Autor: Tijana Vukić
Nada Zgrabljić Rotar: Posebno je vrijedno kad novinari doktoriraju jer spoje svoje profesionalno iskustvo sa znanstvenim alatima, ovladaju znanstvenoistraživačkom metodologijom i teorijom.
Ivan Tanta, sveučilišni nastavnik novinarstva i odnosa s javnošću: Kako netko tko je na studiju novinarstva učio odnose s javnošću u jednoj lekciji može raditi na odnosima s javnošću? On o tome nema pojma.
O najvišoj razini akademskog obrazovanja novinara u Hrvatskoj – doktorskoj – na moja je pitanja odgovorila izv. prof. Iva Rosanda Žigo.
Toni Jurić, student novinarstva i odnosa s javnošću: “Kad u neobveznim razgovorima spomenem da sam novinar, gledaju me ispod oka, premda nešto bolje rezonira kad kažem da radim na radiju.”
Tena Perišin: Akademska zajednica trebala bi sugerirati da se u medijskim kućama i u redakcijama zapošljavaju diplomirani novinari, kao što se u bolnici ne može zaposliti nitko drugi.
Romano Bolković je jedno od onih osamljenih lica na hrvatskoj medijskoj sceni, samozatajan u svojoj veličini, nenametljiv i skroman, kojemu bih, da imam prilike, ponudila katedru jer bi bio jedan od onih profesora koji te odrede i kojih se cijeli život sjećaš.
Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista: Živimo u svijetu koji je brz, clickbait, pa se ponekad zaborave osnovni postulati te za novinare postaje najveći izazov sačuvati to veliko “Č “iz riječi Čovječnost. Kad rade na tekstu, trebaju se izdignuti iz svojih svjetonazorskih, ideoloških i stranačkih preferencija.
Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a: Potreba zapošljavanja onih koji su završili druge fakultete na poslovima novinara svjedoči o tome da je novinarstvo zanat. U studijske programe potrebno staviti veći naglasak na političko i klasično znanje, dakle, povijest, sociologiju i komunikaciju. Mnogi najbolji novinari i novinarke nisu završili novinarski fakultet.
S obzirom na kontroverznost i višeslojnost problematike visokoškolskog obrazovanja novinara u Hrvatskoj, posebno iz perspektive medijske politike, prvi intervju koji…