U Gružu jedna ulica i dalje ponosno nosi ime po Anti Sugji, pripadniku ustaškog pokreta i diplomatu Nezavisne Države Hrvatske.
Projekt „Tragovi života Židova u Dubrovniku“ tematizira povijest i sadašnjost židovske zajednice u Dubrovniku. Provodi se u sklopu aktivnosti Documente – Centra za suočavanje s prošlošću i u suradnji s University of Southen California Shoa Fondation, a financiran je od strane hrvatskog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA).
O projektu govore voditeljice Tena Banjeglav i Tia Glavočić.
Koji je cilj projekta?
Tena Banjeglav: Cilj projekta bio je izraditi rutu za aplikaciju IWalk koja bi omogućila mladima i drugim zainteresiranima da posjete i upoznaju se s lokacijama u Dubrovniku koje imaju veze sa životom židovske zajednice u gradu. Aplikaciju je izradio USC Shoa Foundation i u njoj već postoje slične rute za 15-ak europskih i svjetskih zemalja, koje uključuju gradove i lokacije povezane sa Židovima, njihovim životom i stradanjem. Ovim projektom, dodali smo i Hrvatsku među te zemlje, a Dubrovnik je prva od lokacija kojima ćemo se baviti.
Možete li izdvojiti neke od lokacija od interesa po Dubrovniku i teme koje ste zahvatili?
Tia Glavočić: Višestoljetna prisutnost Židova u Dubrovniku i njihova izrazito važna uloga u životu Dubrovnika još od vremena Dubrovačke Republike u samom prostoru grada i sjećanju njegovih stanovnika danas su gotovo zaboravljeni. Na život Židova u Gradu danas još ukazuje ime Žudioska ulica, koja to ime nosi još otkad je u 16. stoljeću službeno dopušteno Židovima da se nasele u gradu, te je ta ulica pretvorena u židovski geto. Drugi toponim koji podsjeća na Židove je ulica Od greba žudioskih, koja svojim imenom ukazuje da je tu nekada bilo židovsko groblje. Danas se židovsko groblje nalazi u neposrednoj blizini glavnog gradskog groblja Boninovo, no nažalost, nije otvoreno za javnost. Kada govorimo o toponimima, spomenula bih još da od trojice pravednika među narodima iz Dubrovnika, svoju ulicu ima samo jedan, Rudimir Roter, dok se po Mihu i Velimiru Ercegoviću danas u Dubrovniku ne zove ništa. No u Gružu još uvijek jedna ulica nosi ime po ustaši Anti Sugji. U okolici Dubrovnika ima još ulica imenovanih po ustašama, primjerice u Župi dubrovačkoj.
Tena Banjeglav: U našoj ruti odlučili smo fokusirati se na život, tradicije i običaj Židova u Dubrovniku kroz povijest, ne samo na Holokaust. Tura počinje sa starim židovskim grobljem, na koje danas podsjeća samo ime obližnje ulice, a završava lokacijom koja danas također ne postoji, hotelom Wregg, koji je služio kao koncentracijski logor tijekom 1942. i 1943. Uz sve lokacije, vezali smo različite teme iz židovske povijesti, kulture i tradicije, kao što su židovski blagdani, prehrambeni običaji, predmeti vezani uz religijske običaje, razlike između sefarda i aškenaza, i brojne druge. Također, i ono što je novina u odnosu na slične turističke rute je da samo uz svaku lokaciju vezali i današnje stanje te memorijalizaciju ili nedostatak iste. Svaka lokacija uključuje i isječke iz intervjua svjedoka vremena, kako bi korisnicima i na taj način približili povijest Židova u Dubrovniku.
Na kakve probleme ste nailazili tijekom istraživanja i pripreme projekta? Kakva je dostupnost lokacija?
