Hrvatska od 2017. godine nema Nacionalni program za mlade i nespremno je dočekala Europsku godinu mladih (2022.) “Ne mislim da će se samim proglašenjem 2022. Europskom godinom mladih nešto napraviti, ali je dobra prilika za Središnji državni ured za demografiju i mlade da više maltretira Vladu i više se isprofilira”, rekao je Josip Miličević, stručnjak za javne politike, s naglaskom na one usmjerene mladima.
Hrvatska nema Nacionalni program za mlade (NPM) od 2017. godine, krovnu politiku kojoj je cilj na višoj instanci pomoću državnih tijela čije politike posredno ili neposredno utječu na mlade dijagnosticirati probleme i provoditi korisne politike za mlade, ono što udruge civilnog društva naprosto ne mogu, iako je već godinama sve na njihovim leđima. Kada smo prije dvije godine razgovarali sa znanstvenikom Markom Kovačićem rekao nam je da će NPM biti donesen najranije u proljeće 2021. godine, a evo nas u proljeću 2022. bez rezultata. Poražavajuća činjenica je da smo nespremno dočekali Europsku godinu mladih (2022.) koja nudi više medijskog prostora, sredstava za projekte i očekuje da se države EU izjasne što su učinile za mlade, što Lijepoj našoj ponovno otvara prostor za međunarodnu sramotu. Iako mnogi akteri poput Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Agencije za mobilnost i programe EU i Mreže mladih Hrvatske nude različite programe i trude se pomoći organizacijama civilnog društva i mladima u raspisivanju natječaja i dodijeli sredstava, krovna politika poput NPM-a je tu da elaborira potrebe mladih kroz duži period i koordinira druga ministarstva da se, recimo, uvede građanski odgoj u škole ili olakša mladima zapošljavanje. Kao što znamo, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo rada, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo kulture i medija ili Ministarstvo turizma i sporta vrlo su važna ministarstva za mlade, ali njihova je koordinacija u prošlosti izostajala.
Kvaliteta NPM-a primarno ovisi o provedbi, a Institut za društvena istraživanja napravio je evaluaciju prošlog NPM-a i samo je 36 posto mjera bilo realizirano. Velika razlika između prošlih NPM-ova i ovoga je što sada imamo Središnji državni ured za demografiju i mlade (SDUDM), kojem je svrha upravo koordinacija različitih državnih tijela i savjetodavna uloga. Donedavno su problemi koji zahvaćaju mlade bili samo jedna od funkcija Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalne politike, a sada se odgovornost podijelila na Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i SDUDM. Prošle ministrice poput Nade Murganić, Vesne Bedeković, Bernardice Juretić i Milanke Opačić po navodima nezavisnih aktera u osmišljavanju politika za mlade, bile su potpuno nezainteresirane za njih i suradnju s organizacijama civilnog društva, dok državna tajnica SDUDM-a Željka Josić, čini se, dosta surađuje. Doduše, važno je istaknuti da je SDUDM niže tijelo od ministarstava i ne može samostalno donositi političke odluke nego je tu da koordinira i surađuje s drugim ministarstvima povlačeći ih za rukav. To predstavlja veliku opasnost za politike mladih, ali potencijalno nudi i bolju komunikaciju između ministarstava.
“Politike mladih u Europi su takozvane soft policy, odnosno meke politike. To znači da Europska unija ne može odrediti državama članicama da donose zakone o mladima. Bio sam u radnoj skupini za izradu prijedloga prošlog NPM-a i mogu reći da se uvijek dobro identificiraju problemi, ali nam nedostaje ideja kako se dugoročno njima baviti. Ne može se očekivati da Središnji državni ured sve riješi sam. SDUDM ne može riješiti problem kratkoročnih ugovora rada i visoke cijene najma stanova u Zagrebu i priobalnim gradovima, ali može napraviti plan što po tom pitanju napraviti kroz pet ili deset godina. Ne mislim da će se samim proglašenjem 2022. Europskom godinom mladih nešto napraviti, ali je dobra prilika SDUDM-u da više maltretira Vladu. Ako se mogu pozvati na struku politologa, sektor mladih u Hrvatskoj nije politički najprivlačniji sektor. Kad se priča o podjeli ministarskih fotelja u predizbornim koalicijama, sumnjam da se stranke trgaju tko će dobiti taj sektor jer njegovi predstavnici imaju malu moć. Iz iskustva znam da se NPM čeka puno duže od drugih strategija, a kao politolog mislim da je to zbog toga što on nije prioritet Vladi. Zato je ova godina dobra prilika za Središnji državni ured da se isprofilira”, rekao je Josip Miličević, stručnjak za javne politike, s naglaskom na one usmjerene mladima.
Budući da je 2022. proglašena Europskom godinom mladih, Mreža mladih Hrvatske prošli je tjedan organizirala konferenciju kao platformu na kojoj su prisutnima predstavljene mogućnosti za angažman u okviru ove godine, a sudjelovala je i Željka Josić, državna tajnica SDUDM-a. Na konferenciji su predstavljeni angažirani mladi ljudi. Jedna od njih je Ivona Šimunović iz Udruge mladih Ilok “Volja” koja je sudjelovala u izradi i provedbi prvog Akcijskog plana mladih grada Iloka 2022., a drugi Saša Milaković, predsjednik studentskog zbora Ekonomskog fakulteta u Osijeku, koji je sudjelovao u Savjetu mladih grada Osijeka i izradi Mladforme. Prisutni su bili i Josip Miličević, Marko Boko iz Ureda Europskog parlamenta u HR i Sanja Posavec iz Agencije za mobilnost i programe EU, koji su predstavili što mladima nudi EU, kad im već HDZ-ova Vlada ne nudi ništa. S obzirom na to da ne postoji NPM ovakve aktivnosti su vrlo važne, ali u suštini zakrpa duboke društvene rane uspostavljene izostankom dugoročnog političkog planiranja. Konferencijom se obilježio početak provedbe 9. ciklusa Dijaloga EU s mladima i naglasila važnost njihovog uključivanja u donošenje odluka.
