Zeleni aktivisti i stručnjaci upozoravaju da novousvojeni zagrebački Plan gospodarenja otpadom ne predviđa precizne prijelazne mehanizme do izgradnje i pune operativnosti CGO, da ne uključuje dovoljno jasno financijsko pokriće, linije odgovornosti ili alternativne modele zbrinjavanja otpada u slučaju odgode implementacije ključnih projekata. Jasno je da politički napadi desnice ciljaju na diskreditaciju Tomislava Tomaševića i Možemo! kako bi se njihovi protagonisti dokopali vlasti u Zagrebu i njegova budžeta, no primjedbe stručnjaka ne mogu se otpisati kao politički motivirane.
Hrvatski mediji i društvene mreže nedavno su prenijeli i komentirali objavu bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović na Instagramu u kojoj je prozvala zagrebačku vlast zbog načina odvoza i zbrinjavanja otpada. Uz fotografiju smeća razbacanog oko kontejnera ispred zgrade u kojoj živi napisala je ironično: “Sretan Uskrs svim ‘genijalcima’ u gradskoj vlasti koji mijenjaju sustav kontejnera usred Velikog tjedna.”
Ovu epizodu, koliko god isprva mogla ličiti samo na populistički potez bivše političarke koja će sve učiniti da bi javnost podsjetila na sebe, može se promatrati i kao najava zahuktavanja borbe pred sljedeće zagrebačke izbore, iako će oni biti organizirani tek za tri godine. Ostvarenje „mokrih snova“ HDZ-a o provociranju izvanrednih izbora na kojima bi ta stranka od Možemo! ranije preuzela vlast u glavnom gradu Hrvatske unatoč svih pokušaja destabilizacije Tomislava Tomaševića i njegove ekipe nije izgledno.
Državnoj vlasti nije pomoglo niti dodatno korištenje popularnosti Marka Perkovića Thompsona, koji je i izrijekom s pozornice pozvao na rušenje Tomaševića i Možemo!, kao ni odluka tročlanog vijeća Ustavnog suda da vlada nije prekršila pravo zagrebačke vlasti „otimajući“„ proslavu dočeka rukometnih reprezentativaca na Trgu bana Jelačića. A baš tako je omogućeno Thompsonu nastupiti, unatoč zabrani gradske vlasti zbog ustašluka na ranijim nastupima i pozvati na rušenje te vlasti iz „srca“ Zagreba.
Stoga je bilo jasno da će pokušaji opstrukcije gradonačelnika i zagrebačke „lijeve“ vlasti biti pojačani na sve dostupne načine. Jedan od institucionalnih (iako su spominjane i one izvaninstitucionalne) je i nada da će oporba u zagrebačkoj Gradskoj skupštini aktualnoj gradskoj vlasti nanijeti nenadoknadivu štetu u sljedeće tri godine do kraja drugog mandata Tomaševićeve administracije na čelu grada, pa pobijediti na izborima.
No, o tome tko će upravljati Zagrebom nakon svibnja 2029. godine neće odlučivati Thompson, a niti prometni čepovi ili optužbe da gradska vlast neopravdano izdašno financira njoj ideološki bliske udruge i postavlja sebi podobne na ključna mjesta u gradskim ustanovama kulture, ili neka slična tema.
Te su optužbe tradicionalni politički folklor, a zagrebačka vlast identične primjedbe ima na ponašanje državne vlasti općenito, kao i gradovima gdje vlada HDZ – sam ili kao većinska stranka koalicije. Tko će upravljati Zagrebom u sljedećem mandatu moglo bi međutim uvelike ovisiti o – smeću. Pritom su prepirke oko kontejnera ili legendarnih plavih vrećica zgodan test za populistička „nabrijavanja“ Zagrepčana i prigodna podloga za istupe potrošenih političara, kao i onih koji traže svojih „pet minuta“ za bijeg iz anonimnosti.
Prava bitka je ona oko izgradnje Centra za gospodarenje otpadom (CGO) u Resniku čijim bi otvaranjem sadašnji gradski deponij u Jakuševcu trebao biti zatvoren nakon što bi u prijelaznom razdoblju trebao služiti samo za privremeno odlaganje manjih količina miješanog komunalnog otpada dok se ne osiguraju trajna rješenja. Više od pedeset godina na Jakuševcu je glavno gradsko odlagalište miješanog komunalnog otpada, a u gotovo dvadeset godina na čelu grada Milan Bandić je više puta obećavao rješavanje problema otpada i zatvaranje Jakuševca, no od toga nije bilo ništa.
