Mjesni odbori, kvartovske udruge, kulturne i obrazovne ustanove te sportski kolektivi u Zagrebu koji aktivno rade na uključivanju migranata i izbjeglica više nisu iznimka.
Mjesni odbori, kvartovske udruge, kulturne i obrazovne ustanove te sportski kolektivi u Zagrebu koje aktivno rade na uključivanju migrantskih zajednica više nisu iznimka. Dio njih predstavio je svoj rad na tribini “Uključive zajednice, solidarno društvo” koja je održana u Gradskoj knjižnici Zagreb u petak, povodom 12. Tjedana IZBJEGLICAma!.
Same Knjižnice Grada Zagreba više od osam godina provode programe namijenjene migrantima, izbjeglicama i raseljenim osobama, a cijelu 2026. godinu posvetit će migracijama.
„Mi imamo ulogu u senzbilizaciji lokalne zajednice i to nam je vrlo važno. Već nudimo pomoć u učenju kroz neformalne edukacije, pomoć migrantima u pripremama za polaganje državne mature za hrvatski jezik, digitialno opismenjavanje za korištenje programa e-građani… Organiziramo živu knjižnicu, interaktivne susrete migranata i lokalnog stanovništva gdje želimo dati priliku izbjeglicama da ispričaju svoje iskustva. Organiziramo i predstavljanja umjetnika, kulinarske susrete u knjižnici u Podsusedu. U projekt ‘SviMi’ kroz 2026. planiramo uključiti sve 43 naše knjižnice, već postojeće programe prilagoditi za one s jezičnom barijerom, organizirati jezične i druge radionice, interaktivna predavanja, slušaonice i filmske projekcije, kako bismo doprinijeli stvaranju senzibiliziranog i uključivog društva za sve nas”, najavila je Iva Bunčić Stanković iz Knjižnica Grada Zagreba.
Stvaranju otporne, solidarne i interkulturne zajednice želi pridonijeti i Kulturni centar Travno pa su tako na Danima Travnog uključili i radionice koje su vodili tražitelji azila, a za Dan grada Zagreba Crveni križ je organizirao modnu reviju.
„U toj garderobi, pripremama za modnu reviju i slične događaje, događaju se prave stvari. Družile su se korisnice Doma Sv. Ana, tražiteljice azila, naše zaposlenice. Sada je tražiteljice azila Dom Sv. Ana pozvao da dođu i kod njih“, ispričale su Jelena Kovačić i Nevena Sablić iz KC Travno, koje su kroz Erasmus plus projekt posjetile veliki centar u Bordeauxu koji se bavi upravo uključivanjem migranata i tu su dobile ideje koje će implementirati u rad KC Travno, a uskoro će posjetiti i sličan centar na jugu Italije.
Da kazalište i umjetnost mogu biti moćni alati društvene promjene pokazuju članovi Centra za kazalište potlačenih – POKAZ koji koriste kazališni jezik za stvaranje sigurnog prostora susreta. Već tri godine podučavaju hrvatski jezik kroz scenske vježbe i kazališne metode, metodologijom koju su sami razvili i dalje razvijaju. Sudjelovanje je besplatno, a održava se u prostorijama Mjesnog odbora Samoborček u bliskoj suradnji s inicijativom Trešnjevka kvart-utočište.
„Idealno bi bilo da to bude nadopuna učenju jezika, ali puno ljudi nema pristupa nikakvom službenom tečaju. Mi se programski ne bavimo pojedinačnim skupinama pa ni izbjeglicama, ali su sva ta pitanja tema našeg rada. Imamo i dječju grupu koja radi na ruskom i ukrajinskom jeziku i nekidan je igrala već drugu svoju predstavu“, kaže Dinko Kreho iz POKAZ-a.
Neformalna incijativa Trešnjevka kvart-utočište organizira također niz susreta, radionice keramike, plesa, glazbe, proslave kurdsko-iranske Nove godine…
U Književnom klubu Booksa već se desetak godina sustavnije bave drugim kulturama, kroz programe afirmiraju procese interkulturnog dijaloga. Revija malih književnosti se tako bavi promicanjem književnosti na jezicima koji nisu toliko poznati publici, npr. arapske književnosti.
„Uz podršku Grada Zagreba prošle godine smo krenuli raditi programe s migrantskim radnicima, bilo nam je bitno da oni postanu dio naše zajednice, da imaju mogućnost kvalitetno provoditi slobodno vrijeme. Organiziramo satove konverzacije, pisanja poezije, međusobnog upoznavanja jer su neki došli s Filipina, Irana, Iraka“, kaže Dušica Parezanović iz Bookse.
U Multimedijalnom institutu MaMa provodi se program transnacionalne solidarnosti, razgovora se o raznim sukobima, genocidima koji se događaju u svijetu.
„Otvorili smo prostor u MaMi kako bi ljudi govorili o korijenima sukoba, o izgradnji transnacionalnih mreža solidarnosti, o tome kako možemo mi ovdje biti solidarni s njima“, kaže Marija Krstanović iz MaMe. Pokrenuli su također projekt s dostavljačima gdje oni pričaju svoja svjedočanstva o zlostavljanju koje doživljaju, a u izradi je i web site gdje će ta svjedočanstva biti predstavljena.
Sport je pak univerzalan jezik pogotovo nogomet koji je globalno raširen i većina ljudi zna pravila, bez obzira s koje strane svijete dolazili i koji jezik govorili razumiju riječi „gol“, „pass“, „offside“. To su prepoznali u Nogometnom klubu Zagreb 041.
„Kako smo koristili teren u Dugavama, polaznici naše nogometne škole bila su i djeca iz Centra za tražitelje azila i iz toga se razvio naš rad. Sport ima ogroman potencijal za inkluziju, razvili smo praktične igrice kojima se stvara grupna kohezija djece koja dolaze iz različitih država“, rekla je Tea Radović iz NK Zagreb 041, dodavši kako ipak imamo još puno posla i puno je prepreka. Primjerice, iako NK Zagreb 041 igra u najnižoj mogućoj ligi, 2. zagrebačkoj, i za njih vrijedi ograničenje da mogu imati samo dva stranca u ekipi što ograničava šire uključivanje izbjeglica i migranata u sport.
U tjednima koji prethode Svjetskom danu izbjeglica (20. lipnja), i brojne udruge, ustanove i građani organiziraju kulturne susrete, radionice, edukacije i sportska događanja, s ciljem otvaranja prostora za susret, dijalog i povjerenje. Program potražite OVDJE.
