Analiziramo rezultate 4M! godine u Zagrebu: Aktualna vlast ispunila je obećane ciljeve povećanja transparentnosti i odgovornosti, provedbom aktivnosti koje su bile konkretno navedene u cilju transformacije upravljanja gradom. Zapanjujuće je da se neka vlast u Hrvatskoj, bilo na nacionalnoj ili lokalnoj razini, nakon izbora stvarno držala izbornog programa. Grad je više otvoren građanima i građanskim inicijativama, a tome je doprinijela digitalizacija gradskih servisa i dostupnost informacija i podataka o poslovanju grada.
Nakon gotovo četiri godine upravljanja Gradom Zagrebom, gradonačelnik Tomislav Tomašević i stranka Možemo! u koaliciji s SDP-om priprema se za osvajanje još jednog mandata. To je povod pisanju ovog osvrta u cilju analize dijela učinjenog i onog propuštenog u odnosu na program kojim je aktualna vlast u Zagrebu pobijedila na lokalnim izborima u svibnju 2021. godine. Da podsjetimo, na prošlim lokalnim izborima za gradsku skupštinu Možemo! i partneri osvojili su 40,83 posto glasova, a Tomislav Tomašević iz stranke Možemo! u drugom krugu izbora za gradonačelnika osvojio je 63,87 posto glasova. Novi će se lokalni izbori i izbori za gradonačelnika, članove gradske skupštine Grada Zagreba i mjesne samouprave (vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora) u Zagrebu održati 18. svibnja.
U ovu predizbornu utrku aktualna vlast kreće sa sloganom Četiri godine transparentnosti, nula afera. Za nas koji se bavimo istraživanjem korupcije, među ostalim i na lokalnoj razini u Hrvatskoj, postignuće koje slogan ističe, motiv je da dublje proučimo aspekte vladavine aktualne vlasti u Zagrebu na kojima se temelji tvrdnja: „Gradom upravljamo transparentno, bez korupcije, a od početka mandata do danas imamo nula korupcijskih afera“.
U znanstvenoj je literaturi poznat pojam kvalitete javnog upravljanja koji se temelji na transparentnosti procesa, odgovornosti javnog djelovanja, povjerenju u institucije, uključenosti građana, poslovnih subjekata i neprofitnih organizacija u odlučivanje i drugim načelima na kojima se gradi stvarni legitimitet vlasti i dokazuje integritet javne uprave. Integritet javne uprave je ključan za pružanje pravičnih javnih usluga građanima i poslovnom sektoru. UN-ov cilj održivog razvoja br. 16 je “promicanje miroljubivih i uključivih društava za održivi razvoj, omogućavanje pristupa pravosuđu za sve i izgradnja učinkovitih, odgovornih i uključivih institucija na svim razinama”, pri čemu se smanjenje korupcije, razvoj učinkovitih, odgovornih i transparentnih institucija i zagovaranje javnog pristupa informacijama navode kao posebni ciljevi. Važna sastavnica unaprjeđenja javnog upravljanja je tzv. koncept otvorene vlade koji se postiže povećanjem transparentnosti, participativnosti i odgovornosti, stvaranjem partnerskih mreža u javnom interesu, te donošenjem odluka uz aktivno sudjelovanje građana, neprofitnih organizacija i poduzeća. Dobro javno upravljanje temelji se na integritetu, otvorenosti i transparentnosti, uključivosti, sudjelovanju, rodnoj ravnopravnosti i raznolikosti, odgovornosti i poštivanju vladavine prava. Upravo se ova načela i pojmovi mogu pronaći u dokumentima i programima na koje se poziva vlast u Gradu Zagrebu, no nas najviše zanima anti-korupcijski element. U svjetlu suzbijanja korupcije ovdje će se razmotriti je li i kako je gradska vlast u Zagrebu ostvarila preduvjete za sprječavanje korupcije povećanjem transparentnosti, digitalizacijom i uključivanjem građana u rad gradske vlasti.
O transparentnosti poslovanja gradske vlasti
Transparentnost je ključna za suzbijanje korupcije. Jasne i javno dostupne informacije pod povećalom su javnosti. Ulogu zastupnika javnosti i javnog interesa obično preuzimaju mediji ili drugi analitičari i stručnjaci posvećeni istraživanju nekog segmenta poslovanja Grada. Na lokalnoj je samoupravi da pruži cjelovite informacije o svom poslovanju koje su javno dostupne i pogodne za pretraživanje i analitičku obradu.
