Analiziramo rezultate 4M! godine u Zagrebu: Aktualna gradska vlast isplanirala je reformu sustava gospodarenja otpadom s fokusom na unapređenje prikupljanja i naplate njegova odvoza, te na pripremu projekata izgradnje infrastrukture za njegovu obradu. Sustav prevencije nastanka otpada i ponovna uporaba ostali su u drugom planu. Razrađen je koncept za tehnologije njegove obrade, pri čemu je za obradu miješanog otpada odabrana zastarjela tehnologija koja rezultira štetnim spaljivanjem i uništavanjem vrijednih resursa.
U sustavu gospodarenja otpadom u Zagrebu godinama vlada kaotično stanje zbog primjene pogrešnih modela prikupljanja i naplate, planova za izgradnju zastarjele infrastrukture, ovisnosti o privatnim poduzećima u pogledu obrade prikupljenog otpada te nedostatka ulaganja u prioritetne mjere prevencije i ponovne uporabe.
Aktualna gradska vlast isplanirala je reformu sustava s primarnim fokusom na unaprjeđenje prikupljanja i naplate odvoza otpada te pripremu projekata izgradnje infrastrukture za njegovu obradu, dok je sustav prevencije nastanka otpada i ponovna uporaba ostao u drugom planu.
U toku mandata započele su nužno potrebne mjere kontroliranijeg prikupljanja otpada kroz micanje otvorenih spremnika sa ulica te pravedniju naplatu kroz koju građani povećanjem odvajanja otpada mogu utjecati na iznose svojih mjesečnih računa. Također, razrađen je koncept za tehnologije obrade otpada, pri čemu je dio tehnologija, poput kompostane i sortirnice svakako potreban, a za obradu miješanog otpada odabrana je zastarjela tehnologija koja rezultira štetnim spaljivanjem i uništavanjem vrijednih resursa.
U narednom razdoblju očekujemo proširenje novog sustava prikupljanja na čitav gradski teritorij, ali i primjenu niza mjera za smanjenja nastanka i ponovnu uporabu otpada. Što se tiče obrade otpada, očekujemo izgradnju postrojenja za sortiranje i kompostiranje, ali i odustajanje od planiranog spaljivanja miješanog otpada te realizaciju dostupnih tehnologija kojima se maksimalno iskorištavaju sirovine iz otpada.
Zagreb hitno treba donijeti i plan gospodarenja otpadom koji će definirati sve navedene mjere za razvoj sustava prevencije, ponovne uporabe, recikliranja i kompostiranja otpada.
Postojeće stanje
Grad Zagreb učinio je pomake u sustavu prikupljanja otpada koji su doprinijeli povećanju količine odvojenog otpada i smanjenju količine otpada odloženog na odlagalište Jakuševec. Prvenstveno se to odnosi na proces micanja otvorenih kanti i kontejnera s javnih površina te izgradnju podzemnih i polupodzemnih spremnika i tipiziranih bokseva. Na taj je način prikupljanje otpada postalo kontroliranije te je smanjen udio nečistoća u spremnicima za odvajanje otpada. Taj je proces gotovo dovršen u centru grada i tu su pomaci vidljivi, no izvan centra grada stanje je još uvijek kaotično jer su spremnici na javnim površinama još uvijek otvoreni i mnogobrojni.
Što se tiče naplate odvoza otpada, tu je također učinjen napredak s obzirom da je uvedena naplata koja se sastoji od fiksnog i varijabilnog (ZG vrećice) dijela računa, u odnosu na raniju u potpunosti fiksnu naplatu u kojoj građani nisu imali nikakvu mogućnost utjecaja na iznose svojih mjesečnih računa ukoliko imaju manje miješanog otpada.
Što se tiče zbrinjavanja odvojeno prikupljenog otpada, Zagreb još uvijek nema potrebna postrojenja te uvelike ovisi o angažiranju privatnih poduzeća kojima se skupo plaća sortiranje i oporaba. Pomaci su učinjeni kada je riječ o oporabi glomaznog otpada jer se više ne plaća privatnim poduzećima, već Grad sam zbrinjava glomazni otpad izvlačenjem dijela sirovina te njihovom preradom i prodajom na tržištu reciklaže. Što se tiče kompostiranja otpada, Zagreb ima dvije kompostane koje nisu adekvatnih kapaciteta za prihvat odvojeno prikupljenog biootpada iz kućanstava, kao niti adekvatne tehnologije. U najavi je gradnja kompostane i bioplinskog postrojenja, što podržavamo. Još jedno postrojenje koje Zagrebu nedostaje je sortirnica odvojeno prikupljenog otpada kojom bi se taj otpad dodatno sortirao po vrstama radi ostvarivanja bolje cijene na tržištu reciklaže. Trenutno se privatnim oporabiteljima plaća da sortiraju taj otpad, a u najavi je gradnja nužno potrebne sortirnice.
