Dok je sunce u zalasku zlatnim svjetlom obasjavalo solarne panele na krovu Gradske tržnice u Križevcima, okupljeni zadrugari zadruge ZEZ Sunce otvorili su prvu solarnu elektranu u vlasništvu građana u Hrvatskoj. „Voljeli bismo da ovo nije jedinstveni projekt, da ih ima u svakom gradu ili općini. Javni krovovi su javni resursi i trebaju biti korišteni za dobrobit zajednice. Solarna elektrana ne proizvodi samo čistu energiju, nego stvara i društvenu i ekološku i gospodarsku vrijednost“, kaže Mislav Kirac, upravitelj ZEZ Sunca.
Ono o čemu se godinama priča i što je u brojim europskim zemljama realnost, napokon se počelo realizirati i u Hrvatskoj. Nakon dvije godine suočavanja s raznim preprekama, energetska zadruga ZEZ Sunce u utorak je navečer u Križevcima, na krovu tamošnje tržnice, otvorila solarnu elektranu koja je u potpunosti u vlasništvu građana i građanki, njih 127 članova zadruge, od kojih četvrtina dolazi s područja Koprivničko-križevačke županije.
Dok smo stajali na krovu, među solarnim panelima, koje je zlatnim svjetlom obasjavalo zalazeće sunce, brojni okupljeni suvlasnici solarne elektrane ponosno su se fotografirali i izražavali sreću što su dio ovakvog projekta, koji će proizvoditi energiju iz lokalno dostupnog resursa, sunca, dovoljnu za opskrbu pedesetak kućanstava.
„Ekonomija dijeljenja je danas izuzetno važna jer je resursa sve manje i važno ih je dijeliti. Isto je i s energijom. Ovaj projekt nas je okupio i povjerenje koje ja kao zadrugarka dajem zadruzi kroz članski ulog je izuzetno važno da bi naša zajednica bila zdrava. Skandinavske zemlje su uspješne upravo zato jer je tamo jako visoka stopa povjerenja. Mi to povjerenje i uspješno društvo ne moramo samo sanjati, nego možemo i ostvariti i ovo je dobar primjer sna koji smo sanjali dvije godine i sada ostvarili“, opisala nam je zadrugarka Blanka Smoljan zašto se odlučila pridružiti zadruzi.
Izgradnja elektrane započela je početkom 2025. godine, nakon što su u samo desetak dana članovi zadruge prikupili 140 000 eura potrebnih za realizaciju projekta, pokazavši da i građani u Hrvatskoj itekako žele sudjelovati u proizvodnji energije, konceptu koji Europska unija potiče, a u Hrvatskoj zbog brojnih administrativnih prepreka sporo hvata korak.
„Svi građani u Hrvatskoj imaju pravo sami proizvoditi električnu energiju, a energetske zajednice su jedan od načina kako to mogu ostvariti. Ova solarna elektrana naš je prvi projekt, ali svakako ne i posljednji. Voljeli bismo da ovo nije jedinstveni projekt, da ih ima u svakom gradu i općini. Javni krovovi su javni resursi i trebaju biti korišteni za dobrobit zajednice. Solarna elektrana stvara dodatnu vrijednost koja se vraća u lokalnu zajednicu. Ona ne proizvodi samo čistu energiju, nego stvara i društvenu i ekološku i gospodarsku vrijednost i zato bi ovakvi projekti trebali biti uobičajenima“, izjavio je Mislav Kirac, upravitelj ZEZ Sunca i programski koordinator Zelene energetske zadruge (ZEZ), jednog od suosnivača ove energetske zajednice.
Iako je ZEZ Sunce pravno zadruga, ona ispunjava i sve uvjete iz europskih direktiva za energetsku zajednicu no ne i hrvatske lokalne nebulozne zahtjeve.
„Europske direktive dopuštaju i prekograničnu suradnju no hrvatska definicija energetske zajednice to ne dopušta, svi članovi moraju biti građani RH. Drugi razlog zašto u Hrvatskoj ne možemo biti registrirani kao energetska zajednica je taj što se zadruga smatra profitnom iako ima ograničenja što mora raditi s profitom. Za registraciju zajednice obnovljive energije postoji pak načelo blizine proizvodnog postrojenja, no EU direktiva ne definira što je blizina pa je tako u Njemačkoj za to određena površina veća od RH dok je u Hrvatskoj to znatno manje“, objašnjava Goran Čačić iz ZEZ-a.
No, Hrvatska ionako ne potiče ni na koji način energetske zajednice za razliku od drugih zemalja EU-a.
„Europske direktive dopuštaju i izravne natječaje za feed in tarife i izravno dodjeljivanje kvota za poticajni okup. U Grčkoj primjerice, energetske zajednice imaju prednost pristupa na mrežu, u Italiji dodatne prihode, različite države na razne načine omogućuju bolje ekonomske modele poslovanja no u Hrvatskoj je to nula“, kaže Čačić.
Zadruga se javila na natječaj HROTE-a i ostvarila ugovor o otkupu električne energije iz solarne elektrane u Križevcima po fiksnoj cijeni za sljedećih 12 godina što je osiguralo ekomsku isplativost projekta. Cilj je da se s primjenom zakonski dopuštenog dijeljenja energije iz sljedećih elektrana kada budu izgrađene, članovima zajednice omogući i izravno korištenje solarne energije u vlastitim kućanstvima ili poslovnim prostorima. No, u Hrvatskoj, opet, još nije podijeljen nijedan kilovat energije. Iako je to zakonski moguće, čeka se na HEP ODS koji treba odrediti uvjete u praksi i omogućiti dijeljenje energije. Tako će se tek vidjeti hoće li ODS odrediti i uvjet da dijeliti mogu samo energetske zajednice ili ne. Upravo su energetske zajednice i dijeljenje energije jezgra europske politike omogućavanja građanima da sudjeluju u proizvodnji energije.
Ipak, Križevci su predvodnik građanske energije u Hrvatskoj. Iako je ovo prva elektrana u vlasništvu građana, u gradu su već dvije druge solarne elektrane građani financirali kroz drugi model, putem mikrozajmova 2018. i 2019. godine.
„Sve to dio je naše vizije da Križevci postanu energetski neovisan grad do 2030. godine“, izjavio je gradonačelnik Križevaca Mario Rajn.
Prve dvije križevačke elektrane, na Poduzetničkom centru i na knjižnici bile su znatno manje od ove na Gradskoj tržnici koja je snage 240 kW.
„Sada treba gledati deset puta veće od ovoga. Imamo projekte u pripremi od nekoliko megavata i nadam se da će sljedeći put kada se nađemo to biti povodom otvorenja deset puta većeg projekta financiranog od strane građana. Solarna energija će se dogoditi i s nama i bez nas, možemo ostaviti nekim lovašima da oni uberu svu korist od toga ili omogućiti građanima da na taj način štede i istovremeno ulažu u nešto u njihovoj zajednici, od čega cijela zajednica ima koristi“, naglasio je Robert Pašičko, voditelj tima za inovacije Programa UN za razvoj i zadrugar.
Rajn je pak izrazio nadu da će ostali gradovi slijediti primjer Križevaca.
„Pozivam kolegice i kolege gradonačelnike i načelnike da budu odvažni te da javne resurse stave u funkciju građanske energije, zaključuje Rajn.
