U sjeni sumorne hrvatske političke realnosti i izbora državnog odvjetnika, ostala je ovoga tjedna važna i dugo očekivanu preporuka Europske komisije koja je smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za 90 posto do 2040. u odnosu na razine iz 1990 postavila za cilj EU-a . No, okolišne organizacije vrlo su kritične prema naizgled ambicioznom planu: „Izostanak datuma napuštanja nafte i plina na EU razini je dar s neba hrvatskim donosiocima odluka, da opravdaju svoj manjak vizije i volje za rješavanje klimatske krize“, kaže predsjednik Zelene akcije Luka Tomac.
U sjeni sumorne hrvatske političke realnosti i izbora državnog odvjetnika, ostala je ovoga tjedna vrlo važna odluka Europske komisije koja je donijela dugo očekivanu preporuku za cilj EU za smanjenje emisija do 2040. Europska unija je još 2021. postavila za cilj postići klimatsku neutralnost do 2050., ali put do tog cilja nije bio do kraja poznat. Do 2030. cilj je bio smanjiti emisije za 55 posto, a ovoga tjedna je Europska komisija preporučila sljedeći korak – smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za 90 posto do 2040. u odnosu na razine iz 1990. Nakon skorašnjih europskih izbora, sljedeća Komisija trebala bi na temelju ove preporuke izraditi zakonodavni prijedlog i usuglasiti se s Europskim parlamentom i državama članicama. Tada bi sve države članice morale donijeti svoje planove kako će pridonijeti ostvarenju ovog cilja.
Iako se 90 posto čini puno, riječ je o donjoj granici onoga što je preporučio Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene koji je rekao da je potrebno smanjenje od 90 do 95 posto u tom razdoblju.
„Povećane ambicije su naravno dobrodošle – ali cilj smanjenja od 90 posto još uvijek nije dovoljan da bi se pravilno uskladio s ciljem od 1,5 °C. Prava rješenja za postizanje neto nule do 2040. su očita – samo nam treba politička hrabrost koja odgovara razmjeru izazova s kojima se suočavamo“, komentirala je Chiara Martinelli, direktorica mreže europskih klimatskih organizacija CAN Europe.
Iz mreže okolišnih organizacija Friends of the Earth Europe još su kritičniji te smatraju kako je „EU izdala klimatsku pravdu“.
„Uzimajući u obzir značajan povijesni doprinos Europe u izazivanju klimatske krize i njezinu odgovornost za njezino zaustavljanje, komunikacija je manjkava u predloženim smanjenjima emisija. Umjesto cilja neto nulte emisije do 2050. sa smanjenjem od 90 posto do 2040., nevladine organizacije pozivaju EU da postigne stvarnu nultu emisiju puno prije 2050“, navode iz FOE Europe.
Ono što je posebno sporno je da Europska komisija u svojoj objavi ne spominje ukidanje korištenja fosilnih goriva, osim ugljena.
„Izbjegavanjem svoje odgovornosti da predvodi prijelaz s fosilnih goriva, EU riskira prebacivanje tereta na ranjivije nacije, pogoršavajući klimatsku nejednakost“, navode iz FOE Europe.
Još prije nekoliko dana, kada je u medije procurio nacrt odluke EK, iz Greenpeacea su priopćili kako je “ovo jednako značajno kao i cilj za prevenciju raka pluća bez ikakvog plana za prestanak pušenja“.
„Očito je jasno da se fosilnim gorivima mora brzo stati na kraj ako želimo izbjeći najgore posljedice klimatskih promjena. Nepostojanje plana postupnog ukidanja fosilnih goriva, pa čak i subvencija, ne samo da odgađa klimatske mjere koje su nam hitno potrebne, već će na kraju još više povrijediti ljude“, kaže Greenpeaceova aktivistica za borbu protiv klimatskih promjena u EU-u Silvia Pastorelli.
Iz CAN Europe navode da bi postupno ukidanje fosilnih goriva trebalo bi biti od najvećeg prioriteta, s ciljem da se ugljen ukloni do 2030., fosilni plin do 2035. i nafta do 2040.
Komisija navodi kako će za postizanje smanjenja emisija od 90 posto do 2040. biti potrebno ispuniti niz uvjeta, između ostalog Zeleni plan treba postati dogovor o dekarbonizaciji industrije koji se temelji na postojećim industrijskim prednostima, „kao što su energija vjetra, hidroenergija i elektrolizatori, te kojim se i dalje povećavaju domaći proizvodni kapaciteti u rastućim sektorima kao što su baterije, električna vozila, dizalice topline, solarna fotonaponska energija, CCU/CCS, bioplin i biometan te kružno gospodarstvo“.
No, prema isticanju nužnosti kontroverznih tehnologija hvatanja i skladištenja ugljika (Carbon Capture and Storage CCS) nevladine su organizacije također izrazito skeptične.
„Europska unija se voli hvaliti epitetom klimatskog lidera, ali se godinama vješto skriva iza koncepta klimatske neutralnosti putem kojeg nastavlja svoju ovisnost o fosilnim gorivima te odbija staviti jasan datum na njihovo finalno napuštanje. Klimatska neutralnost koncept koji ostavlja otvorena vrata korištenu fosilnih goriva još desetljećima, oslanja se na nedokazana tehnološka rješenja i obećanja, poput hvatanja i skladištenja ugljika (CCS) kako bi se kompenzirao nastavak ‘kurenja’ nafte i plina“, izjavio je za H-Alter Luka Tomac, predsjednik Zelene akcije.
Europska komisija također ističe i ulogu nuklearne energije, a u Greenpeaceu smatraju da se time riskira preusmjeravanje sredstava od projekata obnovljive energije u nuklearke koje troše milijarde proračunskog novca.
No, izbori za Europski parlament su blizu i nova su prilika za građane da glasaju za program koji će dati prednost i većoj klimatskoj ambiciji i smanjenju nejednakosti.
„Sljedeći Europski parlament mora biti onaj koji je spreman održati se za holističku socijalno-ekološku viziju. Onaj koji naglašava važnost smanjenja degradacije okoliša. I onaj koji radi na smanjenju društvenih nejednakosti koje je nedjelovanje u vezi s klimom proširilo“, zaključuje Martinelli.
Zemlja malih ambicija
„Hrvatska ima tradicionalno malu ambiciju nacionalnih klimatskih ciljeva, a još tradicionalnije ne konzultira javnost oko temeljnih klimatsko energetskih ciljeva i politika. Dokument Integriranog klimatsko-energetskog plana (NECP ) koji je prije nekoliko mjeseci poslan u Bruxelles ne spominje jasne rokove napuštanja fosilnih goriva nego upravo suprotno oko 2040. predviđa njihov rast proizvodnje i na moru i na kopnu. Tako da izostanak datuma napuštanja nafte i plina na EU razini je našim donosiocima odluka dar s neba da opravdaju svoj manjak vizije i volje za rješavanje klimatske krize“, zaključuje predsjednik Zelene akcije Luka Tomac.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih. Projekt Udruge za nezavisnu medijsku kulturu „Promoviranje Povelje Europske unije o temeljnim pravima na H-Alter-u“ sufinanciran je sredstvima Europske unije u okviru Programa Impact4Values.
Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.