Što se tiče zbrinjavanja neodvojenog otpada, trenutno se on odlaže na odlagalište Jakuševec bez prethodne oporabe, što je protivno europskoj Okvirnoj direktivi o otpadu te izaziva brojne probleme sa neugodnim mirisima na odlagalištu. Također, recentni odroni su pokazali da je i sama konstrukcija odlagališta neadekvatna. Ujedno je problematično i da odlagalištem upravlja konzorcij privatnih tvrtki, umjesto da je to u nadležnosti javne tvrtke.
Plan gradske vlasti vezan za zatvaranje odlagališta Jakuševec jest da se u sklopu novoplaniranog Centra za gospodarenje otpadom u Resniku gradi postrojenje koje bi oporabilo miješani otpad na način da se iz njega izvuče mali postotak sirovina, a ostatak samelje i osuši te pretvori u tzv. gorivo, koje se potom planira spaljivati. Grad još nije odlučio bi li to spaljivanje bilo u spalionici (uljepšano nazvano energani) u Zagrebu, ili bi se taj otpad izvozio iz Zagreba u druge spalionice, cementare, termoelektrane i druga industrijska postrojenja koja imaju dozvolu za oporabu takvog otpada. Smatramo da je takva oporaba, koja rezultira niskim postotkom izvučenih sirovina iz miješanog otpada i velikim količinama otpada za spaljivanje, vrlo loša, što je dokazano i na nizu primjera diljem Europe, zbog čega sve veći broj gradova prelazi na održivije tehnologije kojima se može iskoristiti i do 90 posto sirovina iz neodvojenog otpada pa je potrebno odložiti tek 10 posto inertizirane mase koja nema nikakav utjecaj na okoliš. Suprotno tome, spaljivanjem nastaju velike količine toksičnih nusprodukata poput filtera koji se moraju redovito mijenjati, te pepela (do 30 posto ulazne količine otpada), a riječ je o opasnom otpadu čije je daljnje zbrinjavanje ili odlaganje iznimno skupo. Uz to, brojne su okolišne štete koje izaziva spaljivanje otpada, za što ima i sve više dokaza, poput recentnih biomonitoring analiza koje je proveo nezavisni institut ToxicoWatch. Također, spaljivanje ima velik utjecaj i na klimatske promjene zbog oslobađanja velikih količina ugljikovog dioksida, zbog čega se i klimatske politike EU okreću od spaljivanja prema skupoj naplati emisija i prestanku financiranja novih postrojenja za spaljivanje otpada. Dakle, smatramo da Grad mora odabrati bolje dostupne tehnologije od planirane, i time izbjeći okolišne i zdravstvene štete koje bi spaljivanje donijelo, bilo u spalionici u Zagrebu ili u drugim sredinama.
Što se tiče prevencije nastanka otpada, Grad je u proteklom razdoblju učinio vrlo malo konkretnih koraka koji bi doveli do toga da prestane rasti ukupna količina otpada u Zagrebu. Primjerice, što se tiče štetne jednokratne plastike, iako je na početku mandata bila osnovana radna skupina koja je pripremala akcijski plan za smanjenje nastanka jednokratne plastike, prestala je biti aktivna i nije provedena nijedna aktivnost. Akcijski plan trebao je povezati mjere za različite sektore. Osim akcijskog plana, radna skupina izradila je odluku o prestanku uporabe jednokratne plastike na događanjima koje (su)organizira Grad, međutim, navedeni dokumenti nisu službeno usvojeni niti je započela njihova primjena. S obzirom na to, nastavilo se s uporabom značajnih količina nepotrebne jednokratne plastike i drugih jednokratnih materijala u gradskim institucijama, ustanovama i na događanjima koja (su)organizira Grad. Također, što se tiče prevencije nastanka glomaznog otpada, nisu učinjeni mogući koraci poput otvaranja popravljaonica i centara za ponovnu uporabu.
Na području prevencije nastanka otpada od hrane učinjeni su određeni pomaci u smislu edukacije i nabave uređaja za smanjenje nastanka otpada od hrane, no izostali su značajniji pomaci u povezivanju sa dionicima u sustavu doniranja hrane i infrastrukturnom opremanju skladišta za doniranu hranu te postavljanju kriterija za prevenciju nastanka otpada od hrane na događanjima koja (su)organizira Grad. Pomaka nije bilo ni u prevenciji nastanka drugih vrsta otpada, poput tekstila, papira, itd. Ukupno gledano, smatramo da Zagrebu nedostaje kvalitetan plan sprječavanja nastanka otpada, koji bi detaljno razradio mjere u svim sektorima i vezano za sve otpadne materijale.