Kapacitet od oko 15 milijuna kubnih metara otpada odavno je premašen, a procjenjuje se da svake godine na taj deponij bude dovezeno dodatnih 300 do 400 tisuća tona. Sve bi to trebao biti neopasni otpad (komunalni i dio industrijskog), no lokalno stanovništvo opetovano prosvjeduje zbog smrada i mogućih štetnih posljedica po zdravlje, zbog oslobađanja metana i drugih nusprodukata raspadanja otpada. Postoji i strah od klizišta koji se pokazao opravdanom, jer se već dogodilo nekoliko odrona pa i eksplozija otpada uslijed kojih su stradali i komunalni radnici.
Nakon Bandićeve smrti Tomislav Tomašević je već u kampanji za gradonačelnika Zagreba najavio zatvaranje odlagališta otpada Jakuševec i rješavanja problema zagrebačkog sustava gospodarenja otpadom ako bude izabran, a to je ponovio više puta u svom prvom mandatu na čelu Zagreba. Krajem siječnja 2024. Skupština Grada Zagreba je podržala plan izgradnje Centra za gospodarenje otpadom (CGO) u Resniku. Dva mjeseca kasnije službeno je predstavljen idejni projekt CGO-a u Resniku, vrijedan oko 140 milijuna eura te je najavljeno da bi objekt trebao početi raditi krajem 2028. čime bi bilo omogućeno zatvaranje odlagališta Jakuševec.
Nakon što je Tomašević dobio drugi mandat na čelu Zagreba, početkom ove godine održana je javna rasprava o novom Planu gospodarenja otpadom Grada Zagreba do 2029. godine koji uključuje uspostavu CGO-a u Resniku, postupno zatvaranje odlagališta Jakuševec te povećanje odvajanja i recikliranja otpada. Početkom veljače Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije dalo je pozitivno mišljenje Studiji utjecaja na okoliš što je omogućilo nastavak procedure za izgradnju CGO-a.
Najžešći protivnici usvajanja Plana, još otkad se o njemu počelo javno razgovarati, bili su zastupnici stranaka koje su svojevremeno podržavale Bandićeve dugogodišnje „šuplje priče“ o zatvaranju Jakuševca zbog katastrofalnog utjecaja tog smetlišta na okolnu prirodu i zdravlje ljudi među kojima su i neki koji su Bandiću „držali ljestve“ kao najbliži suradnici.
Među njima je najuporniji Ivica Lovrić, dugogodišnji blizak Bandićev suradnik koji je bio zastupnik u Gradskoj skupštini u prvom Tomaševićevom mandatu. Njegovi napadi na Tomaševića kulminirali su na konferenciji za medije 23. travnja 2025. nakon što nije prošao u drugi krug izbora za gradonačelnika, a njegova stranka Plavi grad, osvojivši manje od 5 posto glasova, nije ušla u Gradsku skupštinu. Lovrić je tada izjavio da je projekt Centra za gospodarenje otpadom u Resniku skup, nepotreban, te ne može riješiti problem zbrinjavanja otpada.
„CGO u Resniku se neće graditi“, izjavio je tad Lovrić. „Taj projekt je Potemkinovo selo. Umjesto da je ispunio predizborno obećanje i zatvorio deponij Jakuševec-Prudinec, Tomašević ga je razorio, a Zagrepčani još uvijek ne znaju tko je odgovoran za ekološku katastrofu.“
Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba do 2029. konačno je usvojen na sjednici Gradske skupštine održanoj krajem prošlog mjeseca (26. ožujka 2026.). Nakon što nije uspio pokušaj oporbenih klubova (HDZ-DP-HS i Drito) da skinu tu točku s dnevnog reda, od 36 vijećnika ZA je glasalo 23 a PROTIV njih 13. Oporbeni zastupnici nisu štedjeli predloženi plan.
Mislav Herman (HDZ-DP-HSU) koji kao kandidat HDZ-a također nije ušao u drugi krug izbora za gradonačelnika u raspravi o Planu gospodarenja otpadom izjavio je: „Ovo nije pravi Plan gospodarenja otpadom kakav Zagreb zaslužuje. To je plan iluzija, nestručnosti, nedovršenosti i potpunog neznanja… Mi dan-danas ne znamo nakon što se sve to lijepo izreciklira, prođe kroz sortirnicu, odvoji se biootpad — što s onim što ostaje, a to što ostaje nije mala količina, to je 30–40 posto nečega što ne znamo kamo će ići, tko će to preuzeti i koliko će to koštati.“
Mislav Krasić iz stranke Drito) rekao je da je Plan nerealan i nedovršen; Tomislav Jelić (Jedino Hrvatska!) nazvao je Plan “skupom neostvarenih želja”, izrazivši sumnju u stručnu utemeljenost dokumenta.
