• Hrvatska
  • Europa
  • Svijet
  • Kultura
  • Planet Zemlja
  • Ljudska prava
  • Poslodavci
  • Politika
  • Mediji
  • Trg burze
    • Novac
    • Rad
    • Ideja
  • Što nas čeka
    • Kultura
    • Pritisak odozdo
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Arhiva
  • Kontakt
Facebook Twitter Instagram
  • Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Kontakt
  • Politika privatnosti
Facebook Twitter
H-Alter
  • Hrvatska
  • Europa
  • Svijet
  • Kultura
  • Planet Zemlja
  • Ljudska prava
  • Poslodavci
  • Politika
  • Što nas čeka
    • Kultura
    • Pritisak odozdo
  • Mediji
  • Arhiva
H-Alter
Naslovnica » Kategorija » Socijalna i ekonomska prava u Hrvatskoj na niskim su granama

Socijalna i ekonomska prava u Hrvatskoj na niskim su granama

0
Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Centar za mirovne studije, Kuća ljudskih prava Zagreb, Institut za političku ekologiju, Pravo na grad 10. prosinca 2021. Vijesti

Na Međunarodni dan ljudskih prava, organizacije civilnog društva pozivaju vladajuće da preuzmu odgovornost i poštuju pravne obveze vezane uz socijalna i ekonomska prava.

Priopćenje udruga civilnog društva prenosimo u cijelosti:

Socijalna i ekonomska prava u Hrvatskoj na niskim su granama,  a Vlada propušta ojačati javne usluge koje osiguravaju siguran život i adekvatnu skrb građanima i građankama  istaknule su povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava udruge Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Centar za mirovne studije, Institut za političku ekologiju, Kuća ljudskih prava Zagreb i Pravo na grad.

Dugogodišnji problemi poput kontinuiranog srozavanja radničkih prava, nedostupne i neadekvatne zdravstvene zaštite, sustava socijalne skrbi koji ne omogućuje sigurnost, izostanak politika koje bi omogućile priuštive i sigurne oblike stanovanja te nejednakosti u obrazovanju u korona-krizi dodatno su se zaoštrili. Uvjeti rada u mnogim su sektorima uvelike otežani, a raste nesigurnost radnih mjesta. Sustav javne zdravstvene zaštite već godinama čeka prijeko potrebna ulaganja i poboljšanje kvalitete upravljanja.

Posebno zabrinjava nedostatak radnica i radnika u ovom sektoru, što uvjete rada čini nepodnošljivima, a pacijentima onemogućava pristup prijeko potrebnoj skrbi. Zanemarivanje javnog zdravstva dovelo je do situacije u kojoj sustav nije u mogućnosti istovremeno pružati skrb oboljelima od bolesti uzrokovane virusom Covid-19 i drugim bolesnicima, zbog čega je ugroženo pravo na zdravlje sviju nas. Sustav socijalne skrbi nema dovoljno kapaciteta za rješavanje gorućih problema s kojima se susreću marginalizirane društvene skupine te ne osigurava zaštitu prava najranjivijih skupina, a posebice osoba i djece u riziku od siromaštva te žrtava nasilja.

Cijene najma stanova u većim gradovima i na obali bez obzira na krizu kontinuirano rastu, a država ovo pitanje prepušta nestabilnom tržištu. Pravo na obrazovanje ugroženo je raznim faktorima, pri čemu je nastava na daljinu posebno pokazala koliko dostupnost obrazovanja ovisi o imovinskom stanju roditelja učenika i njihovim mogućnostima da svojoj djeci pomažu pri obavljanju školskih zadataka. Nedostatak vrtića, nejednakosti u dostupnosti prijevoza, školske prehrane, brojne škole kojima nedostaje prostora i opreme, pogotovo na potresom pogođenim područjima, prepreke su koje pogađaju posebno najranjiviju djecu.

Dodatno, akutni problem predstavlja strahovita sporost i nesposobnost ili nevoljkost vladajućih da se krene s obnovom potresom pogođenih područja. Na područjima pogođenima potresima 2020. godine, a posebice na Baniji, ljudi su prepušteni sami sebi i proživjet će još najmanje jednu zimu u nedostojnim uvjetima.

Vlada Republike Hrvatske, umjesto da osmisli kvalitetna i sustavna rješenja za ostvarivanje osnovnih ljudskih prava, posljednjih je mjeseci nabrzinu donijela ili planira donijeti niz nacionalnih planova i reformi koje će skupljati prašinu u nekoj ladici.

Radi se o dokumentima koji odgovaraju na ključne izazove današnjice i budućnosti, poput Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine ili nacionalnog plana za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti koji propuštaju dati adekvatne odgovore na izazove pred nama. S druge pak strane, strateški dokumenti za neke marginalizirane skupine poput beskućnika ili izbjeglica izostaju, što dodatno otežava njihov ionako ranjiv socioekonomski položaj.

