Povodom 29. godišnjice vojne operacije Oluja Centar za žene žrtve rata – ROSA (Zagreb), Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije – UDIK (Sarajevo), Centar za građansku hrabrost (Zagreb), Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, (Zagreb) i Ženska mreža Hrvatske organiziraju građansko okupljanje.
U Zagrebu, na Trgu bana Jelačića, danas od 11 sati bit će održana polusatna antiratna akcija na kojooj će okupljeni izraziti suosjećanje sa žrtvama rata i zločina počinjenih u naše ime.
Udruge podsjećaju da su nad građanima Republike Hrvatske srpske etničke pripadnosti za vrijeme i poslije operacije Oluja pripadnici Hrvatske vojske, policije i civili počinili ratne zločine. Najveći broj tih zločina nije procesuiran. Ubijeno je više od 600 civila, spaljeno više od 22 tisuće kuća, a izbjeglo oko 200 tisuća građana. Njihov je povratak bio sustavno otežavan i onemogućavan administrativnim i birokratskim mjerama i useljavanjem drugog stanovništva u napuštene kuće.
Udruge će danas na skupu podsjetiti na mjesta počinjenja zločina, kao i na to da Republika Hrvatska nije utvrdila činjenice o njima. „Presuda Anti Gotovini i drugima protumačena je kao oslobađajuća od svakog vida odgovornosti, umjesto da se činjenice dodatno istraže, a počinitelji procesuiraju“, ističu udruge.
One podsjećaju i da je na 25. godišnjici obilježavanja operacije Oluja premijer Andrej Plenković najavio otklanjanje poteškoća kako bi se građani srpske nacionalnosti osjećali ravnopravnima, prvenstveno donošenjem Zakona o civilnim žrtvama rata. Međutim, dosadašnja provedba tog zakona pokazuje da postoji nejednak odnos prema žrtvama i da izostanak utvrđenih činjenica o okolnostima i razmjerima stradanja tijekom i nakon vojne operacije Oluja onemogućava žrtve u stjecanju prava po nedavno donesenom Zakonu.
„Članstvo u Evropskoj uniji obavezuje Hrvatsku na suočavanje sa prošlošću i na moralan odnos ne samo prema hrvatskim žrtvama, nego prema svim žrtvama rata devedesetih. Ono također, obavezuje državu da pravosuđe oslobodi od političkog utjecaja i omogući regionalnu suradnju“, kažu udruge. Dodaju da su izolirani pozitivni pomaci pojedinih hrvatskih političara ulijevali nadu da su promjene moguće, no godinu dana uoči 30. godišnjice i dalje nije vidljiv prekid s politikama podjele i nacionalizma.
Udruge zahtijevaju od Republike Hrvatske prikupljanje, provjeru i sistematiziranje podataka iz različitih izvora, vladinih i nevladinih institucija i organizacija, te objedinjavanje postojećih istraživanja s ciljem utvrđivanja činjenica koje će biti dostupne javnosti: „Zločini u Oluji su odgovornost Hrvatske, a suočavanje društva s Olujom mora biti utemeljeno na činjenicama o počinjenim ratnim zločinima i politici etničkog čišćenja.“
