U srijedu je održano posljednje ročište povodom tužbe kutinske gradske tvrtke Eko Moslavina protiv Adrijane Cvrtila, jedne od najpoznatijih hrvatskih zviždačica. Eko Moslavina od nje sudskim putem traži povrat novca koji joj je isplaćivan tijekom trajanja privremene mjere, na temelju odluke suda, zbog koje je morala biti vraćena na posao nakon što je dobila otkaz zbog prijave nezakonitosti i korupcije u gradskom poduzeću. Istovremeno, Ustavni sud više od godinu dana odugovlači s donošenjem odluke u njezinu slučaju.
Prošlog tjedna (25. rujna) pred Ustavnim sudom je već drugi put u nekoliko posljednjih mjeseci prosvjedovala Adrijana Cvrtila, poznata ‘zviždačica’ koja više od godinu dana čeka na rješenje svoje Ustavne tužbe ključne za njenu egzistenciju. Cvrtila kaže da ne prosvjeduje samo zbog sebe nego “zbog trajanja ustavnosudskih postupaka i načina na koji se unutar sustava prepoznaju predmeti koji dulje vrijeme ostaju neriješeni”.
Njenoj inicijativu, koju provodi kroz udrugu Pomak, pismom podrške “Čekamo odluku” priključilo se još 14 organizacija civilnog društva. Ročište održano 30. rujna povodom tužbe njenog bivšeg poslodavca, kutinske gradske tvrtke Eko Moslavina, koji ju je otpustio zbog njene prijave nezakonitosti a od nje traži povrat novca koji su joj isplaćivali u vrijeme trajanja privremene mjere po odluci suda.
“Eko Moslavina me tuži za povrat 2.926,42 eura bruto 1 koje mi je isplatila u razdoblju dok sam bila vraćena na rad na temelju sudske privremene mjere. Tom privremenom mjerom sud nije samo naložio moj povratak na rad, nego je izričito odredio da imam pravo na plaću i naknadu plaće sukladno Pravilniku o radu Eko Moslavine”, objašnjava Adrijana Cvrtila.
“Nakon što je ta privremena mjera kasnije ukinuta, Eko Moslavina je podnijela tužbu tvrdeći da je time naknadno otpala pravna osnova svih tih isplata i da ih zato moram vratiti. Dodatno, Eko Moslavina od mene traži povrat bruto 1 iznosa, što uključuje i poreze i doprinose koje ja nisam ni primila”, dodaje.
Ali to nije sve, dodaje Cvrtila: “U isto vrijeme u relevantnom razdoblju imala sam i priznato pravo na rad s polovicom punog radnog vremena zbog djeteta s težim zdravstvenim smetnjama, a Eko Moslavina je oko tog prava vodila i poseban spor protiv HZZO-a.”
No, to je tek epizoda u dugotrajnoj, iscrpljujućoj pravnoj borbi ‘zviždačice’ protiv sustava koji, umjesto zaštite, sudjeluje u sramotnoj, često i bizarnoj, odmazdi protiv prijavitelja nepravilnosti.
Adrijana Cvrtila nepune četiri godine smijenjena je s mjesta direktorice kutinske gradske tvrtke Eko Moslavina a potom je i dobila otkaz. Dogodilo se to nakon što je prijavila USKOK-u i pučkoj pravobraniteljici da su gradonačelnik Zlatko Babić (HDZ) i Davor Kljakić, tadašnji predsjednik Gradskog vijeća i predsjedniku kutinskog HSLS-a tražili od nje “zapošljavanja po političkom ključu”. Cvrtila je čak i tonski snimila jednu takvu situaciju i o svemu javno progovorila.
USKOK je nakon istrage podigao optužnicu protiv Babića i Kljakića zbog čega su završili u pritvoru. Optužnica je obuhvatila i dvojicu vijećnika, Dražena Kindermana i vijećnika Darka Kouseka. Svi se terete za podmićivanje zastupnika i trgovanje utjecajem. Ta je optužnica potvrđena u studenome 2024., a kazneni postupak je u tijeku. U međuvremenu Zlatko Babić je ponovo izabran za gradonačelnika a Adrijana Cvrtila je bez posla i pokrenula je udrugu Pomak koja se bori za prava ‘zviždača’. Uz osobnu pravnu bitku aktivno se zalaže za sustavnu zaštitu ‘zviždača’.
Ovdje, zbog moguće sumnje na sukob interesa, moram navesti da sam o slučaju Adrijane Cvrtila pisao od samog početka u kolumni “Pogled izbliza” na portalu Nacional.hr a od trenutka kad je osnovala udrugu “Pomak” moj Centar za istraživačko novinarsstvo surađuje s Pomakom u projektima zaštite ’zviždača’ što je tema kojom se bavim još od vremena kad Hrvatska nije bila u EU i nije imala Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
U svakom slučaju, nakon što je prijavila politički pritisak u procesu zapošljavanja u tvrtki Eko Moslavina Adrijana Cvrtila je, poslije gubitka funkcije a potom i posla, izložena sustavnom maltretiranju – sustava. Odbačene su prijave za klevetu koje su protiv nje podnijele koje je prijavila, ali nije vraćena na posao i vodi se više sudskih procesa, uključujući i one u kojima je Adrijanu Cvrtila optužio njen bivši poslodavac – Eko Moslavina, poput ovoga koje je već spomenut.
