U 2023. godini termoelektrana Ugljevik emitirala je preko deset puta više od najviših dopuštenih vrijednosti sumpor-dioksida. Nijedna od susjednih zemalja koje proizvode energiju iz starih termoelektrana na ugljen nije smanjila emisije štetnih plinova, a Bankwatch je izračunao da je još 2020. od posljedica tog zagađenja zraka u Hrvatskoj umrlo 180 ljudi. „Budući da su se emisije jedva smanjile, smrtnost je slična i danas“, kaže Pippa Gallop iz Bankwatcha, autorica izvještaja „Uskladiti ili zatvoriti“.
Termoelektrana Ugljevik je u 2023. emitirala najviše razine sumpor-dioksida (SO2) u BiH i regiji, više od deset puta od najviših dopuštenih vrijednosti. Emisije u 2023. godini u iznosu od 97.189 tona bile su više od onih u 2022. godini (85.526 tona) i od 2018. godine. Emisije sumpor-dioksida iz termoelektrane su se povećale unatoč tome što je termoelektrana dobila postrojenje za odsumporavanje, pokazuje novi izvještaj Bankwatcha „Uskladiti ili zatvoriti – Šest godina smrtonosnih prekršaja koje prave termoelektrane na Zapadnom Balkanu“. Ta se tvornica zagađenja zraka nalazi svega dvadesetak kilometara zračne linije od hrvatske granice, a zrak ne poznaje granice. Pokazalo je to i izvješće iz 2021. koje je Bankwatch izradio zajedno sa stručnjacima iz CREA, kada je izračun pokazao da su prekoračenja dopuštenih granica emisija šettnih plinova iz termoelektrana na ugljen na Zapadnom Balkanu uzrokovala oko 180 smrtnih slučajeva u Hrvatskoj u 2020. godini, te ukupne zdravstvene troškove od oko 660 milijuna eura.
„Budući da su se emisije od tada jedva smanjile, ove brojke su nažalost slične i danas“, kaže Pippa Gallop iz Bankwatcha, autorica izvještaja „Uskladiti ili zatvoriti“.
Iako Hrvatska trpi zdravstvene utjecaje elektrana na ugljen sa zapadnog Balkana, Hrvatska ima i koristi od jeftinog uvoza električne energije, uglavnom iz Bosne i Hercegovine.

„Ta je energija jeftina upravo zbog nedostatka ulaganja u kontrolu onečišćenja i nedostatka poreza na ugljik u regiji. To znači da se nepošteno natječu i s hrvatskim proizvođačima električne energije koji se moraju pridržavati pravila EU-a“, navodi Gallop.
I nije riječ samo o Ugljeviku niti samo o sumpor-dioksidu. Podaci koje je objavio Bankwatch su krajnje zabrinjavajući. Cijela regija i dalje koristi stare termoelektrane na ugljen koje emitiraju velike količine zagađenja u zrak koje vjetrovi šire okolo. Uz Ugljevik najgora je termoelktrana Kakanj 7. Obje su emitovale 10,7 puta više sumpor-dioksida nego što su dozvoljavale njihove maksimalne vrijednosti. Osim toga, emisije lebdećih čestica (PM) i dušikovih oksida (NOx) iz termoelektrana su također ponovo prekoračile maksimalne dozvoljene granice.
Osim BiH zagađuju i dalje i termoelektrane s Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije i u 2023. su emisije primjerice SO2 bile 5,7 puta više od dozvoljenih. Standardi za zagađenje zraka na snazi su u ovim zemljama od 2018. godine i dogovoreni su Ugovorom o uspostavi Energetske zajednice, dogovorenim između EU-a i zemalja Zapadnog Balkana koje su se time obavezale uskladiti energetske politike s EU-om. Tim su Ugovorom emisije SO2 iz termoelektrana uključene u nacionalne planove smanjenja emisija (NERP). No situacija se u ovih šest godina samo pogoršala, a poboljšanja na papiru u praksi ne funkcioniraju. Primjerice, iako je TE Ugljevik sagradila postrojenje za odsumporavanje to postrojenje ne radi, djelomično zbog toga što je to ‘“ekonomsko opterećenje“, navode iz Bankwatcha.
Osim smanjenja zagađenja, vlasti u regiji ne poštuju ni rokove zatvaranja termoelektrana. Tako su termoelektrane Tuzla 3, Tuzla 4 i Kakanj 5 u BiH trebale biti zatvorene do kraja 2023. godine, ali sve nastavljaju s radom. I rokovi zatvaranja tih termoelektrana određeni su Ugovorom o uspostavi Energetske zajednice, no Europska komisija nije osigurala da se Ugovor doista i poštuje.
