Ratni zločin u Ahmićima jedan je od najpoznatijih i najokrutnijih zločina na teritoriji nekadašnje Jugoslavije, ističu u zajedničkoj izjavi organizacije Centar za žene žrtve rata – ROSA, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), Sarajevo, Centar za građansku hrabrost, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Ženska mreža Hrvatske.
Ujedno, dodaju, to je i najveći pojedinačni zločin počinjen tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba u Bosni i Hercegovini. Ubijeno je 116 osoba. Dvije mjesne džamije su uništene do temelja.
U ranim jutarnjim satima, 16. travnja 1993., napad na srednjobosansko mjesto izvele su lokalne postrojbe HVO-a. Haški je sud zločine u ovom mjestu okarakterizirao zločinom protiv čovječnosti. Među ostalima, Dario Kordić je osuđen je po zapovjednoj odgovornosti na 25 godina za ratne zločine počinjene u središnjoj Bosni, uključujući i Ahmiće, podsjećaju organizacije.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je ustanovio da je zločin počinjen u okviru međunarodnog oružanog sukoba između Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Pravomoćno je potvrđeno da je “Hrvatska ostvarivala sveukupnu kontrolu nad HVO-om“ te „rukovodila u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a.“
Ahmići su vrh ledenog brijega svih ratnih i nacionalističko-ekspanzionističkih politika Hrvatske prema Bosni i Hercegovini. Odnos prema ovom ratnom zločinu primjer je hrvatskog odnosa prema suočavanju s prošlošću. Smatramo da se regionalna suradnja, poštovanje i solidarnost jedino mogu izgrađivati ako prošlosti pristupamo iskreno i odgovorno. No, i poslije tri desetljeća u Hrvatskoj ne vidimo pomake u smjeru preuzimanja odgovornosti za zločine počinjene njeno ime. “Zabrinjavaju nas i prošlogodišnje izjave osuđenog Darija Kordića. Kazao je: ‘Rekao sam, sve bih ponovio, ni sekunde ne bih zamijenio. Svaka sekunda je vrijedila.’ No, zabrinjava nas i muk hrvatske političke javnosti na ovakve istupe”, ističu organizacije.
Kordićevu izjavu je osudio Evropski parlament. Zastupnici HDZ-a u Evropskom parlamentu, glasali su protiv tog amandmana. Nisu se ogradili od izjava Darija Kordića. Odlikovanja mu još uvijek nisu oduzeta.
Već godinu dana iščekujemo odgovor Grada Zagreba da podrži našu inicijativu o imenovanju trga u znak sjećanja na ahmićke žrtve, kažu predstavnice ovih pet udruga. Trg posvećen ahmićkim žrtvama bi svojim postojanjem doprinosio prevenciji zločina, osvještavanju javnosti i educiranju mladih generacija. Važan je i zbog žrtava, ali i zbog ljudi kao što je Dario Kordić, koji održavaju nacionalističke sukobe i utiru put mogućim novim ratnim strahotama.
“Sve suprotno od našeg zahtjeva negira ratne zločine i onemogućuje politiku odgovornosti. Zato i ove godine tražimo od vlasti glavnog grada Hrvatske da pozitivno odgovore na našu inicijativu. Da pokažu da su im istina, sjećanje i dobrosusjedski odnosi izuzetno važni.”
Organizacije dodaju i da će u utorak, 16. travnja 2024. na Trgu bana Josipa Jelačića, u 12 sati organizirati prosvjedno stajanje u znak sjećanja na žrtve Ahmića. Istog dana, u 17 sati u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića organizirati će okrugli stol „Jesmo li nakon 31 godinu spremni za suočavanje s mračnom stranom hrvatske uloge u ratu protiv Bosne i Hercegovine“. Govorit će novinar Boris Pavelić, književnica Ajka Tiro Srebreniković i Senna Šimek, aktivistica Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatska.
