ustaštvo
Zlu ne trebalo, provjerili smo kolike su kazne nedavno dosuđene fanovima NDH kako biste znali odrediti budžet za sljedeću tekmu, Thompsonov koncert ili objavu na društvenim mrežama.
Vesna Teršelič: Svi koji opetovano ističu navodne dvostruke konotacije ustaškog pozdrava „Za dom spremni“, predvođeni premijerom Plenkovićem, nisu uvjerljivi u žalovanju.
Snježana Koren: Znanje o žrtvama, počiniteljima, promatračima i spašavateljima neophodno je za razumijevanje masovnih zločina i s njima povezanih trauma.
Odjeci slučaja Thompson: Insistiranje na potpunom poistovjećenju državnog patriotizma i nacionalnog hrvatstva potpuno zanemaruje pripadnike nacionalnih manjina u Hrvatskoj.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković nazvao je pred neki dan pokolj pripadnika NDH-zijske i ostalih kvislinških vojski nakon kapitulacije na Bleiburgu „velikom tragedijom hrvatskoga naroda“.
Dejan Kršić, dizajner, jedan od kustosa izložbe Laibach: Dvorana zrcala 1980. – 1995.: Laibach svojim radovima stalno ukazuje na totalitarizam Zapada. Fašizam je vječna mogućnost kapitalizma kao takvog.
Sociolog Dražen Lalić poručuje političkoj ljevici nakon događanja Thompsona: „Pozovite svoje pristalice na trg, ljudi će doći. Bojkotirajte Sabor ako ruši Ustav. Napravite nešto konkretno, potpisujte peticiju, učinite nešto!”
Thompson na Trgu, dan poslije: HDZ je oduvijek imao problem s urbanom kulturom i mentalitetom moderniteta, pa je na svoj politički nišan uzeo gradove, a posebno Zagreb kao svoju neubranu jabuku.
Kakav je društveni kontekst prošlojesenske građanske pobune protiv reakcionarne mržnje i koje su njezine perspektive?
Na izmaku godine u kojoj je diktatura nad kulturom sjećanja postala očigledna većem dijelu mainstreama, donosimo retrospektivu događaja koji su obilježili fašizaciju javnog prostora.
Sanja Sarnavka, inicijatorica peticije protiv ultradesnog performansa „klečanja“: Ne bi mi nikad palo na pamet da nekome s kime se ne slažem šaljem poruke od „ubij smrdljivu Sarnavku“ do „treba te zadaviti“.
Mario Šimunković, doktorand u području suvremene hrvatske povijesti: Vođene logikom populizma i strahom od gubitka biračkog tijela, stranke često prešutno toleriraju radikalne poruke.
Branka Vierda i Nikola Puharić o akciji Medački džep ’93: “Nije postojala namjera da se akcija izvrši u skladu s ratnim pravom, nego je bila orijentirana na to da se počine zločini.“
Hrvatska nije bila ustaška ni 1941.-1945., nije danas, i nikad neće biti. To nije samo poruka sadašnjih masovnih antinacifašističkih prosvjeda, nego je povijesna činjenica.
O normalizaciji radikalne desnice u javnom prostoru govore Zrinjka Peruško i Dina Vozab s Fakulteta političkih znanosti i Centra za istraživanje medija i komunikacije, i predsjednik HND-a Hrvoje Zovko.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević mlakim je, zakašnjelim i neprincipijelnim stavovima na koncu uspio ispasti zabranitelj, diskriminator i naivčina istovremeno.
Dobrim dijelom zahvaljujući Filipu Lukasu, Matica hrvatska tijekom tridesetih godina postaje jedna od ključnih institucija u promociji hrvatskog nacionalizma, šovinizma i rasne teorije – piše Ivo Goldstein.
Izložba U ime svih naroda – KCL Jasenovac na javnom pretresu relativnom lakoćom publici komunicira najteže moguće teme.
Thompson na Hipodromu: Što Hipodrom, pijan, pjeva, to Europa trijezna legitimira kao realpolitiku.
Ovaj je tekst trebao biti dokument nezadovoljstva zagrebačke kulturne i intelektualne kreme koji će pokazati da smo, iako “nekompetentni”, barem glasni.