„Važno je da se Povorke ponosa održavaju i u manjim gradovima i gradovima koji nisu glavni gradovi kako bi LGBTIQ+ osobe i u manjim sredinama osjetile da mogu živjeti svoj identitet u svom gradu, a ne da moraju odseliti u Zagreb ili inozemstvo“, kaže Boris Pein iz pulske udruge Proces. Ta udruga u Puli 22. lipnja, na Dan antifašističke borbe, organizira prvi Pride u tom gradu. Pula će tako biti peti hrvatski grad kojom će koračati Povorka ponosa, nakon Zagreba, Splita, Osijeka i Karlovca.
„Važno je da se Povorke ponosa održavaju i u manjim gradovima i gradovima koji nisu glavni gradovi kako bi LGBTIQ+ osobe i u manjim sredinama osjetile da mogu živjeti svoj identitet u svom gradu, a ne da moraju odseliti u Zagreb ili inozemstvo“, kaže Boris Pein iz pulske udruge Proces. Ta udruga u Puli 22. lipnja, na Dan antifašističke borbe, organizira prvi Pride u tom gradu. Pula će tako biti peti hrvatski grad kojom će koračati Povorka ponosa, nakon Zagreba, Splita, Osijeka i Karlovca.
Udruga Proces djeluje šest godina i u Puli su do sada organizirali više od 50 kulturnih događaja, ali i brojna druženja za ljude iz LGBTIQ+ zajednice. Iako su cijelo vrijeme razmišljali o organizaciji Pridea, manjak iskustva ih je u tome sprječavao, no pravi poticaj je došao nakon prošlogodišnjeg upada nasilnika u Društveni centar Rojc i napada bakljama za vrijeme nastupa drag kolektiva House of Flamingo u organizaciji udruge Proces.
„Djelovanjem smo stekli neko iskustvo i okupili zajednicu LGBTIQ+ osoba, ali i saveznika iz Pule i Istre. Prošlogodišnji napad bio je pokazatelj da je pravo vrijeme za organizaciju Pridea. Htjeli bismo osvijestiti javnost o problemima s kojima se susrećemo i potaknuti na dijalog o tome zašto je važno stvoriti inkluzivno društvo“, ističe Pein.
U šest godina djelovanja udruga se suočila, uz ovaj, s još jednim incidentom, no prema Peinovom osobnom iskustvu Pula je relativno siguran grad za LGBTIQ+ osobe.
„Liberalnost je jedan dio identiteta Puležana, no ipak se na nekim mjestima ne bih baš osjećao sigurno. Na našim događanjima se osjećamo sigurno, ali to je ipak ‘unutar naša četiri zida’. Zato nas je i taj upad u Rojc motivirao na akciju, taj je party bio za osobe iz zajednice, ali i širu zajednicu i bilo je očito da je to bi napad na sve nas, na naš sigurni prostor i osjećaj sigurnosti“, kaže Pein.
Za organizaciju Povorke ponosa dobili su podršku od Grada Pule, kao i sve dozvole, a i s policijom uspješno surađuju. Jedine negativne reakcije s kojima su se dosad suočili vezano uz najavu Povorke, su nažalost uobičajeni folklor po društvenim mrežama.
„Komentari na društvenim mrežama nisu reprezentativni, ali ih nije ugodno čitati. Osim izražavanja neslaganja, tu je prisutan i govor mržnje, no tu najava Povorke nije iznimka, to je već očekivano za bilo koji članak vezan uz LGBTIQ+ zajednicu“, kaže Pein.
Udruga je u fazi planiranja rute i aktivnosti za vrijeme Povorke, a temu još biraju. Želja im je da se što više ljudi uključi, pa su tako već objavili poziv za redare i redarke, a objavit će i poziv za volontere. Očekuju sudjelovanje nekoliko stotina ljudi, doći ih podržati ljudi iz LGBTIQ+ zajednice i oni koji ih podržavaju i iz drugih gradova.
„Nadamo se da će to biti vesela i šarena povorka koja će imati i prosvjednu notu. Povorke ponosa u Hrvatskoj su još uvijek i prosvjedi, koje mogu potaknuti i lokalne vlasti da se angažiraju u poboljšanju prava naše zajednice i da se na lokalnoj razini osigura inkluzivna sredina za sve građane“, ističe Pein.
I na lokalnoj, ali i na nacionalnoj pa i na međunarodnoj razini nedostaje sustavni rad na uspostavljanju inkluzivnih politika usmjerenih prema boljitku LGBTIQ+ osoba.
„U politici se LGBTIQ+ tema često svodi na ideološko pitanje, a ne pitanje ljudskih prava. Kod nas se vlast ne želi zamjeriti konzervativnijim krugovima pa ignorira postojanje LGBTIQ+ osoba. Sav posao se prebacuje na udruge. Bilo bi jako bitno da vlast promiče edukaciju u obrazovnim institucijama, na radnim mjestima i općenito u društvu kako bi se smanjila stigma i diskriminacija“, kaže Pein.
Ove godine održat će se nekoliko predizbornih kampanja, a upravo predizborno vrijeme popularno je za skupljanje glasova na poticanju niskih strasti. Sve veća polarizacija društva često se odrazi i na pitanje prava LGBTIQ+ osoba.
„Političari imaju odgovornost za ono što govore jer svojim stavovima mogu zaista naštetiti osobama iz LGBTIQ+ zajednice, radikalizirati neke ljude i biti odgovorni za porast nasilja. U Grčkoj smo nedavno vidjeli kako je nakon prosvjeda pravoslavne crkve zbog bračne jednakosti, došlo do incidenta kada je grupa od 150 ljudi napala dvije trans osobe. Čim imate retoriku usmjerenu protiv LGBTIQ+ prava, postoji opasnost da ona padne na plodno tlo i to je opasno za nas“, kaže Pein.
U manjim sredinama manje je i sadržaja za osobe iz LGBTIQ+ zajednice, ljudi rjeđe mogu čuti nešto afirmativno o svom identitetu i družiti se sa sebi sličnima. Iz udruge Proces su kroz niz događanja uspjeli stvoriti osjećaj zajednice, a kroz organizaciju Pridea žele osigurati vidljivost i za širu javnost, podići svijest o tome da LGBTIQ+ osobe žive i u Puli.
„Poruka je da nismo u Zagrebu, nismo u Berlinu, mi smo i tu. Ovime dajemo i podršku članovima naše zajednice koji se osjećaju marginalizirano. Poručujemo da je moguće i u Puli živjeti ispunjen i sretan život ‘izvan ormara’. U gradovima u kojima se održavaju Povorke ljudi postaju svjesni da su sudionici Povorke obični ljudi, njihovi susjedi i sugrađani. Lijepo je to napraviti i za članove naše zajednice koji će biti u Povorci, omogućiti im taj jako lijep osjećaj koji imamo dok koračamo, osjećaj postignuća, zajedništva i sigurnosti“, zaključuje Pein.