Objavljujemo pregled prvih reakcija pojedinih EU zemalja i Europske komisije nakon napada SAD-a na Venezuelu i otmice predsjednika te latinoameričke države Nicolása Madura.
Jedino što Trumpu treba je brz i neupitan trijumf nad Nicolásom Madurom, napisao je H-Alterov suradnik Ivo Škorić svega nekoliko dana prije nego je 3. siječnja SAD izveo napad na Venezuelu, uhitio predsjednika naftom bogate zemlje i prevezao ga u SAD.
Europska unija i njene članice nisu priznale pobjedu Madura na izborima 2024. te ge ne smatraju legitimnom vlašću. No, bez obzira na to jedna vojna sila je upala u drugu neovisnu državu, a reakcije država članica EU-a su daleko od ujedinjenih. Vojni upad u Venezuelu jasno su osudile jedno Slovenija, Španjolska i Slovačka, Italija i Francuska su uvijeno podržale Trumpa, dok se Hrvatska očekivano svrstala uz one najbrojnije koji „razmatraju situaciju“ ili se ne usude izraziti mišljenje o Trumpovim poslovima.
Slovenija: Neprihvatljivo!
„Svaki vojni napad na suverenu državu koji se ne temelji na načelima međunarodnog prava u Povelji UN-a je neprihvatljiv i vodi svijet u daljnju spiralu rata i nasilja. U ovom trenutku najvažnije je mirno rješenje. Ne želimo nove vojne sukobe. Ne želimo civilne žrtve i patnju nevinih ljudi. U EU ćemo ostati usko povezani s mirnim rješavanjem sporova, deeskalacijom sukoba i mirnim i demokratskim putem Venezuele“, priopćio je slovenski premijer Robert Golob.
Hrvatska: Situaciju pažljivo pratimo
Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske oglasilo se podužim priopćenjem u kojem podsjećaju na dugogodišnju krizu u Venezueli, kako „režim Nicolása Madura nije imao legitimitet koji proizlazi iz demokratski provedenih izbora“ te kako SAD već dulje vrijeme iznosi ozbiljne optužbe na račun Madura.
„Te su optužbe dio šireg političkog i pravnog spora između Sjedinjenih Američkih Država i vlasti u Venezueli, te su do sada bile predmet različitih pravnih i diplomatskih postupaka. Situaciju pažljivo pratimo, pri čemu ćemo, u bliskoj koordinaciji s našim partnerima u Europskoj uniji, zagovarati stav da se suzbijanje međunarodnih protupravnih aktivnosti odvija uz poštovanje međunarodnih pravila i temeljnih načela, kao i uz zaštitu civilnog stanovništva“, zaključuju bez osude američke vojne intervencije.
Španjolska: To je kršenje međunarodnog prava
„Španjolska nije priznala Madurov režim. Ali neće priznati ni intervenciju koja krši međunarodno pravo i gura regiju prema budućnosti neizvjesnosti i ratobornosti. Pozivamo sve aktere da uzmu u obzir civilno stanovništvo, da poštuju Povelju UN-a i da rade na pravednoj i pregovaranoj tranziciji“, izjavio je španjolski premijer Pedro Sanchez.
Njemačka: To je pravno složeno pitanje
Njemački premijer Friedrich Merz: „Pravna procjena američke intervencije je složena i zahtijeva pažljivo razmatranje. Međunarodno pravo ostaje vodeći okvir. U ovoj fazi, politička nestabilnost u Venezueli mora se izbjeći. Cilj je uredan prijelaz na izabranu vladu.
Nicolás Maduro je svoju zemlju odveo u propast. Posljednji izbori su bili namješteni. Kao i mnoge druge zemlje, stoga nismo priznali njegovo predsjedništvo. Maduro je odigrao problematičnu ulogu u regiji.“
Italija: Obrana je legitimna
„U skladu s dugogodišnjim stavom Italije, Vlada ne smatra vanjsku vojnu akciju putem za okončanje totalitarnih režima. Istovremeno, međutim, smatra obrambenu akciju legitimnom protiv hibridnih sigurnosnih napada, kao što je slučaj s državnim subjektima koji potiču i olakšavaju trgovinu drogom“, stoji u izjavi talijanske vlade Giorgie Meloni.