U poslovanju Grada Zagreba važna je transparentnost prihoda i trošenja javnih sredstava (transparentnost proračuna), transparentnost i nepristranost politike zapošljavanja i napredovanja, sklapanja ugovora s dobavljačima (javne nabave) i raspolaganja gradskom imovinom.
Prema istraživanju proračunske transparentnosti jedinica regionalne i lokalne samouprave u Hrvatskoj koji je proveo Institut za javne financije, Grad Zagreb je imao tijekom čitavog promatranog razdoblja od 2015. do 2023. godine najveću ocjenu (5) transparentnosti proračuna prema kriteriju redovne i potpune javne objave proračuna i vezanih dokumenata.
Povrh toga, od 2023. godine Grad Zagreb jedini u Hrvatskoj objavljuje proračun na 4. razini detaljnosti, iako je zakonska obveza samo 2. razina detaljnosti. Zadnji iskorak u povećanju transparentnosti proračuna je napravljen u veljači 2024. kada je stavljena u funkciju web aplikacija za pregled trošenja gradskog proračuna iTransparentnost. Uz detaljni proračun Grada Zagreba, kroz platformu iTransparentnost javno su dostupne informacije o svim isplatama ne starijima od dva dana s računa gradskog proračuna od početka 2024. godine, što je oko 100 tisuća transakcija godišnje. Platforma omogućuje uvid i pretraživanje transakcija po različitima parametrima, te preuzimanje podataka u strojno čitljivom obliku za eventualnu daljnju analizu, što predstavlja važan anti-korupcijski alat.
Grad Zagreb je radi bolje kontrole upravljanja financijama započeo s pripremom uvođenja jedinstvenog računovodstveno-informatičkog sustava gradske riznice. Od lipnja 2024. godine isplaćuju se plaće za zaposlenike šesnaest ureda Gradske uprave kroz Centralni obračun plaća (COP), čime je završena prva faza uvođenja riznice. Uvođenje COP-a i u svih 340 gradskih ustanova te implementacija Enterprise Resource planning (ERP) modula riznice u drugoj fazi do konca 2025. godine omogućit će bolju kontrolu nad svim prihodima i rashodima u odnosu na proračun, i transparentnije i učinkovitije upravljanje gradskim proračunom i gradskim financijama kroz jedinstveni račun.
Osim na transparentnost proračuna, važno je osvrnuti se i na njegovo ostvarivanje od 2021. nadalje. Naime, dolaskom aktualne vlasti sredinom 2021. godine, zatečena financijska situacija u Gradu Zagrebu bila je najblaže rečeno, nezavidna zbog nagomilanog deficita i kredita koji su dospijevali na naplatu. Sredinom 2021. godine akumulirani deficit iznosio je 185 milijuna EUR. Iz redovnih polugodišnjih izvještaja gradonačelnika gradskoj skupštini Grada Zagreba vidljivo je da je već u drugoj polovici 2021. godine zaustavljen rast akumuliranog deficita i manjak sveden na 4 milijuna EUR. U 2022. godini ostvaren je gotovo dvostruko bolji rezultat od planiranog, odnosno suficit i pokriće manjka u iznosu od 68,5 milijuna EUR čime se akumulirani deficit smanjio na 125 milijuna EUR (Slika 1). Ostvarenjem viška u iznosu od 137 milijuna EUR u 2023. godini u potpunosti je pokriven preostali dug od spomenutih 125 milijuna EUR, i ostvaren višak za raspored u narednom razdoblju u iznosu 12 milijuna EUR. Ovi su financijski rezultati ostvareni prije roka planiranog u Planu uravnoteženja proračuna Grada Zagreba, te je isti prijevremeno ispunjen. Gradska vlast oporavak gradskih financija obrazlaže provođenjem politike racionalnog i odgovornog upravljanja proračunom, boljim ostvarenjem prihodne strane proračuna kao i provođenjem planiranih mjera financijske konsolidacije.