„Komisija je dala novac regiji za energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju, ali čini se da je potpuno zaboravila na provođenje zakona. Nadamo se da će novi EU povjerenik za proširenje ozbiljnije shvatiti vladavinu prava na Zapadnom Balkanu. Na primjer, financijske kazne potrebne su za kršenje Ugovora o energetskoj zajednici, inače ga zemlje ne shvaćaju dovoljno ozbiljno“, navodi Gallop koja smatra i da bi zemlje Zapadnog Balkana trebale dobiti fond za pravednu tranziciju kao što ga imaju zemlja EU-a i koji pomaže regijama u kojima će se zatvarati rudnici u promjeni smjera razvoja.
„Već neko vrijeme upozoravamo Komisiju da je takav fond potreban za Zapadni Balkan, ali zasad nisu uvjereni“, dodaje Gallop.
Iako Hrvatska zasad profitira od ovakve situacije uvozom jeftinije energije, moguće je da to uskoro neće više biti tako. Naime, prema mehanizmu EU-a za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM – Carbon Border Adjustment Mechanism) od 1. siječnja 2026. će tvrtke iz EU-a morati plaćati porez na uvezenu električnu energiju, izračunat prema tome koliko zemlje izvoznice koriste fosilne gorive u proizvodnji. No, postoji mogućnost i da uvoz električne energije u EU iz određene zemlje bude izuzet od naplate ako te zemlje ispune uvjete vezano uz tržište, klimatsko i energetsko zakonodavstvo. Bankwatch smatra da EU ne smije dopustiti izuzetke.
„CBAM može pomoći da ugljen postane nekonkurentan u regiji, ali samo ako se strogo provodi. Stoga je također ključno da Komisija osigura da ne dopusti zemljama zapadnog Balkana neopravdano izuzeće od CBAM-a“, kaže Gallop.
Uvezena energija će dakle možda biti skuplja, a možda i neće, ali će građani i zemalja Zapadnog Balkana i susjednih zemalja kao što je i Hrvatska i dalje umirati od zagađenja zraka ako se nešto ne učini.
„Hrvatske vlasti moraju djelovati i na političkoj razini, pritisnuti Europsku komisiju da uvede kazne za zemlje koje krše Ugovor o energetskoj zajednici. Zemlje Zapadnog Balkana ima smisla uključiti u energetska tržišta EU-a samo ako su spremni igrati po pravilima“, zaključuje Gallop.
MZOZT: Sudjelujemo u reviziji direktive „Čišći zrak za Europu“
Iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije potvrdili su da se u „nekim pograničnim područjima RH procjenjuje da je u izmjerenim koncentracijama lebdećih čestica visok postotak doprinosa prekograničnog onečišćenja zraka“. Tvrde da Hrvatska aktivno sudjeluje u reviziji CAFE direktivi (Clean Air for Europe) koja je glavna direktiva koja regulira pitanja kvalitete zraka u EU-u, a čije je revizija u tijeku.
„Hrvatska je u svom službenom stajalištu izrazila određenu zabrinutost s obzirom na to da Prijedlog Direktive nije u potpunosti prepoznao specifičnosti zemljopisnih i meteoroloških uvjeta svake države članice. Pristup koji ne uzima u obzir specifičnosti može uzrokovati potencijalne poteškoće u provedbi koji se mogu pojaviti u pojedinim državama članicama uključujući i RH zbog prekograničnog onečišćenja zraka, kao i u pogledu donošenja učinkovitih mjera za postizanje standarda kvalitete zraka. Položaj Republike Hrvatske je zemljopisno specifičan s obzirom na to da graniči i sa zemljama koje nisu članice EU-a i koje nisu obvezne pridržavati se EU zakonodavstva te nas takav položaj ograničava da usklađenost osiguramo samo provedbom mjera na lokalnoj/nacionalnoj razini“, ističu u Ministarstvu.
Dodaju kako Europska komisija „mora biti obaviještena i o slučaju kada prekogranični prijenos onečišćenja zraka koji značajno pridonosi prekoračenju standarda kvalitete zraka potječe od trećih država i od država kandidatkinja.“
No, zemlje iz okruženja su potpisivanjem Ugovora o energetskoj zajednici preuzele obaveze zaštite zraka prema standardima EU-a i EK jest obaviještena o onečišćenju zraka iz starih termoelektrana na ugljen koje ipak i dalje nastavljaju s „business as usual“.