Fosilni plin čini manje od tri posto ukupnog snabdijevanja energijom u Bosni i Hercegovini, ali umjesto da iskoristi ovu prednost i u procesu dekarbonizacije energetskog sektora s lokalnog fosilnog goriva (ugljena) postepeno pređe na obnovljive izvore energije, Vlada Federacije BiH promovira planove za izgradnju nove plinske infrastrukture za uvozno fosilno gorivo tj. plin, javljaju u zajedničkoj izjavi Aarhus centar u BiH i CEE Bankwatch mreža.
“Čini se da BiH političari, zbog geopolitičkih igara i partikularnih političkih i interesa pojedinih fosilnih lobija, upadaju u zamku ovisnosti o plinu, što će samo nanijeti štetu građanima BiH”, izjavljuju ove dvije organizacije. Planovi za izgradnju novog plinovoda iz Hrvatske dovode u pitanje napore da se smanji ionako niska potrošnja plina. Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH snažno i javno gura vlasti FBiH da što prije pokrenu projekt izgradnje plinovoda čiji bi kapacitet bio gotovo šest puta veći od potrošnje plina u BiH u 2022. godini. Kao da FBiH nema dovoljno problema s planovima za izgradnju jednog novog plinovoda iz Hrvatske, sada se spominju ni manje ni više nego tri interkonekcije – južna, zapadna i sjeverna, s ciljem plinofikacije “svakog dijela FBiH”.
„S jedne strane FBiH političari, pod izgovorom dekarbonizacije energetskog sektora, planiraju zatvaranje naših rudnika i termoelektrana i prestanak korištenja lokalnog fosilnog goriva, uglja, a kao alternativu i ‘tranziciono’ gorivo promovišu uvozno fosilno gorivo, plin. Izjave naših političara da je plin ‘gorivo budućnosti’, ‘kako bi se ispunili ciljevi dekarbonizacije’ te ‘olakšao naš put prema klimatskoj neutralnosti’ i da ‘Gasifikacija omogućava nastavak energetske nezavisnosti Federacije BiH‘ su u najmanju ruku kontradiktorne i neozbiljne“, kaže Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH.
“Saopćenje Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o prošlotjednim sastancima s čelnicima Tuzlanskog i Posavskog kantona zabrinjavajuće je i potpuno odvojeno od realnosti. Dok se u saopštenju navodi da je plin puno jeftiniji od ostalih energenata koji se trenutno koriste, istina je upravo suprotna. Europska unija je proteklih godina, na teži način naučila da korištenje plina znači ovisnost o uvozu i velike fluktuacije cijena. Gdje su bili i o čemu su razmišljali donosioci odluka u FBiH svo ovo vrijeme”, pitaju organizacije.
Evropska komisija i Sjedinjene Američke Države snose dio odgovornosti za popularizaciju/promociju plina na Zapadnom Balkanu, zbog otvorene političke i financijske podrške za izgradnju nove plinske infrastrukture.
„Stječe se dojam da pojedini političari na Zapadnom Balkanu nisu svjesni činjenice da je plin zapravo fosilno gorivo i da je kao takvo nekompatibilno s dekarbonizacijom i klimatskom neutralnošću i ovo nerazumijevanje današnje realnosti je duboko zabrinjavajuće. Budući da je EU postigla napredak i smanjila potražnju za plinom od 18 posto između augusta 2022. i maja 2024. godine, a nekoliko država članica je uvelo i zabrane ugradnje novih plinskih bojlera, krajnje je vrijeme da Europska komisija jasno poruči čelnicima zapadnog Balkana da se eri plina u Evropi bliži kraju“, zaključuje Pippa Galop iz Bankwatch mreže.