WWF-ov Izvještaj o stanju planeta upozorava da će tijekom sljedećih pet godina biti potrebni veliki zajednički napori za rješavanje dvostruke krize klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti.
WWF-ov Izvještaj o stanju planeta za 2024. upozorava da je došlo do katastrofalnog prosječnog pada od 73% u populacijama promatranih divljih vrsta u samo 50 godina (1970.-2020.). Najveći pad zabilježen je u slatkovodnim ekosustavima (85%), zatim u kopnenim (69%) i morskim (56%).
Divlje vrste ugrožavaju gubitak i degradacija staništa, uglavnom uzrokovana ljudskim prehrambenim sustavom, zatim prekomjerno iskorištavanje, invazivne vrste, bolesti, a klimatske promjene predstavljaju dodatnu prijetnju populacijama divljih vrsta u Latinskoj Americi i na Karibima, gdje je zabilježen zapanjujući prosječni pad od 95%.
Prijelomna točka u ekosustavima događa se kada se ekosustav gurne iznad kritičnog praga, što dovodi do značajnih i potencijalno nepovratnih promjena.
“Globalne prijelomne točke, kao što je nestanak Amazonske prašume i masovno odumiranje koraljnih grebena, imaju golemi utjecaj na cijeli planet i mogu ugroziti sigurnost hrane i prihoda. Upozorenje dolazi nakon što je broj šumskih požara u Amazoniji u rujnu dosegao 14-godišnji maksimum, a ove godine je četvrti put da se službeno dogodilo globalno masovno izbjeljivanje koralja”, navode iz WWF-a.
Ipak, neke populacije su se stabilizirale ili povećale zahvaljujući učinkovitim naporima za očuvanje, kao što su rast subpopulacije planinskih gorila od oko 3% godišnje između 2010. i 2016. u planinama Virunga u istočnoj Africi, ili povratak europskih bizona u središnju Europu, no to nije dovoljno.
Direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji Dunja Mazzocco Drvar ističe kako predstojeći međunarodni sastanci na vrhu o bioraznolikosti i klimi – COP16 i COP29 – predstavljaju ključne prilike za države da ubrzaju korak i povećaju opseg svog djelovanja. WWF poziva zemlje da razviju i provedu ambicioznije nacionalne planove za prirodu i klimu koji uključuju mjere za smanjenje globalne prekomjerne potrošnje, zaustavljanje i poništavanje domaćeg i uvezenog gubitka bioraznolikosti i smanjenje emisija – sve na pravedan način.
“To se može postići vrlo brzo ako vlade oslobode više financiranja iz javnih i privatnih izvora i bolje usklade svoje politike i akcije u pogledu klime, prirode i održivog razvoja”, zaključuje Mazzocco Drvar.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).