Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača (HSUEP) i Poljoprivredni institut iz Osijeka pozivaju poljoprivrednike da se jave i preuzmu uzorke ječma, pšenice, lucerne, stočnog graška i sikirice brisane sa sortne liste koje mogu koristiti za potrebe vlastite proizvodnje i eksperimentiranje.
Poljoprivredni institut iz Osijeka umnožio je i pripremio uzorke u sklopu on-farm modela očuvanja biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu kojeg koordinira Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača.
Iz HSUEP-a naglašavaju kako je stare i tradicijske sorte bilja važno čuvati iz više razloga.
“Raznolikost vrsta i sorata u proizvodnji stalno se smanjuje. Od ukupno 7000 biljnih vrsta koje se mogu koristiti za prehranu, danas preko 50% energije osiguravaju samo tri: riža, pšenica i kukuruz. Modernim oplemenjivanjem bilja također se smanjuje genetska raznolikost unutar sorata na tržištu, a poticanjem kupovine certificiranog sjemena dolazi do gubitka cijelog niza tradicijskih sorata. Procjenjuje se da je u posljednjih 100 godina izgubljeno čak 75% biljne genetske raznolikosti svijeta. S obzirom na nagle promjene klime, kvalitete tla i sl. kojima svjedočimo, važno je očuvati što širi raspon genetskog materijala dostupan za oplemenjivanje bilja budućnosti. Zbog toga se mnogi poljoprivrednici i stručnjaci u svijetu i kod nas uključuju u razne formalne i neformalne programe očuvanja biljnih genetskih izvora”, naglašavaju iz udruge.
On-farm modelu je cilj učiniti dostupnim dio biljnih genetskih izvora iz kolekcije Nacionalne banke biljnih gena. Banka gena u Hrvatskoj nije centralizirana nego ju čini 11 institucija i tri udruge. Čuva ukupnu genetsku raznolikost koju čine naše tradicijske sorte čiji su uzorci (primke) sakupljeni od poljoprivrednika diljem Hrvatske, te stare sorte koje su oplemenjivane ali su brisane sa sortne liste kao i divlje jestivo bilje i divlje srodnike kultiviranih vrsta.
Trenutno je dostupno sjeme četiri sorte lucerne, četiri sorte graška, dvije sorte sikirice, četiri sorte ječma i dvije sorte pšenice. Radi se o sortama iz kolekcije Poljoprivrednog instituta Osijek koje su oplemenjivane ali su ih pred niz godina potisnule modernije sorte. Ipak, neke od njih imaju dobra svojstva u proizvodnji, posebno na manjim gospodarstvima. Primjerice, sikirice predstavljaju pomalo zaboravljene kulture Mediterana. Spadaju u mahunarke, izgledom podsjećaju na sitne kamenčiće, a okusom su slične grašku. Bogate su proteinima i ugljikohidratima ali ih treba dugo kuhati jer sadrže alkaloid latirin.
Zainteresirani se mogu javiti on-farm koordinatorici na mail adresu onfarm.info@gmail.com, a više informacija dostupno je na web stranici https://hsep.hr/on-farm-model
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
