Gotovo četiri godine nakon proglašenja, Park prirode Dinara postoji samo na papiru. Javna ustanova koja bi trebala upravljati Parkom nije osnovana. “Još nije dovršen proces usuglašavanja oko pitanja njegova sjedišta”, kažu iz Ministarstva. „Zakonska obaveza je osnovati javnu ustanovu u roku od godine dana, to jasno piše u aktu o osnivanja Parka i Zakonu o zaštiti prirode. U situaciji smo da bi državni aparat trebao kazniti samog sebe, a to se neće dogoditi. Država sebi dopušta ono što drugima ne dopušta“, kaže Ivan Budinski iz BIOM-a.
Četiri godine nakon proglašenja, Park prirode Dinara postoji samo na papiru. Javna ustanova koja bi upravljala Parkom proglašenim 5. veljače 2021. još uvijek nije osnovana. “Još nije dovršen proces usuglašavanja oko pitanja njegova sjedišta. U tijeku je analiza postojeće infrastrukture te potrebnih investicija za svaku od predloženih lokacija”, kažu iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Četiri godine nije dovoljno da se odluči gdje će biti sjedište javne ustanove o čemu su mediji već više puta pisali, posljednji put prije pola godine Dnevnik.hr s gotovo potpuno istim odgovorom nadležnog ministarstva. No, i dalje se ništa nije dogodilo.

„Zakonska obaveza je osnovati javnu ustanovu u roku od godine dana, to jasno piše u aktu o osnivanja Parka i Zakonu o zaštiti prirode. U situaciji smo da bi državni aparat trebao kazniti samog sebe, a to se neće dogoditi. Država sebi dopušta ono što drugima ne dopušta“, kaže Ivan Budinski iz BIOM-a, udruge koja na području Dinare provodi projekte očuvanja staništa.
Kako se područje Parka proteže kroz dvije županije, Šibensko-kninsku i Splitsko-dalmatinsku, obje županije žele da se sjedište Javne ustanove nalazi na njihovom području. Iako iz Ministarstva nisu odgovorili na naše pitanje gdje to točno zapinje, i iz Grada Vrlike i Općine Kijevo su nam potvrdili da i jedni i drugi sudjeluju u procesu te da i jedni i drugi i dalje smatraju da sjedište Javne ustanove treba biti na njihovom području.
Iz Ministarstva navode da do osnivanja javne ustanove koja bi upravljala Parkom prirode, dijelovima ekološke mreže na tom području upravljaju Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode Šibensko-kninske županije „Priroda“ i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije „More i krš“. No, to nikako nije isto jer da jest, osnivanje Parka prirode ne bi ni bilo potrebno. Osim osnivanja javne ustanove, trebalo je slijediti donošenje prostornog plana područja posebnih obilježja i plana upravljanja Parkom kojima se treba urediti zaštita, korištenje i način upravljanja područjem Parka.
Posebno su razočarani iz Ekološke udruge Krka iz Knina, koja je bila zaslužna za očuvanje slapa Krčić koji je na kraju uvršten u granice Parka.

„Godinama smo slali dopise s molbama da se osnuje Park, sudjelovali smo u javnoj raspravi, radovali se no sada prolaze godine, ljudi i dalje odlaze s ovog područja, nema se vremena. Stalno govorimo o razvoju turizma, a ništa od toga. Uz to, zabrinuti smo jer ne možemo svaki dan ići na teren i provjeravati što se događa na primjerice Krčiću. U četiri godine moglo se svašta dogoditi, želimo da Park prirode napokon profunkcionira“, kaže Inga Kukolj iz Eko Krke.
Istovremeno, u posljednjih nekoliko godina pokrenuti su brojni projekti u drugim zaštićenim područjima kroz program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. financiranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. Ti projekti uključuju monitoring vrsta, upravljanja staništima, kontrole invazivnih vrsta i slično.
„Na Dinari ništa takvo nije moglo biti pokrenuto jer nema javne ustanove koja bi to vodila. Ne samo što se propustilo vrijeme za zaštitu nego i cijelo jedno financijsko razdoblje gdje se moglo puno novca uložiti i zaposliti nekoliko ljudi. To su zanemareni krajevi i svako radno mjesto je važno“, ističe Budinski.
Iz Općine Kijevo podsjećaju kako oni još od 2006. pokreću zaštitu biljnih i životinjskih vrsta Dinare te kako su iz svog skromnog proračuni financirali preko pola milijuna kuna za raznorazne elaborate i dokumentaciju „zahvaljujući čemu je priča Parka prirode Dinara i uspjela“.
Pripremili su i prostore za sjedište Parka u koje je uloženo 700. 000,00 eura, a navode kako se upravo na na katastarskom području Općine Kijevo nalazi najviši vrh Dinare, najreprezentativnije planinarske staze Dinare, planinarska skloništa, da se nalaze u sredini između izvorišta rijeke Krke i rijeke Cetine.
„Općina Kijevo nije na niti jedan način opstruirala niti sudjelovala u izostanku istoga te smo spremno sudjelovali u svakom trenutku sa svim relevantnim dionicima u istima. Kroz ovo vrijeme smo izgubili mnoge mogućnosti za razvoj, revitalizaciju te povratak i naseljavanje stanovništva jer smo kao područje u svakom ratu u 20. stoljeću bili demografski opustošeni i priča Parka prirode Dinara koju smo sami pripremali, stvarali i financirali nam je idealna prilika za to“, ističe načelnik Općine Martin Ercegovac.
Istodobno, “stav Grada Vrlike, kao i Splitsko dalmatinske županije, je jasan i jednostavan, a to je da sjedište treba biti u Gradu Vrlici”, kaže Nikola Uzun, voditelj Odsjeka za opće poslove, EU projekte i strateško planiranje Grada Vrlike.
I oni navode kako Grad Vrlika „kroz razne projekte i aktivnosti štiti prirodu Dinare“ i bez Parka. Oni smatraju kako u njihov prilog ide to što je od svih devet jedinica lokalne samouprave koje obuhvaćaju granice Parka, najveća površina upravo na području Vrlike. Također, i oni navode kako su već osigurali novouređene prostore za potrebe sjedišta Parka prirode te kako bi Vrlici Park bio poticaj da se razvije, kao što to priželjkuje i Kijevo.
Neosporno je da i jednima i drugima treba pomoć, no i da bi kod proglašenja zaštićenih područja zaštita prirode ipak trebala bit prioritet. Istodobno, i u Gradu Vrlici i u Općini Kijevo, kao i u obje županije, na vlasti je HDZ, a dogovora i dalje nema i ne zna se kad će.