Promet je izvor 22 posto zagađenja zraka u Zagrebu, a kako bi se to zagađenje smanjilo, potrebno je „smanjiti broj vozila u cirkulaciji“.
Staru godinu u Zagrebu obilježila je ponovna panika oko kvalitete zraka. Meteorološke aplikacije poput Accuweathera tog su dana prikazivale alarmantne razine onečišćenja te je među građanima, zajedno s nizom pirotehnike, buknula panika. Jutarnji list je tim povodom konzultirao Državni hidrometeorološki zavod, čiji im je predstavnik objasnio da se radi o normalnim skokovima tijekom hladnijih razdoblja zbog upotrebe fosilnih goriva za grijanje, ali i meteorološkog fenomena temperaturne inverzije. „Tijekom hladnih i vedrih noći“ zbog tog fenomena „temperatura zraka raste s visinom, umjesto da pada“, što stvara poklopni sloj toplijeg zraka zbog kojeg se onečišćujuće tvari i čestice zadržavaju „u nižim slojevima atmosfere“. Uz navedeno, meteorološke aplikacije nisu nužno pouzdane, te pokazuju višu razinu onečišćenja od lokalnih mjernih postaja, čime doprinose panici.
Iako je građanska svijest o ekološkom i zdravstvenom značaju kvalitete zraka uvelike pozitivna stvar, te je (prema Eurobarometru) sve veća, učestalost alarmantnih naslova svakih nekoliko mjeseci ukazuje na mogućnost da između javnih institucija i građanstva komunikacija slabo protječe te da se više uzdaju u neprovjerene izvore. Poput čitatelja Jutarnjeg, građani se informiraju putem komercijalnih mobilnih aplikacija, a zabrinutost izražavaju medijima, no mi smo se zapitali što sam Grad Zagreb radi s ciljem prevencije alarmantnih razina onečišćenja. Odgovor smo, iako samo implicitno, dobili na gradskoj konferenciji za novinare 7. siječnja – gradski potezi u javnom, biciklističkom i pješačkom prometu dio su ekološke strategije zaštite zraka od zagađenja.
Prema studiji Europske komisije iz 2015., promet je izvor 22 posto zagađenja u Zagrebu, posebno na području centra grada, a kako bi se to zagađenje smanjilo, potrebno je „smanjiti broj vozila u cirkulaciji“. U praksi, to bi trebalo uključivati „poticanje upotrebe javnog prijevoza“ i „korištenje vozila smanjenog utjecaja“ kao što su bicikli. Promatrajući gradske poteze u posljednjih nekoliko godina, fokus na takve mjere je očit – 2022. godine proširena je pješačka zona u centru grada, počevši sa Starom Vlaškom, a 2023. isto je učinjeno i u Masarykovoj, Preradovićevoj i dijelu Gundulićeve. Prošlog su proljeća započeli i radovi na Biciklističkoj magistrali Greenway, čije je je otvorenje predviđeno za 1. svibnja 2025.
Na spomenutoj konferenciji, gradonačelnik Tomašević je rezimirao najvažnije poteze Grada u 2024., a mi smo obratili pažnju na one vezane za javni prijevoz. Uveden je besplatni prijevoz za građane iznad 65 godina, te je najavljeno uvođenje i za građane ispod 18 godina, a prijevoz žičarom postao je besplatan za sve građane. Gradi se nova tramvajska pruga na Sarajevskoj ulici (što je prvi takav potez u posljednjih 20 godina), a izgradnja uskoro počinje i na Heinzelovoj. Uz to, kupljeno je 40 novih tramvaja, a u planu je i kupnja dodatnih 40. Iako su građanima korisne i zbog financija i zbog mobilnosti, te su mjere i elementaran dio Programa zaštite zraka Grada Zagreba za razdoblje od 2022. do 2026., čije su strategije „ponajprije usmjerene na razvoj i korištenje svih oblika javnog prijevoza i drugih održivih oblika prometa, obnovu voznog parka u javnom prijevozu i društvima u vlasništvu Grada Zagreba te za održivi razvoj prometne infrastrukture“.
