Greenpeace u Hrvatskoj je na adrese pet političkih stranaka/koalicija koje prema anketama prelaze izborni prag (Domovinski pokret, HDZ, Most, Možemo! i SDP) poslao anketni upitnik s pitanjima koje se tiču energetske tranzicije te očuvanje okoliša i prirode.
Aktivisti su na Markov trg donijeli prijenosnu solarnu elektranu s priključenim “predizbornim” semaforom i veliki glasački listić koji pokazuje smjer kojim treba ići hrvatska energetska politika.
“Dosadašnja hrvatska klimatska i energetska politika pokazala je nedostatak ambicija i rezultat su minimalna ulaganja u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. Za razliku od brojnih europskih zemalja koje su sunce i vjetar prepoznale kao čisti i neovisni izvor energije, naše dosadašnje vladajuće garniture bile su sklonije širenju plinske infrastrukture, a po najnovijim najavama i one nuklearne”, izjavila je Petra Andrić, programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj.
Nuklearni lobi i aktualna politika u posljednje vrijeme nuklearnu energiju javnosti nameću kao prihvatljivo tranzicijsko rješenje.
“Nuklearna energija je preskupa, realizacija projekata traje i do petnaest godina, trajno rješenje za nuklearni otpad jednostavno ne postoji, a ne rješava ni pitanje energetske neovisnosti. Usto, NE Krško, primjerice, krajem prošle godine zbog kvara nije radila mjesec i pol dana, a trenutno je u remontu dodatnih mjesec dana, što znači da u samo sedam mjeseci nuklearna elektrana neće raditi dva i pol mjeseca. Začudo, nikome za to vrijeme ne nedostaje električne energije”, navode iz Greenpeacea.
“Srećom, hrvatski građani u sve većoj mjeri prepoznaju vrijednost ulaganja u solarnu energiju te je odgovornost novoizabranih političkih dužnosnika da mjerama i propisima omoguće i olakšaju građanima realizaciju projekata”, izjavila je Andrić, dodajući da sunca imamo u izobilju, a među najgorima smo u Europi po korištenju njegovog potencijala.
Greenpeace smatra da spomenute teme zaslužuju visoko mjesto u predizbornim raspravama, s obzirom na to da zadnjih godina sve više i jače osjećamo posljedice klimatskih promjena na vlastitoj koži i u vlastitom dvorištu.
“Želimo da političke stranke jasno i glasno kažu što planiraju napraviti po pitanju klimatske krize i zaštite okoliša, temama o kojima ovisi naša budućnost. Želimo da to čuju i vide birači prije nego što u ruke prime glasačke listiće”, zaključila je Andrić.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).