Kada je prije gotovo dvije godine usvojen UN-ov Sporazum o svjetskim morima, nazvan je „povijesnim“ no on do danas nije na snazi: za to je potrebna ratifikacija 60 država potpisnica. Premda je Europska komisija tvrdila da su se zemlje članice obvezale ratificirati Sporazum prije Treće konferencije UN-a o svjetskim morima u lipnju, do sada ih je to učinilo tek nekoliko. „Kao zemlja čiji je identitet vitalno vezan uz more, Hrvatska je trebala biti među prvima”, kaže Marija Tomac iz Greenpeacea.
„Stječe se dojam kako na operativnom nivou Hrvatska još nije počela poduzimati korake kako bi ratificirala Sporazum o svjetskim morima“, kaže Marija Tomac iz Greenpeacea Hrvatska. Ta je organizacija za zaštitu okoliša od rujna 2023., kada je Hrvatska potpisala Sporazum, u više navrata pisala i zvala nadležne institucije, no nisu primili niti jednu dodatnu informaciju o daljnjem postupanju oko ovog procesa.
Kada je u lipnju 2023., nakon dva desetljeća pregovaranja, usvojen UN-ov Sporazum o svjetskim morima, ili punim imenom Sporazum o biološkoj raznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije (BBNJ), označen je povijesnim. Sporazum ima za cilj uspostaviti pravni mehanizam za očuvanje mora i oceana u međunarodnim vodama te će omogućiti zajedničko upravljanje nad otprilike polovicom Zemljine površine i 95% volumena oceana.
Omogućit će uspostavu morskih zaštićenih područja na otvorenom moru, čuvanje oceana od ljudskih pritisaka, zaštitu bioraznolikosti i postizanje cilja da se zaštiti najmanje 30% planeta do 2030. Sporazum tako rješava očigledan nedostatak u zaštiti oceana, budući da je sada samo oko 1% otvorenog mora zaštićeno. Potpisalo ga je 112 zemalja svijeta no da bi stupio na snagu, moraju ga ratificirati parlamenti najmanje 60 država potpisnica. Nakon šezdesetog potpisa počinje teći rok od 120 dana kada Sporazum formalno postaje zakon. No, više od godinu i pol dana nakon potpisivanja, ratificiralo ga je tek dvadesetak država svijeta. Europska unija bila je jedan od najglasnijih podržavatelja dogovora, no zasad su samo Španjolska i Francuska, u veljači, i službeno položile ispravu o ratifikaciji pri Tajništvu UN-a, a tek tim se postupkom države ubrajaju među potpisnice. Još nekoliko država članica je ratificiralo Sporazum no nisu još predale dokumente Tajništvu UN-a. Prema informacijama koje su nam dostupne, to su učinile Latvija, Rumunjska i Slovenija.
“Zainteresirani smo za informaciju kada će hrvatski Sabor staviti ovo važno pitanje na dnevni red, posebice stoga jer je Europska komisija obznanila da su EU i zemlje članice formalno spremne za postupak ratifikacije te da se obvezuju da će to učiniti prije prije Treće konferencije UN-a o svjetskim morima, koja će se održati u Francuskoj u lipnju 2025.”, ističe Tomac.
Greenpeace i druge nevladine organizacije okupljene u Savez za otvoreno more poslali su u siječnju, prije nego što je Poljska preuzela predsjedavanje Europskom unijom, pisma predstavnicima poljske vlade pozivajući na ubrzanje ratifikacije Sporazuma, a aktivisti belgijskog i poljskog Greenpeacea prosvjednom su akcijom u noći inauguracije poljskog predsjedništva pozvali na ubrzanje procesa ratifikacije. Poljski su pak znanstvenici 12. ožujka poslali otvoreno pismo premijeru Poljske tražeći da se Sporazum što prije ratificira.
“Znanost je obavila svoj posao u identificiranju prijetnji i njihovog utjecaja na oceane. Kreatori politike sada moraju poduzeti odlučnu i hitnu akciju kako bi učinkovito zaštitili i obnovili oceanski život, što je od vitalnog značaja za našu zajedničku budućnost i u političkom je interesu svih nacija“, ističu poljski znanstvenici.