Grad Zagreb ima daleko najveći proračun svih gradova u Hrvatskoj: za 2025. godinu proračun Grada Zagreba je utvrđen u visini od 2.942.182.790 EUR. Povećanje proračuna od 5,5 posto u odnosu na 2024. godinu pripisuje se očekivanoj stopi inflacije (3,4 posto u 2025.), povećanju kapitalnih ulaganja, te plaća i materijalnih prava zaposlenika. Na prihodovnoj strani proračuna, međutim, planirano je povećanje prihoda od poreza na dohodak od 12,5 posto što stručnjaci ocjenjuju nerealnim. Naime, smanjenje stope poreza na dohodak koje prema nacionalnom zakonodavstvu stupa na snagu u 2025. godini umanjit će taj prihod lokalnih proračuna. Grad Zagreb je u proračunskom planiranju za 2025. godinu vjerojatno precijenio mogućnost kompenzacije smanjenja prihoda od poreza na dohodak povećanjem broja zaposlenih, pogotovo onih s višim prihodima. Dr.sc. Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta, Zagreb dodatno je komentirala ukupno planirane proračunske prihode od poreza za 2025. godinu. Ukupni prihodi od poreza iznosili bi 1,459 milijardi EUR, od čega je planirani prihod od poreza na dohodak 1,377 milijardi EUR. Unutar poreza na dohodak, 1,105 milijardi EUR je planiran prihod od nesamostalnog rada, dok je prihod od samostalnog rada u koje spada i porez od iznajmljivanja stanova i kuća, planiran u visini 71 milijuna EUR, što je samo 3 milijuna EUR više nego u 2024. godini. Osim povećanja prihoda od poreza, povećanje proračunskih prihoda se planira i od povlačenja iz EU fondova, te zaduživanjem. U 2025. godini Grad Zagreb se planira zadužiti za 175 milijuna EUR kako bi vratio dospjele dugove od 48 milijuna EUR i financirao kapitalne objekte te financirao obnovu objekata nakon potresa.
Govoreći o zaduživanju, važno je napomenuti da je ostvarenje cilja financijske konsolidacije popraćeno poboljšanjem kreditnog rejtinga Grada Zagreba od strane inozemnih agencija, što Gradu omogućuje zaduživanje pod povoljnijim uvjetima. Agencija Moody’s Ratings je krajem 2024. podigla kreditnu ocjenu na A3 stabilno zbog dobrog proračunskog upravljanja i smanjenja duga te povećanja poreznih prihoda u proračunu. Prvo podizanje agencije Moody’s Ratings s ocjene Ba1 stabilno u 2020. i 2021. godini je zabilježeno na Baa2 stabilno u 2022. te na Baa2 pozitivno u 2023, pri čemu oznaka pozitivno upućuje na projekciju daljnjeg rasta kreditnog rejtinga tj. povećanja kreditne sposobnosti. I agencija S&P Global Ratings je u 2024. godini podigla svoju dugoročnu ocjenu kreditne sposobnosti Grada Zagreba s BBB- na BBB+, zahvaljujući dobroj likvidnoj poziciji grada i likvidnim rezervama za servisiranje dugova. Ista je agencija već prije u ožujku 2024. ocjenu kreditnog rejtinga BB+ podignula na BBB-. U za usporedbu referentnoj 2020. godini, agencija S&P Global Ratings je smanjila ocjenu na BB- s negativnim izgledima kreditne sposobnosti zbog potresa i pandemije koronavirusa. Tek je 2022. rejting podignut na BB stabilno, a u rujnu 2023. na BB+. Za razumijevanje značaja ocjene kreditnog rejtinga, ocjene BB pripadaju u „špekulativni“ razred, a ocjene od BBB naviše prema A označavaju investicijski razred.
Za građane Zagreba i poslovne subjekte važno je osvrnuti se i na neke mjere transparentnosti i racionalizacije koje su podigle najveće zanimanje javnosti.
