stočarstvo
Ovce, koze, konji i krave prirodne su kosilice, pa je povratak stočarstvu i slobodnoj ispaši jedan od načina da se spriječi širenje požara. Ali to zvuči kao utopija – za radno mjesto pastira ne javlja se nitko. Sela i planine za čovjekom ostaju kao napuštene kuće pretrpane lako zapaljivim namještajem.
Nekada su dinarske pašnjake ljeti prekrivale stotine tisuća ovaca s kojima su pastiri boravili do prvih snjegova. Kad bi se okupili svi stočari koji danas u Hrvatskoj provode ljeto sa stadom u planini jedva bi se formirao jedan školski razred.
Ima li Hrvatska u 2026. godini sustav zaštite okoliša, ili pak ima sustav izdavanja dozvola ovisno o partikularnim interesima i reakcijama građana?
Kaže mudar puk: tko pod drugim jamu kopa, sam u nju pada. Paradoks je u tomu da jamu kopaju upravo u HDZ-u godinama drilani kopači.
O legendarnoj svinji, teškoj nekoliko stotina kila, koja je živjela i hranila se na jakuševečkom deponiju, i njenoj sudbini, ispričao mi je gospodin Luka, stanovnik starog dijela naselja.
Svinjari i grupa koja ih podupire nastupali su agresivno i postizali su da se stanje ne mijenja. Stanovnicima Jakuševca vjerojatno nitko nikad neće nadoknaditi štetu što žive u smradu.
Besplatno tovljenje svinja na Jakuševcu omogućio je napredak svinjogojstva i masovniji uzgoj. Ljudi su reorganizirali svoje farme u svinjce.
Očekivanu idilu života na rubu grada, na Jakuševcu, zamijenila je frustracija smradom deponija i još intenzivnijim smradom svinja, od kojih doslovno peku oči i boli želudac.