Dora Sivka u intervjuu za H-Alter najavljuje Jesenske eko-seminare Zelene akcije!
Kako se aktivirati u zajednici? Kako pokrenuti stvari na bolje te kako direktno utjecati na poboljšanje kvalitete života u tvom kvartu/općini/gradu? Nužnost samoorganizacije i općenito aktivističkog djelovanja esencija je mnogih procesa društvenih promjena. Ovoga puta, pruža se idealna prilika za usvajanje novih znanja iz nekolicine interdisciplinarnih područja – koja aktivisti svakodnevno obrađuju u svom radu – i dolazi u obliku Jesenskih eko-seminara. Riječ je o manifestaciji edukativne naravi, u produkciji Zelene akcije, a više o ovoj pravoj poslastici za sve ljubitelje zelenih izdanja otkrila nam je Dora Sivka, koordinatorica njezine Aktivističke grupe.
Vi aktivisti uvijek stavljate naglasak na edukaciju, pogotovo o ovako osjetljivim temama kojima se bavite. Recite nam nekoliko riječi o značaju provođenja izvaninstitucionalnog tipa izobrazbe, važnog segmenta u djelovanju Zelene akcije.
Zelena akcija postoji od 1990. godine i ona je kombinacija javnog zagovaranja, aktivističkog rada, ali i edukacije, pri čemu je eko-seminar najstarija edukativna aktivnost Udruge. Format se od početka nije toliko mijenjao i on uključuje seriju besplatnih predavanja otvorenih za javnost – kroz idući mjesec održat će se osam dinamičnih naslova. To je stvarno jedna tradicionalna mogućnost da se usvoji bazično znanje o osnovnim problemima zaštite okoliša. Tako da… Pozivam sve da dođu na eko-seminar – odaberite temu koja vam se sviđa, naučite nešto novo! Ako želite sveobuhvatno znanje, obavezno dođite na sva predavanja! Teme pokrivaju programski rad Zelene akcije – to su klimatske promjene, pravo okoliša, promet, otpad, bioraznolikost, energetika (detaljan pregled programa može se pronaći na službenim stranicama Udruge… Osim eko-seminara, poznati smo i po “Školama održivosti”, višednevnim edukacijama i ljetnim kampovima, tijekom kojih pitanja okoliša, ljudskih prava i održivosti sagledavamo na holistički način.
Što možemo očekivati na radionici, praktičnom dijelu seminara? Hoće li pojedinci dobiti korisna znanja za proaktivan angažman u zajednici?
Dobar primjer transformativne vrste obrazovanja je upravo vikend radionica. Znači, nakon niza predavanja koja su ex cathedra – uz klasični moment diskusije na kraju, u trajanju od 15 do 20 minuta – kreće ovaj malo drugačiji format (održat će se 3. i 4. prosinca 2022., s otvorenim prijavama od 14. studenog). Na radionici će se osvijestiti način na koji mi kao pojedinci, osim prilikom glasanja, možemo kontinuirano zagovarati neka svoja stajališta, ali i rješenja za dio problema s kojima se suočavamo. Koristimo interaktivnu metodu popularne edukacije, a tu su i simulacije, iskustvene igre, rad u grupama i sl. Cilj je da 15-ak zainteresiranih educiramo o načinima aktivističke organizacije – uči se kako se organiziraju grupe, prolazi se i kroz razne tipove aktivističkih praksi: koje su razlike među njima, zašto odabrati upravo određenu praksu, u kojem trenutku i pod kojim uvjetima te gdje je granica između legalnog i nelegalnog djelovanja… Nisu sve prakse za svakoga niti su namijenjene za sve prilike, nekada je nemoguće generalizirati zbog specifičnosti pojedine situacije. Nećete odmah raditi prosvjed, niti ćete, primjerice, odmah ići blokirati, jer svakako treba znati na što treba paziti te što je poželjno izbjegavati. Nakon toga, prolazi se simulacija – sudionici sami smišljaju akciju i pokušavaju ju izvesti. Ponekad akciju doista i realiziramo (ovisno o našim kapacitetima), kao što je to bio slučaj s prekrasnom kampanjom „Svim’ na Zemlji, daruj drvce!“, koja se održavala dvije godine za redom. Tada smo tijekom razdoblja oko Božića poticali ljude da umjesto poklona doniraju 20kn za jednu mladicu stabla. Napravili smo nekoliko vrsta personificiranih stabala namijenjenih za sadnju na opožarenim područjima – odjek je bio jako dobar… To je zapravo jedna od prvih takvih akcija, kreirana od strane polaznika te inspirativne vikend radionice.
