„Građani se mogu uključivati u različite akcije solidarnosti s Palestinom kao što su prosvjedi, bojkoti, okupacije fakulteta, a mogu i materijalno podržati palestinsko-hrvatske državljane evakuirane iz Gaze koji u Hrvatskoj žive bez gotovo ikakve podrške i pomoći. U svojoj solidarnosti i s drugim izbjeglicama građani se mogu aktivirati, početi volontirati, a na političkoj razini možemo početi zagovarati pravedne politike i prakse kako u području migracija, tako i u području vanjske i takozvane razvojne politike, vodeći se sviješću da smo povezaniji više nego ikad prije, da nas više toga spaja nego razdvaja, te da trebamo graditi solidarnosti na svim tim razinama“, ističe Lucija Mulalić iz CMS-a povodom 11. Tjedna IZBJEGLICAma!.
Online predavanjem o rodno uvjetovanom nasilju u ponedjeljak su započeli 11. Tjedni IZBJEGLICAma! koje od 10. do 28. lipnja organizira Koordinacija za integraciju, neformalna mreža organizacija civilnog društva koje pružaju podršku izbjeglicama u integracijskim i osnaživačkim aktivnostima. Program se nastavio jučer u Zagrebu etnografskom audio turom „Railway station from another perspective“, a potom donosi raznovrsne sadržaje i u druge gradove Hrvatske – Osijek, Kutinu, Rijeku, Split, Sisak, Zadar, Karlovac i otok Mljet. Osim kao mjesto susreta i dijeljenja kulture, Tjedni uključuju i problematiziranje problema s kojima se susreću izbjeglice i traženje rješenja za njih.
„Nažalost, izgledno je da ćemo i za 12. Tjedne IZBJEGLICAma! ponovno tematizirati iste probleme kao i ove godine, i kao i svake druge u kojoj smo organizirali ovaj događaj. Hrvatska ima postojeći sustav azila već 20 godina, no poražavajuća je stvar da u tih 20 godina nije uspjela uspostaviti konkretni i funkcionalni sustav podrške koji odgovara na potrebe malobrojnih izbjeglica ovdje“, ističe Lucija Mulalić iz Centra za mirovne studije (CMS).
Problemi koji se od početka provlače kroz Tjedne su između ostalog ti da Hrvatska nema uspostavljen tečaj hrvatskog jezika za izbjeglice, da izbjeglice imaju poteškoće u pristupu visokom obrazovanju i zdravstvu.
„Nakon svih ovih godina Hrvatska nije bila u stanju organizirati besplatne i certificirane tečajeve hrvatskog jezika za tih par stotina ljudi kojima je priznat azil ili supsidijarna zaštita u Hrvatskoj, niti je posvetila ozbiljne napore kako bi tečajevi hrvatskog jezika bili pristupačni svim drugim migrantima koji ovdje dolaze zbog rada, spajanja obitelji ili drugih razloga. S druge strane vidimo pozitivne prakse koje se dugoročno prakticiraju za hrvatske migrante koji dolaze iz zemalja poput Argentine, SAD-a itd., u vidu stipendiranja tečajeva hrvatskog jezika i online tečajeva, te ne vidimo razloga zašto se takve dobre prakse ne bi proširile i na sve druge. U 2024. se pokrenuo i program Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – vaučeri za učenje hrvatskog jezika, što je odlična inicijativa koju pozdravljamo, međutim niti tom programu osobe s odobrenim azilom ili supsidijarnom zaštitom ne mogu pristupiti“, ističe Luka Kos iz CMS-a.
Osobama pod međunarodnom i privremenom zaštitom dosad nije omogućeno ni da budu osiguranici obveznog osiguranja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Postojeći sustav onemogućuje ljude u dobivanju pravovremene zdravstvene zaštite i to je potrebno hitno promijeniti, smatraju organizacije okupljene u Koordinaciju.
Konkretno pitanje na koje žele ukazati 11. Tjednima je i što čeka više od 22.000 izbjeglica iz Ukrajine kojima će 4. ožujka 2025. privremena zaštita prestati na razini cijele Europske unije, čime će osobe izgubiti pravo boravka u Hrvatskoj koje su dosad imali po osnovi privremene zaštite. Iz CMS-a navode kako bi Vlada trebala još u ovoj godini razraditi plan na temelju kojeg će se njima omogućiti kontinuirani boravak u Hrvatskoj dokle god sigurni uvjeti za život u Ukrajini nisu osigurani.
„Ako Hrvatska ne učini ništa kako bi se pripremila za 2025. godinu, prijeti nam raspad sustava azila te raspad sustava radnih i drugih dozvola čiji ionako nedovoljni broj službenika će u kratkom roku morati procesuirati više od 22.000 zahtjeva za azilom, za izdavanje dozvola za boravak i rad te drugih dozvola. S druge strane osobama koje su u Hrvatskoj već uspostavile život će se taj život ponovno poremetiti jer će im se otežati ili onemogućiti rad i zaposlenje, nastavak liječenja, pristup školstvu te drugim svakodnevnim aktivnostima“, kaže Kos.