Tena Banjeglav: Iako nekoliko monografija postoji, nešto što čim smo se susrele je nedovoljna istraženost židovske povijesti i nedostatak literature. Neke lokacije danas više nisu tamo, znatno su promijenjene u odnosu na vrijeme kojim smo se mi bavile, pa ih je ponekad teško locirati, pa će u tome smislu ovaj novi vodič pomoći. Recimo, na mjestu gdje je bilo staro groblje, danas je glavna vatrogasna postaja, preko dijela nekadašnjeg groblja prolazi cesta, a ulica koja nosi ime Od greba žudioskih, nalazi se s druge strane te ceste. Zatim, novo židovsko groblje, koje se nalazi u blizini glavnog gradskog groblja Boninovo, stalno je zaključano te treba poseban dogovor sa Židovskom općinom, da bi ga se posjetilo. Kako nismo uspjeli doći do Općine, to groblje, na kojem se nalazi i dubrovački spomenik žrtavama Holokausta, za sad nismo uključile.
Tia Glavočić: Literatura o povijesti Židova u Dubrovniku je oskudna, no ipak valja istaknuti više publikacija dr.sc. Vesne Miović, koja je dala veliki doprinos istraživanju te teme. Što se tiče samih lokacija, samo su Žudioska ulica i sinagoga u njoj još uvijek prisutne u prostoru na izvornoj lokaciji. Židovska fontana danas se nalazi na Pilama, na ulazu u Grad ali van gradskih zidina, dok je nekada bila u blizini ulaza u geto. Staro židovsko groblje ostalo je samo kao toponim, odnosno naziv ulice u blizini mjesta gdje se nekada nalazilo. Hotela Wregg također više nema. Napomenula bih da niti jedno mjesto internacije Židova i ostalih zatočenika tijekom Drugog svjetskog rata danas nije ni na koji način obilježeno. Osim lokacije gdje se nalazio Hotel Wregg, mjesta internacije nalazila su se i u Hotelu Kazbek, na otoku Lopudu te u Kuparima u blizini Dubrovnika.
Kakva je židovska zajednica u Dubrovniku danas?
Tia Glavočić: Nažalost, turbulentna povijest ostavila je duboki trag na židovskim zajednicama diljem Europe, pa je tako i u Dubrovniku. Zajednica je malobrojna, no Židovska općina Dubrovnik i dalje se brine o sinagogi, pripadajućem muzeju i groblju.
Tena Banjeglav: Malobrojnu židovsku zajednicu danas čine članovi koji su uglavnom stariji ljudi. Zbog toga može se učiniti nedostupna te je s njom teško stupiti u kontakt. Ipak, za židovsku baštinu, običaje i očuvanje povijesti važno je da Općina postoji i da je aktivna. Ona danas brine o groblju, vodi židovski muzej u prostoru sinagoge te ipak, u opsegu u kojem može, održava tradicije i baštinu živima.
Kultura sjećanja jedna je od temeljnih aktivnosti Documente. Koje još projekte provodite?
Tena Banjeglav: Documenta trenutno provodi brojne projekte, a veći dio njih bavi se barem djelomično kulturom sjećanja. Jedan koji bih istaknula, zbog sličnosti s prethodnim, je Erasmus+ projekt „Moj grad kroz vrijeme“. Fokus tog projekta je stvoriti slične šetnje, koje su povezane različitim temama, za sedam europskih gradova – Zagreb, Maribor, Goricu, Beč, Berlin, Barcelonu i Solun. Nastavno na šetnje, izradit ćemo i metode kako s tim temama i lokacijama raditi s mladima te edukativne karte, koje će davati više informacija i konteksta samim metodama i lokacijama. Za Zagreb, izradili smo četiri nove šetnje, na teme reprezentacije žena u javnom prostoru, Antiratne kampanje Hrvatske, doprinosa srpske manjine gradu te studentskih pokreta i solidarnosti. Sada smo u fazi prezentacije tih šetnji s mladima te s edukatorima, a uskoro krećemo na izradu metoda i karata.
