“Studija deplinofikacije RH, koju je prošle godine Zelena akcija objavila, pokazala je kako je napuštanje korištenja plina u sektorima toplinarstvo i električne energije moguće do 2035. godine i tehnološki i tržišno. No, nama je ovdje jako važan i socijalni aspekt jer se ne smije dogoditi da ova tranzicija produbi energetsko siromaštvo ili siromaštvo općenito”, poručila je Marija Mileta, potpredsjednica Zelene akcije, na okruglom stolu kojeg je Zelena akcija u četvrtak održala u Novinarskom domu.
Dijana Kesonja, zamjenica Pučke pravobraniteljice, podsjetila je kako je prema izvješću ureda pučke pravobraniteljice iz 2022. godine, radi neplaćanja računa, električna energija je isključena u više od 22.000 kućanstva. “Nemogućnost plaćanja računa jedan je aspekt energetskog siromaštva. Postoje i dalje kućanstva koja uopće nemaju pristup električnoj energiji ili se pak još uvijek griju na biomasu i to samo jednu prostoriju u kući, što izaziva zdravstvene probleme”, naglasila je.
Navela je kako postoji veliki nesrazmjer između stope siromaštva opće populacije i građana starijih od 60 godina, posebno onih koji žive sami i da se ta stopa povećava.
“Drago nam je vidjeti da se o temi deplinofikacije nastavlja govoriti iz socijalnog aspekta. Potrebno je spojiti sektor energetike sa sekorima koji se bave siromaštvom i energetskim siromaštvom i uzeti u obzir posebno pogođene skupine kada se donose mjere”, zaključila je Kesonja.
Ivan Zoković, stručnjak za razvoj zajednice i projekata obnovljivih izvora energije, rekao je kako se nacionalni zakonodavni okvir prošle godine poboljšao, no i dalje postoje određene barijere poput odredbe da energetske zajednice mogu ulagati samo u sunčane elektrane. Kao jedan od pozitivnih primjera, istaknuo je uspješnu kakmpanju grupnog investiranje u solarnu elektranu u Križevcima. “Ova elektrana trenutno generira ekstra prihod koji Grad razmatra investirati u druge mjere pomoći stanovnicima Križevaca”, ističe.
Studija deplinofikacije donosi smjernice za izradu nacionalnih i lokalnih strategija i politika, no resorno ministarstvo i Vlada RH dosad nisu pokazali interes.
“Umjesto na obnovljive izvore, Vlada je i dalje fokusirana na izgradnju nove plinske infrastrukture i širenje postojeće, poput krčkog LNG terminala”, ističe Mileta.
Istodobno, EU ide u smjeru smanjenja potražnje za plinom.
“Sva će ova infrastruktura završiti kao napuštena imovina, a trošak će vjerojatno snositi država. Stoga, poticaji – naš javni novac – koje država daje za plin, trebaju biti usmjereni u obnovljive izvore energije, a posebno prema marginaliziranim skupinama koje treba aktivno uključiti u tranziciju”, zaključila je.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).