pomoć i prodaju oružja Izraelu, s obzirom na to da je ta pomoć višekratno korištena za počinjenje ozbiljnih kršenja zakona ratovanja.
“Bombardiranje organizacija i skupina koje nude usluge stotinama tisuća ljudi od strane izraelske vojske, zbog njihove povezanosti s Hezbollahom, ne samo da krši ratne zakone, već također predstavlja kažnjavanje onih čiji život ovisi o tim uslugama”, zaključio je Ramzi Kaiss.
