U velikim gradovima negativni pritisci civilizacije znatno su izraženiji i tamo je potvrđeno da stabla godišnje generiraju milijarde dolara dodane vrijednosti, ističe stručnjak za urbano šumarstvo Fran Poštenjak.
“Boravkom u prirodi djeca izgrađuju poseban socijalni i biofizički odnos s određenim mjestom razvijajući na taj način kognitivnu i emocionalnu povezanost s tim prostorom. Nadalje, boravak u prirodi kod djece, potiče maštu i kreativnost, kognitivni i intelektualni razvoj te socijalizaciju u društvu i emocionalne veze s drugim ljudima. U znanstvenim istraživanjima je također zabilježeno da djeca koja boluju od poremećaja smanjene pažnje mogu boravkom u prirodi smanjiti intenzitet ovog poremećaja”, ističe stručnjak za urbano šumarstvo Fran Poštenjak, koji seba naziva prvim hrvatskim doktorom za drveće, koliko je zelenilo važno za sve, a posebno za djecu.
Poštenjak je napravio analizu izravnog učinka zelenila tj. drveća u hrvatskim gradovima na građane. Istraživanje koje je provedeno na području nekoliko hrvatskih gradova, procijenilo je da godišnje koristi koje se odnose na uklanjanje zagađenja zraka, iznose cca. 22.600,00 kn/km2 – 61.400,00 kn/km2.
“Drugi autori su istražili da osim uklanjanja zračne polucije, zelenilo smanjuje negativan utjecaj oborinskih voda, pročišćava vodu, popravlja karakteristike tla, smanjuje buku, utječe na usporavanje prometa, ukoliko je pravilno planirano pruža znatne uštede energije za hlađenje i grijanje u okolnim objektima i dr. U velikim gradovima stanovi koji se nalaze u blizini velikih parkova postižu od 8 % do 20% višu otkupnu cijenu od usporedivih stanova koji nisu u blizini takve zelene infrastrukture, a isto istraživanje je pokazalo da taj pozitivan utjecaj seže do cca. 2 km udaljenosti parka od nekretnine”, naglašava Poštenjak.
Dokazano je da bolesnici koji imaju u bolesničkoj sobi pogled na zelenilo imaju kraći oporavak od operacija te koriste pri tome manje analgetika kako bi im se ublažili bolovi. Također, uz zelenilo se povećava produktivnost na radnom mjestu, zadovoljstvo na poslu i razina pažnje te smanjuje mentalni umorana radnom mjestu.
“Kvartovi koji imaju kvalitetnije oblikovan krajolik i više prirodnih stabala imaju manju stopu agresije i nasilja u obitelji čak do 25%”, kaže Poštenjak.
U velikim gradovima negativni pritisci civilizacije znatno su izraženiji i tamo je potvrđeno da stabla godišnje generiraju milijarde dolara dodane vrijednosti.
“Cilj našeg djelovanja je, među ostalim, ukazati na gradska stabla kao važan resurs te argumentirano pokazati svim korisnicima gradskih prostora da stabla akceptiraju kao izvor dodanih vrijednosti, a ne samo kao trošak”, kaže Poštenjak, koji poziva sve hrvatske gradonačelnike, ali i sve ostale ljude koji su u mogućnosti da unaprijede svoj okoliš stablima koja će im omogućiti kvalitetniji život.