Takvi se potezi pokazuju kao dugoročno potrebni zbog rizika koje čestice i spojevi donose građanima. Glavni uzroci starogodišnje panike, a i one o kojima čitamo svako toliko, bile su čestice PM 10 i PM 2,5. Njihovo udisanje može utjecati na niz sustava u organizmu, poput reproduktivnog i kardiovaskularnog, te one mogu izazvati nekoliko vrsta bolesti pluća. Iako je glavni izvor njihovog širenja grijanje na kruta goriva poput ugljena i drva, doprinosi mu i cestovni promet. Najveći utjecaj, ipak, automobilski promet ima u širenju oksida dušika koji mogu izazvati upale dišnih puteva, te pogoršati postojeće bolesti poput astme, ali i dijabetesa. Godine 2020. taj je spoj povezan s 49 000 preuranjenih smrti u zemljama Europske unije, a s njegovim povećanim udjelom u zraku, specifično u Zagrebu, istraživanja povezuju i povećani broj hospitalizacija zbog kardiovaskularnih bolesti.
Koliko su prometne mjere učinkovite kod redukcije onečišćenja zraka, pa tako i njegovih zdravstvenih rizika za građane, još se uvijek istražuje u nizu zemalja. No dosadašnji rezultati pokazuju da za Zagreb, uz strategije koje implementira trenutni Program, ima nade. Studija provedena u Kini između 2000. i 2017. u 280 gradova pokazuje da poboljšanje službi javnog prijevoza i povećanje zelenih površina pogoduju smanjenju onečišćenja, a prema studiji iz 2022., već i privremeno smanjenje cijene javnog prijevoza dovelo je do manjeg broja automobila na cestama i smanjenja razine onečišćujućih tvari i čestica u njemačkim gradovima od 6 do 7 posto u danom periodu.
Uz mjere vezane za javni prijevoz, Zagreb širi i zelene površine, te je u 2024. zasadio 8000 stabala, četiri puta više od desetogodišnjeg prosjeka, a očekuje se da će do proljeća zasaditi još 8000. Strategija Grada za poboljšanje kvalitete zraka, dakle, odvija se na više razina, a Program zaštite zraka uz spomenuti razvoj sustava javnog, pješačkog i biciklističkog prijevoza predviđa i ograničenje brzine u centru grada na do 30 km/h (po uzoru na druge europske gradove), preusmjeravanje prometa iz kritičnih područja i nadogradnju sustava mjerenja kvalitete zraka. Taj širok plan višestrukih krakova prati europske trendove i politike, a potencijal za smanjenje onečišćenja njihovim posredništvom je velik.
Ipak, starogodišnja petarda panike oko zraka ukazuje na to da su građani slabo informirani i o gradskim mjerama i o samoj kompleksnosti onečišćenja zraka, što navodi na zaključak da informacije iz gradskih ureda nisu dovoljno prohodne ili dostupne. Potrebno je probiti predrasudu da se radi o zeleno-crvenim neradnicima koji besmisleno ulažu u nepotrebne projekte koji inkomodiraju građane i efikasnije iskomunicirati dobrobit gradskih strategija. Između ostalog, to je i jedan od ciljeva Programa: „Kako bi se dodatno potaknulo aktivno sudjelovanje građana na smanjenje emisija onečišćujućih tvari ili na razumijevanje njihova nastanka, poželjno je planiranje edukacija i razmjena informacija na temu zaštite zraka izradom jednostavnih i vizualno atraktivnih prikaza te korištenjem suvremenih komunikacijskih tehnologija i alata, prilagođenih različitim dobnim i/ili ciljnim skupinama.“ Informacije o zelenim politikama Grada zasad su centralizirano dostupne samo na adresi Eko Zagreb, koje, možemo pretpostaviti, velik broj građana nije svjestan.
Stanje kvalitete zraka u gradu i obavijesti o povišenim vrijednostima možete pratiti upravo na toj stranici te na portalu Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj, a preporuke za postupanje kod smanjene kvalitete zraka dostupne su na stranicama Grada i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.