Transparentno je proveden postupak dodjele kućica na Adventu putem javnog natječaja, što je Gradu osiguralo veće prihode i snizilo cijenu iznajmljivačima. Naime, u vrijeme dok je gradonačelnik bio Milan Bandić, Grad Zagreb je od najma kućica na Adventu zaradio tek malo više od 700 tisuća tadašnjih kuna, jer je 230 kućica samostalnom odlukom gradonačelnik dodjeljivao sebi bliskim organizatorima bez natječaja, a oni su ih preprodavali za prosječnu cijena od oko 50 tisuća kuna po kućici ostvarujući prihod oko 12 milijuna kuna. Malverzacije u tom izuzetno lukrativnom događanju u Zagrebu dobile su sudski epilog, i jedan od prvih poteza nove gradske vlasti je bila dodjela kućica na Adventu putem javnog natječaja. Također, Grad je ukinuo mogućnost davanja u podnajam svih gradskih prostora i uveo nediskriminatornu praksu jednakih uvjeta zakupa na određeni rok od deset godina s mogućnosti produljenja na još pet godina, te kriterije za zakupninu poslovnih prostora kojima se više ne subvencioniraju profitabilne djelatnosti.
Jedna od mjera racionalizacije je revizija naknada građanima i kućanstvima. One su u doba kada je gradonačelnik bio Milan Bandić, a to je gotovo neprekidno od 2000. do 2021., narasle više od osam puta. Veliki je porast zabilježen od 2016. kada su uvedene naknade za roditelje odgojitelje te je za tu namjenu do 2023. godine iz gradskog proračuna ukupno izdvojeno 2,4 milijarde kuna (oko 320 milijuna EUR). Sud je 2023. potvrdio odluku Gradske skupštine iz 2022. o smanjenju i postupnom prestanku novčane pomoći roditeljima djece do 7 godina starosti. Ovime su se ostvarile uštede u proračunu, ali i potaklo uključivanje roditelja na tržište rada gdje trenutačno ima potražnje za radnicima. Ostaje pitanje međutim koliko će trebati da se izgradnjom vrtićkih kapaciteta ova mjera u potpunosti kompenzira.
Treća i u Hrvatskoj javnoj i lokalnoj upravi bolna tema izravno povezana s korupcijom je zapošljavanje „preko veze“, podobnih, politički odanih i poslovno ili privatno bliskih osoba koje često ne zadovoljavaju kriterije stručnosti za obavljanje posla. Nepotizam, klijentelizam, favoriziranje u zapošljavanju ili dodjeli pozicija je rak-rana hrvatskog društva. Vjerujem da se svaka nova uprava ili vlast suočava s ogromnim otporom promjenama naslijeđenih struktura. Prvi pokušaji vladajućih u Zagrebu u zapošljavanju na rukovodećim mjestima putem javnih natječaja, ciljano na menadžere i stručnjake iz privatnog sektora, nisu bili uspješni. Smanjen je međutim broj gradskih ureda na 16 što je 11 gradskih ureda manje nego u doba prethodne gradske vlasti. Svi pročelnici se biraju na javnom natječaju, što je očekivano i ne bi se trebalo posebno isticati kao uspjeh već eventualno kao standard koji se provodi na svim razinama. Iz ove perspektive, teško je ocijeniti koliko se doista na tim natječajima favoriziraju određene osobe, ali se barem poštuju uvjeti natječaja i uvjeti koje osoba mora zadovoljiti prema sistematizaciji radnih mjesta. Činjenica je da u javnost više ne dospijevaju afere poput one sa zapošljavanjem gospođe za koju se u sudskom procesu za aferu Agram ispostavilo da je u rodbinskoj vezi s tadašnjim gradonačelnikom Milanom Bandićem, a koja je zaposlena na radnom mjestu koje nije znala opisati, osim da kuha kavu, pa je potom premještena u stručnu službu gradonačelnika nakon što je samo za potrebe njezinog zapošljavanja izmijenjen Pravilnik o unutarnjem redu Gradskog ureda kako bi gospođa mogla ispuniti uvjet posjedovanja vozačke dozvole prethodno nužan za to radno mjesto. Ovakve „crtice“ iz svakodnevnog rada gradske uprave u mandatu ove vlasti ipak su nezamislive.
Što se same javne nabave tiče, transparentnost u izboru dobavljača je formalno postignuta zakonom propisanim objavljivanjem u Elektroničkom oglasniku javne nabave (EOJN) te online objavljivanjem natječaja i rezultata odabira u provedenim postupcima jednostavne javne nabave. Registrirani korisnici mogu pretraživati postupke jednostavne javne nabave putem aplikacije eJednostavna nabava. Postupci javne nabave su iznimno kompleksni i brojni, tako da, usprkos tome što su informacije o javnim nabavama javno dostupne, njih mogu pretraživati samo stručni analitičari, a pomoći može i korištenje naprednih tehnologija poput umjetne inteligencije.