Zahtjevi za buduću Gradsku upravu
Potrebno je ubrzano dovršiti proces unaprjeđenja prikupljanja otpada u čitavom gradu, kako bi rezultati bili još bolji i kako bismo dostigli ciljeve odvojenog prikupljanja otpada koje smo trebali prije više od 5 godina. Dodatno, s obzirom da su količine tekstilnog otpada velike, a u Zagrebu se on prikuplja samo putem reciklažnih dvorišta, smatramo da to nije dostatno te je potrebno odrediti mjesta diljem grada kako bi odvojeno prikupljanje tekstila građanima bilo dostupnije te kako bi se količina tekstilnog otpada koja završava na odlaganju značajno smanjila.
Što se tiče naplate odvoza otpada, iako je pravednija od prethodne, trenutna naplata može se i značajno unaprijediti uvođenjem otpadomjera, jer je u sustavu plavih ZG vrećica mogućnost zloupotrebe sustava velika, a također se troši i velika količina nepotrebnih jednokratnih plastičnih vrećica, što je suprotno direktivama EU koje propisuju ciljeve smanjenja potrošnje jednokratne plastike.
Kada je riječ o oporabi otpada, jedino što je Grad realizirao u proteklom periodu je samostalna obrada glomaznog otpada, no i u tom segmentu je moguć znatan napredak s obzirom da se velik dio glomaznog otpada može obnoviti i ponovo upotrijebiti. U tom smislu Zagrebu nedostaju centri za ponovnu uporabu koji bi spriječili nastanak znatne količine otpada jer bi se razne vrste namještaja i drugih stvari nakon obnove ponovo iskoristili prodajom na tržištu po sniženim cijenama, što je korisno za sustav gospodarenja otpadom, ali i cjenovno pristupačno građanima.
Nadalje, Zagrebu treba kompostana zatvorenog tipa, kao i bioplinsko postrojenje, čime bi se sav biootpad mogao zbrinuti na ekološki prihvatljiv način, uz dobivanje visokovrijednog komposta, kao i bioplina za proizvodnju električne energije. Pozdravljamo najavu da će se ta postrojenja graditi, ali se nadamo da će to biti u što skorijem roku jer trenutno se i za oporabu biootpada skupo plaća privatnim oporabiteljima, a na prodaji komposta bi se moglo zarađivati. Također, podržavamo i najavljenu gradnju sortirnice otpada, iako smatramo da bi bilo bolje da umjesto jedne centralne ima više manjih sortirnica na različitim dijelovima grada (primjerice u reciklažnim dvorištima).
Što se tiče odlaganja otpada, pozivamo Grad i nadležne državne institucije da se što prije izvrši sanacija ploha na kojima je došlo do odrona te da se sigurnosni standardi podignu na još višu razinu. Također, s obzirom da odlagalištem još uvijek upravlja konzorcij privatnih tvrtki, pozivamo Grad da radi na jačanju kapaciteta komunalnog poduzeća Čistoća kako bi i taj segment gospodarenja otpadom bio u domeni javne tvrtke.
Što se tiče obrade neodvojenog otpada, smatramo da treba odustati od planova za izgradnju tehnologija koje taj otpad pripremaju za spaljivanje i realizirati modernije tehnologije koje se baziraju na visokoučinkovitom sortiranju. Time se iz miješanog otpada može izvući i do 80 posto sirovina koje se mogu oporabiti nekim od postupaka reciklaže u granama proizvodnih industrija, a od preostalih 20 posto dio je iskoristiv u građevinskoj industriji i cestogradnji, dok je manje od 10 posto potrebno stabilizirati za sigurno odlaganje, bilo na odlagalištu, bilo pri različitim vrstama sanacija i slično.
Po pitanju primjena mjere prevencije i ponovne uporabe Grad itekako kaska, stoga smatramo da je početkom mandata nove gradske vlasti potrebno donijeti kvalitetan plan sprječavanja nastanka otpada s nizom mjera za različite segmente sustava poput prevencije nastanka tekstilnog otpada, jednokratne plastike, glomaznog otpada, itd. Te se mjere u narednom mandatu gradske uprave trebaju što prije početi realizirati.
Zagreb hitno treba donijeti i gradski plan gospodarenja otpadom, s obzirom da s njime kasni više od godinu dana, a to je ključan dokument za razvoj sustava u narednih nekoliko godina. Plan treba definirati sve navedene mjere za razvoj sustava prevencije, ponovne uporabe, recikliranja i kompostiranja otpada.
