Zdravlje i dobrobit nekih izbjeglica iz Ukrajine ugroženi su zbog neuspjeha država primateljica da osiguraju pristup osnovnoj i vremenski osjetljivoj zdravstvenoj skrbi, što dodatno pogoršava povrede koje su pretrpjeli kao rezultat invazije.
Ukrajinski izbjeglice privremeno se vraćaju kući radi dobivanja medicinske skrbi za seksualno i reproduktivno zdravlje nakon što su otkrili da su im opcije ograničene u Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj, dok drugi traže ilegalna rješenja, prema istraživanju koje je objavio Centar za reproduktivna prava.
Istraživanje objavljeno u utorak, 16. svibnja, rezultat je suradnje devet međunarodnih organizacija za ljudska prava i dokumentira zabrinjavajući utjecaj restriktivnih nacionalnih zakona na izbjeglice koje traže osnovnu skrb i podršku.
Nalazi izvještaja temelje se na više od 80 polustrukturiranih intervjua provedenih između srpnja 2022. i travnja 2023. Utvrđeno je da se ukrajinske izbjeglice suočavaju sa štetnim odgodama, tjeskobom, strahom, financijskim poteškoćama, institucionalnim rasizmom i neadekvatnom skrbi, a sve to izravno utječe na njihovo zdravlje i opće blagostanje.
Zdravlje i dobrobit nekih izbjeglica iz Ukrajine ugroženi su zbog neuspjeha država primateljica da osiguraju pristup osnovnoj i vremenski osjetljivoj zdravstvenoj skrbi i uslugama podrške, što dodatno pogoršava povrede koje su pretrpjeli kao rezultat invazije na Ukrajinu, izjavila je za EURACTIV Leah Hoctor, starija regionalna direktorica za Europu u Centru za reproduktivna prava. “Europska unija je obećala da će izbjeglicama iz Ukrajine pružiti utočište i skrb. Ipak, žene iz Ukrajine […] često doživljavaju vrlo drugačiju stvarnost kada potraže medicinsku skrb za seksualno i reproduktivno zdravlje […] suočavaju se s preprekama u obliku ograničenja, konfuzije, stigme i diskriminacije”, dodala je.
Pitanje poljskog zakona i politike protiv LGBTQ+ osoba
Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovačka imaju vrlo restriktivna pravila kada je u pitanju medicinska skrb za reproduktivno zdravlje i podrška za žrtve rodno uvjetovanog nasilja. Izvještaj je utvrdio da se žene suočavaju s pravnim ograničenjima, financijskim preprekama, nedostatkom informacija i lošom kvalitetom skrbi prilikom pristupa takvoj podršci. Nadalje, žene koje traže reproduktivnu skrb često se suočavaju s ozbiljnim prijetnjama, uznemiravanjem i zastrašivanjem u društvima u kojima reproduktivna prava nisu prioritet države.
Poljska je jedno od najrestriktivnijih okruženja za seksualno i reproduktivno zdravlje i prava u Europi. Nakon presude Ustavnog suda zemlje iz 2020. abortus je legalan samo ako je trudnoća rezultat kaznenog djela ili kada je život ili zdravlje žene u značajnoj opasnosti. Činjenica da su ukrajinske izbjeglice u Poljskoj prisiljene vratiti se u Ukrajinu radi pobačaja ili potražiti pomoć u drugim državama Europe ukazuje na propuste u poljskom zakonodavstvu i praksi, izjavila je Krystyna Kacpura iz Poljske zaklade za žene i planiranje obitelji. Većina izbjeglica u Poljskoj traži pomoć oko pobačaja izvan legalnih putova kupujući lijekove za pobačaj putem interneta ili putujući u druge države članice EU-a kako bi dobili uslugu liječnika. Neke žene odgađaju traženje seksualne i reproduktivne zdravstvene zaštite što je duže moguće.
Ali ne suočavaju se s preprekama samo one koji traže pomoć oko reproduktivnih prava. Izvještaj je utvrdio da osobe koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje često ostaju bez osnovnih usluga i podrške te se same nose s traumama, zdravstvenim problemima i drugim posljedicama, dok se Romi i LGBTQ+ izbjeglice suočavaju s intersekcionalnom diskriminacijom i povećanim preprekama.
LGA-Europe procjenjuje da je Poljska zemlja u kojoj su životni uvjeti za LGBTQ+ osobe najgori u Europskoj uniji. Povrh toga, nekoliko poljskih lokalnih samouprava usvojilo je odluke o “zonama bez LGBT ideologije”. Usluge podrške za preživjele žrtve seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja u Poljskoj potpuno su neadekvatne, smatra Joanna Piotrowska iz Zaklade Feminoteka, poljske organizacije koja je sudjelovala u studiji, dodajući da „mnoge preživjele ne pronalaze sigurno utočište gdje bi mogle dobiti podršku u suočavanju s traumatičnim iskustvima koja su pretrpjele.”
U Slovačkoj, Adriana Mesochoritisova iz organizacije Freedom of Choice izjavila je da nisu osigurane potrebne usluge za pomoć ukrajinskim ženama: “Slovačka nema potrebne službe da odgovori na potrebe žena iz Ukrajine. Bilo da se radi o brizi o pobačaju, uslugama kontracepcije, podršci rodno uvjetovanom nasilju, toliko toga nedostaje. Toliko je prepreka na njihovom putu.”
I u Mađarskoj je ista priča. “Nakon invazije, organizacije za ljudska prava odmah su se mobilizirale kako bi odgovorile na potrebe izbjeglica u bijegu iz Ukrajine,” rekla je Erika Schmidt iz udruge EMMA, Mađarska. “No, nakon godinu dana, mi i druge organizacije koje pružaju skrb za seksualno i reproduktivno zdravlje i dalje se suočavamo s velikim pravnim, financijskim i operativnim izazovima koji utječu na našu sposobnost pružanja pomoći izbjeglicama.”
U međuvremenu, u Rumunjskoj, rodni stereotipi i višestruki oblici diskriminacije uzrokuju probleme izbjeglicama, posebno u kombinaciji s rastućim otporom prema slobodi reproduktivnog zdravlja. “Pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi i uslugama podrške za žene i djevojke u Rumunjskoj je pun izazova. Ranjive skupine uvijek se najteže nose s ovim nemirnim vodama”, izjavila je Camelia Proca iz udruge A.L.E.G., Rumunjska.
Otvorena ruska invazija na Ukrajinu natjerala je više od 8 milijuna ljudi — prvenstveno žena i djece — da potraže utočište u zemljama diljem Europe. Poljska je primila najviše izbjeglica među državama EU. Prema podacima poljske granične straže, gotovo 12 milijuna ljudi prešlo je ukrajinsko-poljsku granicu od 24. veljače 2022. do danas. Prema vladinim podacima, oko milijun Ukrajinaca obuhvaćeno je mjerama privremene zaštite u Poljskoj.