Digitalizacija
Proces digitalizacije ubrzao je transformaciju državnih i javnih usluga, kao i interakcije između poduzeća i tijela vlasti. Tehnološki napredak omogućuje poboljšanje ukupne kvalitete javnog sektora na nekoliko načina, npr. poticanjem organizacijskih promjena, ubrzavanjem pružanja javnih usluga, unaprjeđenjem komunikacije s dionicima, olakšavanjem kvalitetnog i brzog donošenja odluka. Opće je uvjerenje da digitalizacija donosi pozitivne učinke na kvalitetu javne uprave: povećana upotreba digitalnih tehnologija omogućuje učinkovitiju, profesionalniju, transparentniju, brzu, odnosno kvalitetniju javnu uslugu građanima i poduzećima. S druge strane, javni sektor ima pristup velikim bazama podataka i brojne interakcije s drugim dionicima, što načelno omogućuje utemeljeno donošenje odluka, transparentnost i odgovornost u odnosima s građanima, poslovnim sektorom i neprofitnim organizacijama. Razumijevanje načina na koji ljudi koriste javne usluge, njihove namjere da ih koriste i njihovo cjelokupno iskustvo s javnim uslugama važno je za razvoj i održavanje odgovarajućih odnosa s građanima i unaprjeđenje njihovog korisničkog iskustva, što pridonosi bržoj razini usvajanja javnih usluga i jačanju povjerenja (a time i vjerojatnost re-izbora aktualne vlasti). Povjerenje je ključna sastavnica u borbi protiv korupcije, u jačanju angažmana građana te stvaranje informiranijeg i participativnijeg okruženja za upravljanje. Povjerenje u tijela vlasti povećava korištenje otvorenih podataka od strane građana. To je doduše samo jedan aspekt digitalizacije u pružanju javnih usluga, ali sugerira da povjerenje javnosti određuje uspjeh digitaliziranih javnih usluga, što se pak smatra sredstvom transformacije javnog upravljanja i jačanja kapaciteta javnog sektora za borbu protiv korupcije.
Uvođenje e-uprave kao učinkovitog alata za suzbijanje korupcije posebno je važno u zemljama koje se suočavaju s nedostatkom povjerenja u institucije, lošim upravljanjem, rasprostranjenom korupcijom i slabim rezultatima javnog sektora. Hrvatska zauzima donja mjesta na ljestvici zemalja EU-a na temelju kvalitete institucija, a razina povjerenja javnosti u (slabe) institucije prilično je niska i smanjuje se. Nadalje, prema indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala 2022. Hrvatska je već nekoliko godina ispod prosjeka skupine novih država članica EU-a. U novijem istraživanju javnog mnijenja na temu korupcije u državama članicama EU-a, 94 posto građana smatra da je korupcija u Hrvatskoj raširena, što je znatno više od europskog prosjeka (68 posto). Dvije trećine građana Hrvatske smatra kako se korupcija povećala u posljednje tri godine (67 posto ispitanika u usporedbi s europskim prosjekom od 41 posto). Hrvatski građani korupciju vide kao sredstvo koje im pomaže kad je država neučinkovita i izražavaju vrlo nisko povjerenje u institucije. Jednako tako, 93 posto poslovnih ljudi izjavilo je da je korupcija u Hrvatskoj raširena (najviša razina percepcije korupcije u EU-u), a 66 posto da je korupcija ozbiljan problem u poslovanju.