Adrijana Cvrtila je udrugu Pomak osnovala da bi pomogla drugim ljudima koji su ukazali na nepravilnosti u svojoj radnoj sredini pa su zbog toga stradali ali i onima koji još nisu ‘zazviždali’ da znaju što sve mogu očekivati ako to učine. “Pomak” sudjeluje u raznim projektima i aktivnostima zagovaranja zakonskih izmjena u zaštiti ‘zviždača’ a Adrijana Cvrtila se istovremeno bori protiv sustava koji deklarativno podržava prijavitelje nepravilnosti ali im realno ne pruža odgovarajuću zaštitu. Njen primjer to najbolje svjedoči.
Županijski sud u Zagrebu je u prosincu 2024. odbio njezin zahtjev za povratak na mjesto direktorice. Zbog toga je podnijela ustavnu tužbu Ustavnom sudu. Bit njezina prigovora jest da su joj odlukama redovnih sudova povrijeđena ustavna prava, odnosno da nije dobila učinkovitu sudsku zaštitu kao prijaviteljica nepravilnosti.
Uz to što smatra da predugo čeka na odluku Ustavnog suda Cvrtila ukazuje i na sustavne prepreke za sve podnositelje ustavnih tužbi navodeći više razloga. “Prije svega podnositelj ustavne tužbe ne može dobiti podatak tko mu je sudac izvjestitelj, sud ne vodi evidenciju o trajanju pojedinih faza predmeta a nema niti pisanih dokumenata o upozorenjima za dugotrajno neriješene predmete”, navodi Adrijana Cvrtila. Sve to je potvrđeno kroz inicijativu udruge Pomak koja je tražila odgovore na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama.
Iako za postupak u kojem zviždač traži sudsku zaštitu od odmazde postoji izričita zakonska osnova za hitno postupanje (članak 28. stavka 3. Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti: “..sud će uvijek obraćati osobitu pozornost na potrebu hitnog rješavanja sporova za zaštitu prijavitelja nepravilnosti.”) to suci mahom ignoriraju, uključujući i Ustavni sud.
Odgovarajući na pitanje kako Ustavni sud određuje stupanj hitnosti rješavanja nekog predmeta udruga Pomak dobila je odgovor da “ne postoji pisani dokument, odluka, zaključak, zapisnik ili drugi akt iz kojeg proizlazi koje se vrste predmeta trenutačno smatraju hitnima, da ne postoji evidencija ili popis kategorija predmeta koji se u praksi rješavaju prioritetno te da ne postoji pisani kriterij ili postupak prema kojem se nova vrsta predmeta može prepoznati kao hitna ili prioritetna”. To znači da je zakonska obveza hitnosti rješavanja predmeta ‘zviždača’ ignorirana.
Uz to, Ustavni zakon o Ustavnim sudu Republike Hrvatske propisuje da će Ustavni sud odluku o ustavnoj tužbi donijeti “u pravilu u roku od najviše godinu dana”. Iako izraz “u pravilu” relativizira obvezu Ustavnog suda za hitno postupanje slučaj Adrijane Cvrtila već je ‘stariji’ od godine dana unatoč hitnosti koju propisuje Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
Na dan 30. lipnja 2026. godine u Ustavnom sudu Republike Hrvatske bilo je 5217 neriješenih predmet oznake U-III ( među kojima je i ustavna tužba Adrijane Cvrtila). Ta oznaka pokazuje da je riječ o postupku pokrenutom ustavnom tužbom radi zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske.
Među njima su i tri predmeta iz 2018., pet predmeta iz 2019., šesnaest iz 2020., 135 iz 2021., 500 iz 2022., 575 iz 2023., 1005 iz 2024., 1.005 iz 2024. godine što je ukupno 2239 predmeta koji na rješavanje čekaju ‘debelo’ iznad godine dana. “Uz sve navedeno užasno je frustrirajuće što podnositelj ustavne tužbe, kad zatraži uvid u tijek postupka, može vidjeti jedino – svoju tužbu”, ogorčena je Adrijana Cvrtila.
Boreći se za transparentnije i brže rješavanje ustavnih tužbi, pogotovo onih koje podnose ‘zviždači’ jer im je zbog otkrivanja nepravilnosti ugrožena egzistencija, Cvrtila i dalje vodi sudsku borbu protiv gradonačelnika Kutine Zlatka Babića i ostalih protiv kojih je nakon njene prijave USKOK podigao optužnicu za kazneno djelo podmićivanja zastupnika i trgovanja utjecajem. Kazneni postupak još nije pravomoćno okončan; nakon zakonskih promjena postupak je vraćen na početak.
U međuvremenu, između ostaloga, udruga Pomak na čelu s Adrijanom Cvrtila, izdala je Priručnik za prijavitelje nepravilnosti, s praktičnim uputama o procedurama i pravnoj zaštiti zviždača. “Pomak sam osnovala zato što sama na početku svoje pravne bitke nisam imala takvu pomoć i navigaciju kroz sustav”, kaže Cvrtila.
“Udruga se stoga uključuje u pomoć drugim prijaviteljima, uključujući informiranje o pravima, procedurama i pravnim mogućnostima. Upravo provodimo i projekt ‘Primarna pravna pomoć prijaviteljima nepravilnosti i drugim osjetljivim društvenim skupinama u Republici Hrvatskoj’, čiji je cilj povećati dostupnost besplatne primarne pravne pomoći građanima koji si zbog financijskih ili socijalnih okolnosti ne mogu priuštiti pravnu zaštitu, a projekt financira Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije”, zaključuje.
Članak je objavljen u sklopu projekta “Vladavina prava” koji sufinancira Agencija za medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).