Krajem veljače iz Greenpace Hrvatska su pak pokrenuli peticiju usmjerenu na žurnu ratifikaciju te javnom akcijom pod nazivom “Što se čeka? Gdje je pečat?” pozvali ministricu zaštite okoliša i prirode Mariju Vučković da javnosti što prije predstavi planove Hrvatske za ratifikaciju Sporazuma.
“Hrvatska, kao zemlja čiji je identitet vitalno vezan uz more, trebala je biti među prvima, ugledajući se na susjednu Sloveniju koja je postupak privela kraju u siječnju”, kaže Tomac.
Nije ga još ratificirala ni Grčka, koja, slično kao i Hrvatska, živi od mora. Predsjednica parlamentarnog odbora za okoliš Dionysia-Theodora Avgerinopoulou izjavila je na konferenciji Greenpeacea i WWF-a da će Sporazum biti ratificiran početkom 2025. godine i da će Grčka ići “i u Busan (op.a. Konferencija Naši oceani održava se krajem travnja u Južnoj Koreji) i u Nicu s ratificiranom Konvencijom” no do toga još nije došlo. Prema mišljenju Ministarstva vanjskih poslova, primjereno je da Republika Litva ratificira Sporazum.
Ako se i dalje bude odugovlačilo s ratifikacijom, bit će izuzetno teško ostvariti ciljeve očuvanja mora prethodno usvojene Globalnim okvirom za bioraznolikost, jednim od najznačajnijih multilateralnih sporazuma o okolišu još od Pariškoga sporazuma o klimatskim promjenama.
„Ne postoji nikakva formalna zapreka niti se radi o kontroverznoj odluci ili teškoj temi. Može se zaključiti da se radi o nekoj vrsti administrativne sporosti ili pitanje zaštite oceana nije adekvatno prioritizirano. U svakom slučaju radi se o međunarodnom procesu od prevelike globalne važnosti da bi se predmet gubio po ladicama ili skupljao birokratsku prašinu“, dodaje Tomac.
Na upit H-Altera gdje je zapelo s ratifikacijom i kada je ista u planu Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije još jednom odgovara bez ikakve želje da ponudi javnosti informacije. „Trenutno se provode aktivnosti za hrvatsku ratifikaciju Sporazuma, što je slučaj i kod većine drugih članica Europske unije“, odgovara Ministarstvo bez odgovaranja na pitanje kada bi se to trebalo dogoditi. Iz Ministarstva vanjskih poslova Litve odgovaraju slično, kako su zatražili od svih nadležnih institucija da procijene i obavijeste o potrebi izmjene ili donošenja novog zakonodavstva potrebnog za provedbu ovog procesa.
Iako su Sporazum potpisali EU i svih 27 država članica odmah nakon što je otvorena za potpisivanje u rujnu 2023., proces ratifikacije teče presporo, a sudeći prema izjavi austrijskog ministarstva vanjskih poslova za Der Standard sve zemlje članica EU-a neće ga ratificirati prije konferecije u Nici, što je bio cilj Europske komisije. U Austriji se tako, prema izjavi Ministarstva vanjskih poslova, trenutno „pripremaju svi potrebni dokumenti za parlamentarno odobrenje Sporazuma“, ali Austrija ima za cilj ratifikaciju do kraja ove godine, što je poslije roka koji je navela Europska komisija. Prema mišljenju Ministarstva vanjskih poslova, primjereno je da Republika Litva ratificira Sporazum.
„UN-ov sporazum pružit će pravni okvir za rješavanje mnogih propusta u upravljanju otvorenim morima, služiti kao putokaz za očuvanje područja visoke biološke raznolikosti te zabraniti dosadašnje štetne prakse, ali ga je potrebno što prije ratificirati kako bi stupio na snagu”, zaključuje Tomac.
Članak je nastao u suradnji s mrežom PULSE, europskom inicijativom koja podupire prekogranično novinarstvo. U izradi teksta su surađivali Kim Son Hoang (Der Standard, Austrija), Michał Kokot (Gazeta Wyborcza, Poljska), Sebastian Pricop (HotNews, Rumunjska), Dimitris Angelidis (EfSyn, Grčka) i Justė Ancevičiūtė (Delfi, Litva).