Do 2035. godine možemo napustiti sve fosilne izvore energije, ne samo plin, već i ugljen i naftne derivate. Najvećim dijelom ih može zamijeniti domaća proizvodnja iz varijabilnih obnovljivih izvora energije. Tu bi vjetroelektrane mogle imati kapacitet od 6488 MW, a fotonaponske elektrane 6304 MW, pokazala je Studija deplinofikacije koju je naručila Zelena akcija, a izradila Udruga za održivi razvoj energetskih sustava. „Plin više nije tranzicijsko gorivo“, kaže voditelj studije prof dr.sc. Neven Duić.
„Do veljače 2022. plin je možda bio tranzicijsko gorivo za proizvodnju električne energije, ali je tada je prestao biti jer plina više nema. Plin više nije tranzicijsko gorivo“, naglasio je glavni voditelj izrade studije prof. dr. sc. Neven Duić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, na predstavljanju Studije deplinofikacije Hrvatske prošli četvrtak u Novinarskom domu.
Već sama riječ prirodni plin je zavaravajuća i ispravnije je koristiti izraz „fosilni plin“. S klimatske pozicije, s obzirom da plin curi do 4%, za grijanje i industriju je gori za klimu od ugljena, a eventualno je bolji samo za proizvodnju električne energije zbog bolje efikasnosti proizvodnje.
„Što se tiče drugih emisija, plin je čišći, no ima emisija koje su otrovne. Kada kuhate na plin, trujete se. Nedavna studija u SAD-u pokazala je da je 25% astme kod djece izazvano kuhanjem na plin“, kaže Duić.
Osim samog pitanja utjecaja na klimu i zagađenja zraka, nova geopolitička situacija u Europi je gurnula pitanje napuštanja plina u prvi plan. Europska unija je do 2021. uvozila čak 40% fosilnog plina iz Rusije te je s novonastalom situacijom i ratom u Ukrajini dovedena u nezavidnu situaciju i pokazala koliko je pogrešno ovisiti o samo jednom izvoru i to fosilnih goriva.
Za Hrvatsku je dobra vijest da je moguće napustiti korištenje plina i to do 2035. godine, pokazala je Studija deplinofikacije koju je naručila Zelena akcija, a izradila Udruga za održivi razvoj energetskih sustava, pod vodstvom Nevena Duića. No, za to su nam potrebni donositelji odluka koji imaju pravu viziju i strategiju ekološki i socijalno održive tranzicije.
„Održiva tranzicija teži biti predvodnicom revolucije obnovljivih izvora energije, koji su u velikom dijelu u rukama građanki i građana, a ne korporacija“, istaknula je Marija Mileta, potpredsjednica Zelene akcije.
Do 2035. godine možemo napustiti sve fosilne izvore energije, ne samo plin, već i ugljen i naftne derivati. Najvećim dijelom ih može zamijeniti domaća proizvodnja iz varijabilnih obnovljivih izvora energije. Tu bi vjetroelektrane mogle imati kapacitet od 6488 MW, a fotonaponske elektrane 6304 MW. U sektoru industrije, također prolazi značajne promjene do 2035., gdje se plin i ugljen mogu zamijeniti električnom energijom i obnovljivim vodikom te gorivima na bazi vodika, ističe se u Studiji.
Za dekarbonizaciju grijanja ima dovoljno opcija. Geotermalna energija tako može grijati cijeli sjever Hrvatske. U gustim naseljima moguće je koristiti toplane na otpadnu toplinu, dizalice topline, geotermalnu i solarnu energiju, otpadnu biomasu. U rjeđim naseljima grijati nas mogu dizalice topline, a izvan naselja otpadna biomasa.
„I dekarbonizacija elektroenergetike je manje više riješena stvar, za to nam treba više mrežnih interkonekcija, novi dalekovodi, treba nam fleksibilizacija termoelektrana, povezivanje veleprodajnih tržišta, razvoj odaziva potrošnje putem integracije energetskih sektora…“, kaže Duić.
Prepreka tranziciji često ostaju zastarjeli načini razmišljanja u energetici, iako su u praksi neke teorije već pobijene. Tako danas, na primjer, u svijetu već ima više država koje imaju daleko veću proizvodnju energije iz vjetra nego što su stari stručnjaci mislili da je moguće. U brazilskoj su državi Rio Grande del Norte u samo četiri godine podignuli udio energije vjetra sa 10% na 260% i danas izvoze energiju iz vjetra. Takvi primjeri pokazuju da je tranziciju moguće provesti i brže nego što se očekuje.
Po izračunu autora Studije deplinofikacije ukupni trošak tranzicije do 2035. za Hrvatsku iznosi 39 milijardi eura. To se odnosi na instalaciju 5695 MW vjetroelektrana, 6187 MW solarnih elektrana i 120 MW geotermalnih elektrana. Također, uključuje instalaciju 3415 MW dizalica topline. U isto vrijeme se proširuju mreže sustava daljinskog grijanja te se ulaže u sustave proizvodnje obnovljivog vodika potrebnog u industriji.
„Pozivamo Vladu RH i Grad Zagreb da ovu studiju uzmu kao preporuku dugoročnih smjernica za energetsku tranziciju temeljenu na smanjenju potrošnje fosilnog plina”, zaključila je Mileta.