U naprednoj fazi digitalizacije u poslovanje organizacija i tijela u javnom sektoru sve se više uvodi umjetna inteligencija (Artificial Intelligence, AI). Primjena AI može biti iznimno korisna u otkrivanju nepravilnosti. Korištenjem strojnog učenja, obrade prirodnog jezika i prediktivne analitike, AI može obraditi ogromne količine podataka za prepoznavanje obrazaca ponašanja, uvelike poboljšavajući sposobnost organizacija da otkriju prijevare, prepoznaju neetičko ponašanje, manipulacije podacima, kršenje privatnosti, nepoštene prakse u kreditiranju i ugovaranju, propuste u postupcima javne nabave te druge nepravilnosti. Ovaj je potencijal AI-ja posebno važan za operacije u financijama i računovodstvu. Sve naprednije AI tehnologije transformiraju tradicionalne modele ne samo financijskog izvještavanja, već poslovanja općenito. AI alati poboljšavaju točnost podataka, pojednostavljuju procese izvještavanja i pružaju uvid u financijske rezultate i druge poslovne pokazatelje u stvarnom vremenu. Integracijom AI-ja u svoje poslovanje organizacije unaprjeđuju procese donošenja strateških odluka, upravljanje rizicima i jačaju povjerenje ulagača, a povećavaju i transparentnost poslovanja. Istraživanja idu u prilog očekivanjima da će se širenjem upotrebe AI-ja u poslovnom i javnom sektoru povećati transparentnost i odgovornost te smanjiti nepravilnosti u poslovanju, uključujući korupcijske rizike.
Grad Zagreb i trgovačka društva u njegovom vlasništvu uvelike su digitalizirala svoje poslovanje prema vanjskim korisnicima, olakšavajući pristup informacijama i obavljanje administrativnih procedura građanima, poduzećima i neprofitnim organizacijama elektroničkim putem. Online servisi i platforme koje su već prije spomenuti u ovom osvrtu, samo su neki primjeri. Dio usluga za građane dostupan je putem portala e-građani, a u funkciji je i stalno se nadopunjuje i sustav otvorenih podataka na Portalu otvorenih podataka Grada Zagreba. Otvoreni podaci su javno dostupni podaci u strojno čitljivom obliku koji se mogu neograničeno preuzimati u svrhu daljnje obrade, analize i upotrebe u komercijalne ili nekomercijalne svrhe.
Pregledom Portala otvorenih podataka vidljivo je da je njegovo korištenje intuitivno i pretraživanje jednostavno za zainteresirane korisnike. Portal sadrži 174 skupova podataka podijeljenih u 13 grupa: Ekonomija i financije (23 skupa podataka), Energetika (1), Javni sektor i ustanove (14), Međunarodna pitanja (0), Obrazovanje, kultura i sport (17), Okoliš (16), Poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo i hrana (4), Pravosuđe, pravni sustav i javna sigurnost (5), Promet (18), Regije i gradovi (27), Stanovništvo i društvo (50), Zdravstvo (6), Znanost i tehnologija (2).
U grupi Ekonomija i financije nalaze se, među ostalim, sljedeći skupovi podataka: Proračun Grada Zagreba po godinama, Izvješće o tržištu nekretnina Grada Zagreba, Prazni poslovni prostori, Imovinsko-pravni ugovori, Fond solidarnosti – popis sklopljenih ugovora za saniranje posljedica potresa, Kapitalna ulaganja, Projekti Europske Unije u provedbi i Provedeni EU projekti (2007. – 2023.), Raspodjela sredstava mjesne samouprave, Sredstva mjesne samouprave 2001-2024., Financijski izvještaji, Potpore za poticanje razvoja turizma u Gradu Zagrebu, Zagrebačka nadbiskupija – teritorijalna struktura, Plan nabave, Ugostiteljski objekti, nekategorizirani, turističke agencije i vodiči, Struktura obrta Grada Zagreba, Potpore inovatorima Grada Zagreba, i drugo. U svakom skupu podataka dostupne su baze podatka po odabranim parametrima. Samim pregledom Portala otvorenih podataka Grada Zagreba nije moguće utvrditi kolika je stvarna upotrebljivost objavljenih podataka u smislu njihove potpunosti za pojedinu analizu, niti postoje podaci o tome koliko se i kako koriste. Međutim, podaci na Portalu se mogu i moraju nadopunjavati i proširivati, a njihovo se korištenje aktivno promovira na konferenciji Dana otvorenih podataka i na tehnološkim susretima ZGBit. Iz tema do sada održanih triju ZGBit-a očekuje se ubrzana digitalizacija procesa prijava na servise koje pruža Grad Zagreb (e-stipendije, prijave za domove za starije), sustav gradske uprave „bez papira“ i drugo. Najavljen je i program potpora malih vrijednosti za financiranje projekata korištenja otvorenih podataka za 2024. i 2025. godinu. Promicanje objave i korištenja otvorenih podataka podrška je Programu za otvorenu vlast koji se temelji na principima transparentnosti, participacije građana i borbe protiv korupcije.