Znači li to onda da uskoro možemo očekivati i neku novu akciju ili čak kampanju u smislu gotovog produkta proizašlog iz konkretne prakse i suradnje s Udrugom?
Možda možemo… Obrasci eksploatacije i potlačivanja se odražavaju i u odnosu kakav često imamo jedni prema drugima, a očitavamo ih i kroz odnos prema prirodi… To su sve sistemski problemi i rješenja moraju biti interdisciplinarna. Mi zagovaramo sistemske promjene, neodvojive od pitanja ekonomije i društvenih nejednakosti. Uzroci su premreženi i ako ćemo gledati samo one okolišno orijentirane, zapravo ćemo ostati zakinuti za mnoge perspektive, ali i za moguća rješenja te povezivanje s drugima – s ljudskopravaškim organizacijama, organizacijama za prava žena, migranata, LGBTQ osoba i sl. Intersekcionalni pogled nam je jako važan u našem djelovanju i nastojimo da i predavanja eko-seminara to zrcale. No, to djelomično ovisi i o ljudima, koliko su oni zainteresirani i koliko su strastveni oko toga što osmisle!
Kako to da ste se odlučili u potpunosti digitalizirati seminarski dio ove manifestacije te koje su prednosti i mane takvog pristupa u obrazovanju?
Ove godine izdanje je online, sva će se predavanja moći pratiti preko Zoom platforme. Inače je sve išlo uživo… Od 2020. godine, od korone, krenuli smo raditi online formate te smo odlučili zadržati taj model – inkluzivniji je, bilo tko se može uključiti i sudjelovati s bilo koje lokacije. S druge strane, razina participacije se na neki način smanjuje – ponekad je i kontakt bolji ako se radi o susretu uživo, više se postavljaju pitanja… U krajnjoj liniji, možda je ipak najbolja kombinacija tih dvaju pristupa. Također, svake godine dodamo i nešto što nam je zanimljivo ili nešto što je te godine aktualno – imali smo predavanje o klimatskim migracijama, problematizirali smo odnos okoliša i tehnologije te smo pokrili i široko područje okoliša i ideologije… Ovoga puta smatramo da je iznimno bitno obraditi temu energetskog siromaštva – iako zadnjih godina progovaramo o tim pitanjima, još uvijek se jako malo zna o tome… U javnom diskursu ovaj problem ne zauzima puno prostora, što je posebno zabrinjavajuće kada promotrimo kontekst rata i općenito, energetske krize, u kojoj povišenje cijena resursa biva izraženije – neka kućanstva, neki ljudi, neke zajednice, nemaju pristup energiji i ovo, što mi uzimamo zdravo za gotovo, njima nije dostupno… Više detalja o svemu čut ćete na zanimljivom predavanju Miljenke Kuhar (DOOR – Društvo za oblikovanje održivog razvoja) i to kroz rodnu prizmu.
Biste li rekli da je Jesenski eko-seminar pokretač mijena u našem društvu?
Načelno, puno ljudi dođe u Aktivističku grupu kroz Jesenski eko-seminar i često ili ostanu ili se dodatno osnaže kao aktivisti. Možete staviti i moj primjer – ja sam baš došla u Zelenu akciju preko tog eventa. Otišla sam na vikend radionicu, pridružila sam se Aktivističkoj i onda sam ju 5 godina poslije počela i koordinirati… I evo, sada ja organiziram seminare – to je bio moj zaokruženi put u Zelenoj. To je izvrsna početna točka u vidu motivacije polaznika – prvo teorijski, drugo da shvate političku moć koju imaju kao pojedinci (ali i kao organizirana grupa) i zatim da kasnije u Aktivističkoj grupi Zelene imaju mogućnost nastaviti svoj rad – jednostavno, tu se stvaraju novi aktivisti!