Slovačka: Međunarodno pravo ne vrijedi
„Američka vojna akcija u Venezueli još jedan je dokaz propadanja svjetskog poretka nastalog nakon Drugog svjetskog rata. Međunarodno pravo ne vrijedi, vojna vlast se koristi bez mandata Vijeća sigurnosti UN-a i svi koji su veliki i jaki rade ono što hoće da promoviraju vlastite interese“, komentirao je na Facebooku slovački premijer Robert Fico.
Fico je „odlučno odbacio takvo narušavanje međunarodnog prava“, usporedivši ga s ratom u Iraku, negiranjem Kosova kao suverene države, upotrebom ruske vojne moći u Ukrajini i procjenom situacije u Gazi.
„Jako me zanima kako će EU reagirati na napad na Venezuelu, koja zaslužuje osudu. Ili će upotreba američke vojne sile u Venezueli osuditi i biti dosljedna sa stavovima o ratu u Ukrajini ili će, kao i obično, ostati farizijska“, kaže Fico.
Francuska: Riješili su se diktature
Predsjednik Francuske Emanuel Macron izjavio je pak kako se „venezuelski narod riješio diktature Nicolása Madura i može se samo radovati“.
„Preuzimanjem vlasti i gaženjem temeljnih sloboda, Nicolás Maduro ozbiljno je potkopao dostojanstvo vlastitog naroda. Nadolazeća tranzicija mora biti mirna, demokratska i poštovati volju venezuelskog naroda. Želimo da predsjednik Edmundo González Urrutia, izabran 2024. godine, brzo osigura ovu tranziciju“, rekao je Macron.
Belgija: Nadamo se brzoj deeskalaciji
„Venezuelci zaslužuju demokratski i legitimni režim, ono što im je nedostajalo s Madurom. Maduro mora biti odgovoran za svoje postupke. Istovremeno, kako neumorno ponavlja Belgija, međunarodno pravo mora se poštovati u svim okolnostima. Svi imamo interes za poštovanje poretka temeljeno na pravilima. Nadamo se brzoj deeskalaciji i mirnoj tranziciji. Civilno stanovništvo mora biti pošteđeno. Nastavljam pomno pratiti situaciju“, neodređen je bio premijer Belgije Maxime Prevot.
Mađarska: Zaštitit ćemo mađarske interese
Predsjednik mađarske vlade Viktor Orban objavio je tek kako su se već dogovorili s najvažnijim igračima mađarskog energetskog sektora „zaštite učinke inflacije venecuelanske krize u Mađarskoj“.
Švedska: Ne prolijevamo suze zbog Madura
Maria M Stenergard, ministrica vanjskih poslova Švedske, izjavila je kako “švedska vlada ne prolijeva suze Madurovog gubitka vlasti“.
„Ono što Švedska sada želi vidjeti jest brz i miran prijelaz na demokratsku vlast u Venezueli. Tranzicija se mora provesti u skladu s načelima samoodređenja i neupotrebe sile utvrđenim u Povelji UN-a. Poštivanje međunarodnog prava dugoročni je sigurnosni interes Švedske.
Budućnost Venezuele mora odrediti venezuelski narod. Poštivanje volje venezuelskog naroda i postizanje dogovorenog, demokratskog i mirnog rješenja jedini je način da Venezuela obnovi demokraciju i riješi tekuću krizu“, zaključila je.
Finska: Prate događaje
“Sve države imaju odgovornost poštivati i djelovati u skladu s međunarodnim pravom. Ovo načelo je temelj finske vanjske politike. Ministarstvo vanjskih poslova pomno prati događaje u Venezueli u suradnji s partnerima i saveznicima“, izjavila je Elina Valtonen, ministrica vanjskih poslova Finske.
Irska: Pozivali smo na mirnu i pregovaračku tranziciju
„Naglašavamo apsolutnu nužnost punog poštivanja međunarodnog prava i načela Povelje UN-a. Iako smo jasno dali do znanja da predsjednik Maduro nema nikakav demokratski legitimitet, dosljedno smo pozivali na mirnu i pregovaračku tranziciju u Venezueli te smo podržavali sve međunarodne napore u tom cilju“, rekla je irska ministrica vanjskih poslova Helen McEntee.
Europska komisija: Pomno pratimo!
“Pomno pratimo situaciju u Venezueli. Podržavamo narod Venezuele i mirnu i demokratsku tranziciju. Svako rješenje mora poštivati međunarodno pravo i Povelju UN-a“, tek je kratko komentirala predsjednica Europske komisije Van Der Leyen.