Uključivanje građana u donošenje odluka
Uključenost građana i civilnog društva značajna je za javni sektor iz više razloga. Premda je malo recentnih studija i onih koje uvažavaju regionalni kontekst, istraživanja pokazuju važnost uključenosti za povjerenje i legitimitet, uspješnost javnog sektora, odgovornost i transparentnost. Osim toga, angažman građana jedna je od odrednica demokratskog upravljanja i naznaka uključivog donošenja odluka. Uključenost građana široki je koncept koji obuhvaća i primjerice, građanski odgoj. Sudjelovanje građana u donošenju odluka pridonosi transparentnosti i povjerenju, a prema nekim studijama i propitivanju etičnosti ponašanja i praksi tijela na vlasti, izabranih predstavnika i zaposlenika u javnoj upravi.
Aktualna vlast u svojim se predizbornim programima znatno oslanjala na mišljenje građana. Anketama o pravcima razvoja grada i problemima i prijedlozima njihovih rješenja te prioritetima po mjestu stanovanja građana, na „kvartovskoj“ razini, Možemo! i partneri su pristupom odozdo prema gore (bottom-up) gradili svoj program upravljanja gradom za izbore 2021., a slična se anketa provodi i pred lokalne izbore 2025. Ovime ne samo da stranka dobiva vrijedne informacije s terena, već postiže vidljivost i osjećaj uključenosti svakog pojedinog stanovnika grada u kreiranje politika razvoja. Iz perspektive predizborne kampanje taj je pristup po subjektivnoj ocjeni politički korektniji i razlikuje se od populističkog pristupa prethodne vlasti koja nosi ime gradonačelnika „koji dela“ na terenu među glasačima i daje im prilagođena obećanja i nagrade. Predizborne ankete daju veliku prednost Možemo! u koaliciji s SDP-om i aktualnom gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću za osvajanje još jednog mandata na čelu Zagreba, tako da je vjerojatno pristup kojim aktualna vlast motivira glasače dobro odabran. Usput rečeno, aktualna je vlast pogriješila s donošenjem nepopularnih mjera u zadnjoj godini mandata, poput novog sustava naplate parkiranja koji je izazvao negodovanje velikog dijela građana. No što se uključivosti tiče, spuštanje izbora i odlučivanja na razinu gradskih četvrti i mjesnih odbora, odnosno ‘kvartova’ i njihovih mikro sredina poznatih i prepoznatih od strane stanovnika ocjenjuje se uspješnim potezom aktualne vlasti koja se približila građanima na drugačiji, ne-populistički i participativan način. Građani koji se žele uključiti i upoznati su s inicijativama za poboljšanje života u njihovim sredinama mogu biti zadovoljni transparentnim odabirom prioriteta i važnosti koju su dobili u suodlučivanju.
Osim predizbornog ispitivanja potreba po gradskim četvrtima, Grad je u 2024. pokrenuo pilot projekt participativnog budžetiranja „Daj prijedlog za bolji kvart!“ koji se provodio u četiri gradske četvrti – Peščenica-Žitnjak, Trešnjevka-jug, Podsused-Vrapče i Trnje. Građani Zagreba su od ukupno ponuđena 73 projekta koji su prošli evaluaciju (od sveukupno više od 250 projekata koje su građani predložili) odabrali šesnaest projekata koji će biti realizirani u njihovim gradskim četvrtima u 2025. Radi se o komunalnim aktivnostima ukupne vrijednosti 363.000 EUR.
Od školske godine 2024/2025. u 63 osnovne i 13 srednjih škola Grada Zagreba provodi se izvannastavna je aktivnost građanskog odgoja i obrazovanja Zajednica aktivnih građana – ZAG čija je svrha pripremiti i osnažiti učenike za aktivno i odgovorno djelovanje u demokratskoj zajednici. Osviještenost građana, pogotovo mladih, o nužnosti aktivnog uključivanja u procese važne za društvo i zajednicu u kojoj žive, čini ih odgovornim građanima u budućnosti s nultom tolerancijom za korupciju.