Zdravstvena i nadolazeća klimatska kriza na globalnoj razini neporecivo ukazuju na važnost kvalitetnih javnih usluga u ostvarivanju temeljnih ljudskih prava. Za smanjenje društvene nejednakosti i približavanje socijalnoj pravdi, potrebno je razvijati javne usluge, jačati institucije koje ih pružaju te omogućiti kvalitetnije sudjelovanje građanki i građana u njihovom planiranju. Zdravstvena zaštita, socijalna skrb, stanovanje, i obrazovanje moraju biti dostupni svima, pravedni i jamčiti sigurnost i za one koji ih koriste i za one koji ih pružaju. Javne usluge  trebaju  pouzdane temelje, što neizostavno uključuje dugoročna javna ulaganja i progresivno oporezivanje kako se društvene nejednakosti ne bi dodatno produbljivale.

O važnosti javnih usluga govori i manifest “Budućnost je javna” kojeg je već potpisalo gotovo 200 organizacija diljem svijeta, tražeći javne usluge koje odgovaraju na pojedinačne i kolektivne potrebe, smanjuju nejednakosti i štite dostojanstvo svih članova društva.

Tako postavljene javne usluge, koje se temelje na javnim politikama koje su socijalno pravedne i usklađene s ljudskim pravima, značile bi proaktivno rješavanje gorućih problema, koji posebno pogađaju one najmarginaliziranije među nama.

Stoga, na Međunarodni dan ljudskih prava, organizacije civilnog društva pozivaju vladajuće da  preuzmu  odgovornost i poštuju pravne obveze vezane uz socijalna i ekonomska ljudskih prava kako bi se  svim ljudima koji žive u ovoj zemlji omogućilo dostojanstvo, sigurnost, zaštita i blagostanje.

Share. Facebook Twitter WhatsApp Email
Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Centar za mirovne studije, Kuća ljudskih prava Zagreb, Institut za političku ekologiju, Pravo na grad

Povezani članci

DOOR3. veljače 2023.

EcoFem grupa – čitajmo zajedno i ekofeministički!

politikenenasilja.org3. veljače 2023.

Politike nenasilja – otkrivanje dijaloga, Zadar, 16. – 18. veljače

Ženska mreža Hrvatske3. veljače 2023.

Nasilje na Platku: policija nije kontaktirala DORH, niti su protiv napadača podnesene kaznene prijave 

Dijana Pribačić Jurić2. veljače 2023.

Približavamo se Jamajci

  • Posljednje
  • Popularno

EcoFem grupa – čitajmo zajedno i ekofeministički!

3. veljače 2023.

Politike nenasilja – otkrivanje dijaloga, Zadar, 16. – 18. veljače

3. veljače 2023.

Nasilje na Platku: policija nije kontaktirala DORH, niti su protiv napadača podnesene kaznene prijave 

3. veljače 2023.

Približavamo se Jamajci

2. veljače 2023.

EcoFem grupa – čitajmo zajedno i ekofeministički!

3. veljače 2023.

Ranjive na vidjelo!

1. rujna 2020.

Crno-bijeli svijet

15. rujna 2020.

Where does the time go? Time and temporality in a pandemic

16. rujna 2020.
Posljednje vijesti

Nasilje na Platku: policija nije kontaktirala DORH, niti su protiv napadača podnesene kaznene prijave 

3. veljače 2023.

Zrinjevac neadekvatno brine o zagrebačkim zelenim i parkovnim površinama

1. veljače 2023.

Solarnim elektranama u vlasništvu građana do većeg korištenja solarne energije

30. siječnja 2023.

Prošle je godine na bečkim ulicama zabilježeno čak 11,7 milijuna biciklista

26. siječnja 2023.

Komentiraj i predloži kako poboljšati metodu za planiranje uključivih i pristupačnih društvenih vrtova

26. siječnja 2023.

Tomašević o štrajku u Čistoći: “Štrajk je reguliran zakonom i točno je propisano kako se on provodi. Uprava će danas prijaviti sudu ovaj nezakoniti štrajk.”

25. siječnja 2023.

Iranskom LGBT filmašu odbijen zahtjev za azil, štrajka glađu

23. siječnja 2023.

Povratna naknada za ambalažu u Hrvatskoj najniža u EU

17. siječnja 2023.

Beč u samo dvije godine udvostručio kapacitet solarnih sustava

14. prosinca 2022.

Objavljen zbornik istraživačkih članaka o uzrocima i posljedicama nacionalističkih trendova u Hrvatskoj

3. prosinca 2022.

Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
E-mail: redakcija@h-alter.org
Tel: 01/ 492 15 46

Facebook Twitter
  • Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Kontakt
  • Politika privatnosti

Pretplati se na newsletter

© H-Alter - Udruga za medijsku kulturu
  • BozooArt

Unesi pojam i pritisni Enter za pretragu ili pritisni ESC za odustajanje.