rodna ravnopravnost

Dvije najjače „lijeve“ opcije, SDP i Možemo!, ganjaju LGBT+ glasove. Bitku za  taj segment biračkog tijela za H-Alter komentiraju urednica Crol.hr-a Iva Tomečić i sociolog Hajrudin Hromadžić.

D.M.-ovo pokajništvo više doliči ispovijedi bliskom svećeniku negoli odgovornom priznanju u suvremenom, kako-tako rodno osviještenom medijskom prostoru, i utoliko je duboko problematično.

Možemo ovih desetak dana preživjeti ili proživjeti, smijući se kandidatima, vodeći beskrajno isprazne, a utoliko zabavne razgovore, a možemo i tražiti one koji će nas,  ako ne spasiti, a ono bar probuditi.

U nekim zemljama Unije žene i danas umiru zbog zabrane pobačaja na zahtjev, ili zbog nedostupnosti moraju koristiti alternativne načine osiguranja zdravstvene skrbi.

Nekolicina samohranih očeva u Hrvatskoj, bilo zbog razvoda ili smrti supruge, ruše stereotipe o očinstvu i suočavaju se s mnogim preprekama.

Izvjesno je da dolazi generacija novog tipa političarki, vjesnice kojih su bile Mirela Holy i Rada Borić. Zasjekom u pravila maskuline političke igre i njezinih manipulacija, one otvaraju prostor dekontaminaciji i imaginaciji mogućeg.

Kritika reprezentacije transrodnosti u romanu “Sinovi, kćeri” Ivane Bodrožić: Umjesto nekritičkog slavljenja ovoga romana, učimo iz njegovih grešaka.

Izvještaj s tribine s Kajsom Ekis Ekman: “Danas se patrijarhat brani argumentima koji stižu iz femizma i s ljevice. I to je ključno shvatiti, jer ako to ne shvatimo, bit ćemo zbunjeni.”

Zemlje i organizacije koje tvrde da im je stalo do ukrajinskih života moraju se prestati oslanjati na pristup koji komodificira ratom izazvane povrede i koji koristi rat kao priliku za zaradu.

Politička ekonomija kapitalizma katastrofe u Ukrajini i šire: Dok u Ukrajini traje rat, već su donešene odluke o tome kako bi trebao izgledati proces rekonstrukcije i oporavka.

Samo devet posto ulica u 30 velikih europskih gradova nosi imena po ženama, pokazalo je veliko istraživanje koje je provela grupa novinara iz Europske mreže za podatkovno novinarstvo.

Bez zajedničkog europskog sustava evidentiranja nasilja nad ženama i jačanja sustava zaštite žrtava, provođenja zakona i pooštravanja kazni za počinitelje rodno uvjetovano nasilje nastavit će rasti. 

Stranica „Seksizam naš svagdašnji“ na društvenim je mrežama Facebook i Instagram prikupila preko 1000 primjera seksizma u medijima, od čega su 55 najgorih prijavili nadležnim institucijama.

Petra Sinovčić: “Ako se javnim novcem financiraju sportovi kojima se tradicionalno bave većinski dječaci i koji su izrazito popularni, otvaramo vjerojatnost da se veliki broj djevojčica neće uključiti u sport.”