Josić nije htjela egzaktno govoriti što će biti u novom NPM-u, ali napomenula da će izići ove godine i natuknula neke aktivnosti kojima će se SDUDM baviti: “U ovoj godini moramo postaviti jasne temelje kud želimo ići i vrlo se aktivno radi na Nacionalnom programu za mlade. Kroz ovaj mandat moramo imati barem dva kvalitetna multimedijalna centra za djelovanje kroz tribine, radionice i edukacije. Kad smo razgovarali sa srednjoškolcima rekli su nam da im osim formalnog obrazovanja treba pomoć pri stupanju na tržište rada, a multimedijalni centri bili bi prostor u kojem na jednom mjestu mogu saznati sve informacije – kako tražiti posao, napisati životopis, raspisati projekt, itd. Mladima je teško ići na deset različitih mjesta kako bi saznali sve informacije”.
Marko Boko iz Ureda Europskog parlamenta u HR predstavio je aplikaciju Zajedno za EU koja otvara izravnu komunikaciju između mladih i zastupnika Europskog parlamenta. Svatko se može registrirati i označiti što mu je najvažnije, a zatim zastupnici koji donose odluke i raspodjeljuju budžet imaju uvid u ono što mladi diljem EU, pa i Hrvatske, žele.
Što se tiče egzaktnih aktivnosti na terenu, Boko je istaknuo program Škole ambasadori Europskog parlamenta: “Program okuplja sve srednje škole, ne samo gimnazije, iz svih dijelova Hrvatske, odnosno svih županija. Prošle školske godine je preko 1,100 učenica i učenika sudjelovalo u tom programu kroz koji provode određene module koje im mi zadamo, a pozvani su djelovati i u svojoj zajednici, ne samo u školi, jer u manjim sredinama često ne postoje organizacije civilnog društva. Nakon svake školske godine nezavisna organizacija provodi evaluaciju da vidimo tko su bili najbolji učenici i to uglavnom nisu škole iz Zagreba. Najuspješnije škole su godinama one iz Konjščine, Vukovara, Krka i Velike gorice, a njih ćemo posebno aktivirati ove školske godine. Te škole su ujedno bile i jesu iznimno aktivne kroz programe solidarnosti u kontekstu pandemije, potresa, a sada rata u Ukrajini. Iako mi ne provodimo građanski odgoj, njihovi profesori-mentori, odnosno kako ih mi zovemo ambasadori seniori, provode ga kroz module koje dobiju od nas ili ih osmišljavaju sami.”
“Ove godine će Dan Europe imati naglasak na mladima pa ćemo ga posvetiti slušanju što organizacije mladih i za mlade planiraju raditi i kako da ih financijski i savjetodavno podržimo. U listopadu ćemo organizirati Western Balkans Youth Summit u Zagrebu koji će nadići nacionalne okvire kako bismo čuli potrebe mladih u regiji i prenijeli im naša saznanja. Pokušat ćemo podići problematiku na regionalnu razinu”, rekao je Boko.
Sanja Posavec, pomoćnica ravnateljice Agencije za mobilnost i programe EU (AMPEU) koja provodi projekte Erasmus+ i Europske snage solidarnosti: “U kontekstu Europske godine mladih imamo važnu ulogu budući da su projekti koje provodimo temelji i financijske injekcije za ovu godinu. Nacionalni koordinator je Središnji ured, ali mi smo podnijeli prijavu. Za Dan Europe ćemo organizirati radionice, a u lipnju surađivati s Festivalom europske kratke priče. Organizirat ćemo i zabavan kulturni sadržaj za mlade koji nedostaju u manjim sredinama. Radimo s Eurodesk multiplikatorima, 15 organizacija civilnog društva koje informiraju i promoviraju prilike koje se nude unutar programa Europske unije. Te organizacije civilnog društva će diljem Hrvatske organizirati tribine i koncerte kako bi doprijele do mladih koji se žele uključiti.”
Iako su sve ove aktivnosti hvale vrijedne, one ne mogu biti zamjena za krovnu politiku koja koordinacijom državnih tijela može učiniti strukturnu promjenu. HDZ-ova Vlada je nedonošenjem NPM-a čak pet godina napravila golemu štetu. Iako Ured za Europski parlament okuplja 60 škola diljem Hrvatske i nudi verziju građanskog odgoja, i dalje velika većina škola ostaje izostavljena iz tog procesa i mimoilazi ih znanje aktivnog građanskog djelovanja, a zatim i unutarnja potreba za vršenjem pritiska na državna tijela. Aktivnost Ureda Europskog parlamenta nudi oazu u pustinji, ali naprosto nije i ne može biti dovoljna. Iako SDUDM pokušava uspostaviti multimedijalne centre za zabavu, debatu i informiranje kako mladima olakšati ulazak na tržište rada, sveprisutni ugovori na određeno u kojima je Hrvatska europski prvak i ostala naličja fleksibilizacije poput prekovremenog rada nagrizaju radnička prava i nužno je da SDUDM pritisne Ministarstvo rada u trenutnim pregovorima pri donošenju novog Zakona o radu kako bi se takve prakse što je moguće više eliminirale. Kvalitetna koordinacija državnih tijela u kontekstu politika za mlade i građanski odgoj kao kreator kritične mase mladih koji vrše pritisak na ta tijela, temelj su koji nam nedostaje, a hoće li SDUDM u tome uspjeti ostaje pod velikim upitnikom.