Iako se Vlada u međuvremenu promijenila, ministarstvo ključno za pitanja azila, migracija i integracije – Ministarstvo unutarnjih poslova je i dalje zapravo ostalo neizmijenjeno te iz CMS-a ne očekuju neke bitne promjene u odnosu prema izbjegličkim pitanjima osim onih koje dolaze u sklopu Pakta o migracijama i azilu te direktiva o dozvoli za boravak i rad i dugotrajnom boravištu.
„Svi mi već duži niz godina iščekujemo da relevantni akteri donesu integracijsku strategiju i akcijski plan o integraciji kojim će se, nadamo se, barem na neke načine odgovoriti na potrebe društva za prevladavanjem jezične barijere, preveniranjem i sankcioniranjem diskriminacije, govora i zločina iz mržnje te sveobuhvatne koordinacije javnih tijela koja bi omogućila lakši i jednostavniji pristup uslugama od strane osoba koje žive i borave u Hrvatskoj“, dodaje Kos.
Tjedne IZBJEGLICAma! organizacije organizatori vide kao način da se izbjeglička pitanja dovede u fokus javnosti i medija, a bitan dio stvaranja programa čine i ljudi s migrantskim, izbjegličkim iskustvom. U ovogodišnjem programu nekoliko je događanja koje organiziraju izbjegličke i migrantske inicijative, poput konferencije o pravima Ukrajinaca i Ukrajinki koje radi udruga koja okuplja ukrajinske izbjeglice u Hrvatskoj – SVOJA, zatim udruga Panafričko društvo u Hrvatskoj ovu nedjelju organizira šetnju centrom Zagreba nazvanu Afričke perspektive, koja vodi sudionike kroz neke od važnih lokacija u gradu za afričku zajednicu.
„Niz izbjeglica kao sukreatori sadržaja ili govornici bit će dio aktivnosti poput panela o izbjeglištvu i transnacionalnim solidarnostima 20. lipnja, zatim na cjelodnevnom programu Grada Zagreba i Centra mladih Ribnjak vodit će niz radionica, sudjelovati na istraživačkom forumu u organizaciji Instituta za razvoj i međunarodne odnose, a i zauzeti glazbenu pozornicu tijekom novog glazbenog ciklusa u Ribnjaku Iza ugla – uho svijeta“, najavljuje Mulalić.
Ove se godine Tjedan održava pod geslom „Izbjeglice blizu, izbjeglice daleko“ želeći ukazati kako bježeći od genocida, rata i konflikata, progona i kršenja ljudskih prava u Gazi, Ukrajini, Južnom Sudanu, DR Kongu, Burundiju te drugim zemljama, sve veći broj izbjeglica traži utočište u onim državama najbližim njihovim domovima. Iako mali broj njih dospije do Hrvatske, to ne znači da ne možemo biti solidarni.
„Hrvatska zapravo već desetljećima ima izbjeglice iz Palestine, DR Konga, Somalije, Eritreje, naravno i iz Afganistana, Iraka, Sirije i u zadnjih godina Ukrajine, te je važno osvijestiti kako događanja ‘negdje daleko’ imaju jasne posljedice ovdje blizu – ljudi prisilno migriraju i traže utočište po svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Treba povući i veze u drugom smjeru i reći kako se konflikti daleko ne događaju bez involviranosti europskih zemalja ovdje – ne samo u povijesnom smislu, već i u onom trenutnom – europske zemlje itekako svojim neokolonijalnim politikama i praksama doprinose konfliktima, klimatskim krizama drugdje, koje ponovno utječu na stvaranje izbjeglištva“, ističe Mulalić.
U slučaju Palestine iz CMS-a smatraju kako bi se hrvatska politika mogla prisjetiti politike Jugoslavije koja je u samim počecima međunarodnog bavljenja palestinskim pitanjem predlagala npr. uspostavljanje jedne federalne države, što je zahtjev koji u današnje vrijeme ponovno sve aktualniji, ili pogledati jugoslavensku politiku tijekom pokreta Nesvrstanih. Tada je Jugoslavija aktivno podržavala anti-kolonijalne nacionalne pokrete u različitim zemljama, pa tako i Palestini, te kao dio Nesvrstanih podržavala pravo Palestinaca na samoodređenje u njihovoj borbi protiv kolonijalizma i rasizma.
„Po pitanju Palestine na društvenoj razini građani se mogu uključivati u različite akcije solidarnosti kojim remete status quo: prosvjedi, bojkoti, okupacije fakulteta – metode postoje diljem svijeta i kroz povijest, a naravno mogu i materijalno podržati palestinsko-hrvatske državljane evakuirane iz Gaze koji u Hrvatskoj žive bez gotovo ikakve podrške i pomoći. U svojoj solidarnosti i s drugim izbjeglicama građani se mogu aktivirati, početi volontirati, a na političkoj razini možemo početi zagovarati pravedne politike i prakse kako u području migracija, tako i u području vanjske i takozvane razvojne politike, vodeći se sviješću da smo povezaniji više nego ikad prije, da nas više toga spaja nego razdvaja, te da trebamo graditi solidarnosti na svim tim razinama“, zaključuje Mulalić.
Program 11. Tjedna IZBJEGLICAma! dostupan je OVDJE.