Rad mjesne samouprave je također postao transparentniji i informacije dostupne korisnicima putem mrežnih stranica, tako da se građani mogu upoznati s radom mjesnih odbora i gradskih četvrti. Mjesnoj samoupravi su dodijeljene nove ovlasti, pa se tako promijenio i način izbora triju članova školskih odbora koje imenuje Grad Zagreb kao osnivač škola. Umjesto dosadašnje diskrecijske odluke gradonačelnika, od 2021. jednoga člana imenuje se iz redova mjesnih odbora ili vijeća gradskih četvrti s područja na kojem se škola nalazi, a preostala dva člana biraju se putem javnoga poziva, što je daleko transparentniji način izbora. Ova mjera dobiva na važnosti i stoga što članovi školskog odbora primaju naknadu za rad, a i ona je u mandatu aktualne vlasti smanjena na trećinu prethodno isplaćivane naknade. Osim toga, naknada se isplaćuje po sjednici na kojoj je predstavnik stvarno prisustvovao.
U ovom se osvrtu na rad aktualne vlasti u Gradu Zagrebu u usporedbi s predizbornim programom Zelene ljevice platformi Možemo! i Zagreb je naš! za lokalne izbore u Zagrebu 2021. godine (Mozemo-ZJN-Program-za-Zagreb_2021) može zaključiti kako je aktualna vlast ispunila obećane ciljeve povećanja transparentnosti i odgovornosti, radeći na programskim mjerama i provedbom aktivnosti koje su bile konkretno navedene u cilju transformacije upravljanja gradom. Zapravo je zapanjujuće da se nakon izbora neka vlast bilo na nacionalnoj ili lokalnoj razini u Hrvatskoj stvarno držala izbornog programa, barem što se tiče ovdje analiziranih dijelova. Grad je više otvoren građanima i građanskim inicijativama, a tome je doprinijela digitalizacija gradskih servisa i dostupnost informacija i podataka o poslovanju grada. Ove su promjene ključne za sprječavanje korupcije. I na kraju, valja spomenuti direktnu antikorupcijsku mjeru.
U listopadu 2023. uspostavljena je antikorupcijska platforma Grada Zagreba ZG Zviždač – prijava nepravilnosti u kojoj građani i zaposlenici gradske uprave i osobe koje sudjeluju u poslovanju gradske uprave i trgovačkih društava u vlasništvu Grada Zagreba, mogu podnijeti prijavu o nepravilnostima u Gradu Zagrebu, ZET-u, Zagrebačkom holdingu ili Zagrebačkom velesajmu. Građani prijavu mogu podnijeti i anonimno, a zaposlenici povjerljivoj osobi sukladno zakonu. Prijave se podnose online s pratećom dokumentacijom, a pregledom stranice ZG Zviždač čini se da podnošenje prijave nije zahtjevno, a njezin status prijavitelji mogu pratiti u realnom vremenu. Na novinarski upit iz Grada su izvijestili da je u prva dva mjeseca rada platforme zaprimljeno 46 prijava građana i 13 prijava zaposlenika. Građani su u 70 posto slučajeva prijavu podnijeli anonimno. Na platformi međutim nedostaje statistički prikaz koji bi dao uvid o prijavama po kategorijama i ishodima (broj prijava, vrsta prijavitelja, na koga se odnose, koliko ih je odbačenih ili procesuiranih, na koje vrste nepravilnosti se odnose, koji je rok bio rješavanja i slično). Pružanje informacija o funkcionalnosti platforme djelovalo bi ohrabrujuće za zviždače koji bi na taj način bili više uvjereni da prijava nepravilnosti ima smisla.
Korupcijskih afera na koje smo svakodnevno možda već i navikli, pogotovo u lokalnoj vlasti, u Zagrebu dosad nije bilo. Podignute su prijave i pojavile su se afere u medijima u trenutku pisanja ovog osvrta* upravo pred lokalne izbore 2025. godine, što upućuje na pomno odabrani tajming, možda isprovociran i predizbornim sloganom s početka osvrta – Četiri godine transparentnosti, nula afera.
Međutim, ako do sada nijednom biračko tijelo u Hrvatskoj na izborima nije sankcioniralo niti sumnju na korupciju niti za korupciju pravomoćno osuđene stranke i njihove članove, postavlja se i obrnuto pitanje: hoće li birači prepoznati i nagraditi nekorumpiranost kandidata na izborima. Koliko je uspješan slogan o četiri godine transparentnosti, i nula (korupcijskih) afera, doznat ćemo 18. svibnja.