Istovremeno državna vlast, uključujući premijera Andreja Plenkovića, ne prestaje ponavljati da je za sve što je dobro napravljeno u Zagrebu za vrijeme mandata Tomaševića i Možemo! zaslužna vlada, ne preuzimajući pritom niti mrvicu odgovornosti za ono što je u Zagrebu učinjeno loše u posljednjih deset godina aktualne vlade ili za ono što nije učinjeno, a trebalo je biti prema najavama, poput zatvaranja Jakuševca i realizacije boljeg rješenja za sve veći problem otpada.
No, uz nedvojbeno politički motivirane napade na aktualnu zagrebačka vlast, nakon usvajanja Plana reagirale su i ekološke organizacije i građanske udruge. Zelena akcija (čiji je predsjednik od 2007. do 2012. godine bio Tomislav Tomašević i koja je pod njegovim vodstvom prosvjedovala protiv Bandićevog sustava gospodarenja otpadom u Zagrebu i stanja na odlagalištu Jakuševec) podnijela je tužbu protiv rješenja Ministarstva zaštite okoliša koje je dalo odobrenje projektu Centra za gospodarenje otpadom u Resniku.
U tužbi je istaknuto da Studija utjecaja na okoliš nije dovoljno razmatrala tehnologije obrade otpada s fokusom na maksimalnu reciklažu i oporabu materijala, već se naglasak stavlja na pripremu otpada za termičku oporabu (spaljivanje) – što, prema tvrdnji te udruge, može biti štetno za okoliš i klimu. Zelena akcija najavila je i mogućnost podnošenja tužbi na europskoj razini.
Valja podsjetiti da je Zelena akcija u prosincu 2025. godine organizirala prosvjede i performanse protiv gradskih vlasti predvođenih Tomaševićem, zbog njihove vizije rješenja otpada i CGO, a još u svibnju H-Alter je objavio kritičku analizu Tomaševićeve ideje o CGO koju je potpisao stručnjak za održivo gospodarenje otpadom i okolišnu politiku, potpredsjednik Zelene akcije Marko Košak.
Ozbiljne primjedbe ima i lokalna Udruga za zaštitu okoliša Resnik. U najkraćem, primjedbe te udruge su da Plan nije u interesu građana jer uključuje projekte poput uvoza otpada i spalionice, koje smatraju štetnim za okoliš, ali i kvalitetu života lokalne zajednice, uključujući zdravstvene rizike.
Aktivisti i stručnjaci u civilnom sektoru, upozoravaju da Plan ne predviđa precizne prijelazne mehanizme za vrijeme do izgradnje i pune operativnosti CGO. Dio kritičkih istupa potencira tvrdnje da Plan ne uključuje dovoljno jasno financijsko pokriće, linije odgovornosti ili alternativne modele zbrinjavanja otpada u slučaju odgode implementacije ključnih projekata.
Gradska vlast odgovorila je na primjedbe oporbe, stručnjaka, ekoloških udruga i građanskih inicijativa na nekoliko jasno artikuliranih razina — prije i nakon glasanja o Planu gospodarenja otpadom Grada Zagreba do 2029. te kroz službene dokumente pripremljene u postupku javne rasprave. Sam gradonačelnik Tomašević ustvrdio je da je Plan racionalan i provediv dokument koji obuhvaća sve ključne infrastrukturne mjere i nužne projekte, ističući da Plan nije samo dokument o infrastrukturnim ulaganjima nego i instrument za prelazak na sustav usklađen s ciljevima EU i Nacionalnog plana gospodarenja otpadom.
Jasno je da politički napadi iz HDZ-a i njihovih desnih pomagača ciljaju na diskreditaciju Tomislava Tomaševića i Možemo! pod svaku cijenu kako bi se dokopali vlasti u Zagrebu, čiji ovogodišnji proračun od približno 3,15 milijardi € iznosi blizu 10 posto državnog proračuna, uz sve ostale beneficije koje donosi upravljanje glavnim gradom u kojem živi svaki peti stanovnik Hrvatske.
No, primjedbe stručnjaka na Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba do 2029. godine ne mogu se otpisati kao politički motivirane, a za aktualnu gradsku vlast vrlo je neugodan i otpor lokalnog stanovništva u Resniku (koliko god bio očekivan jer nitko ne želi odlagalište i postrojenja za preradu otpada u svojoj blizini). Posebno je za njega bolno žestoko neslaganje najsnažnije ekološke udruge, Zelene akcije, koja je spremna nastaviti borbu tužbama. Njen bivši čelnik Tomislav Tomašević iz uloge „lovca“ u slučaju kritiziranja načina na koji Milan Bandić (ni)je rješavao problem zagrebačkog smeća kao gradonačelnik u ulozi „lovine“ našao se na meti ekološke udruge koji je predvodio.
