Mogu li se aktualne izmjene Odluke o socijalnoj skrbi Grada Zagreba promatrati u kontekstu skorih lokalnih izbora? Mogu, ali zbog loše komunikacije samoga Grada.
Socijalna skrb u Zagrebu ponovno prolazi kroz promjene. Ovogodišnje novčane naknade umirovljenicima iznosit će od 28 do 69 eura, tj. povećane su za oko 3 eura u odnosu na prošlu godinu. Uz nisko povećanje, tu je i nadolazeći plus cenzusa korisnika. Prijedlog izmijenjene Odluke o socijalnoj skrbi Grada Zagreba predviđa proširenje na sve čija mirovina iznosi do 350 eura umjesto dosadašnjih 238,90, a njegovom se javnom savjetovanju možete pridružiti do 2. veljače.
Izmijenjena odluka nije ograničena na umirovljenike – njome je obuhvaćen i niz drugih skupina korisnika poput djece do 18 godina, koja dobivaju pravo besplatnog javnog prijevoza. Tu su i razne socijalne usluge poput smještaja u prostore u vlasništvu Grada koji, osim beskućnika, mogu ostvariti i socijalno ugrožene obitelji s maloljetnom djecom. No u periodu inflacije i niskih mirovina, povećanje broja korisnika naknade za umirovljenike predstavlja možda najznačajniju mjeru, a i onu kojom se uprava, prema konferencijama za novinare, iznimno i ponosi.
Dana 1. travnja, kada odluka stupa na snagu, broj umirovljenika s pravom na gradsku naknadu trebao bi se povećati s nešto više od 3000 na čak 10 000. Umirovljenici ovakvu mjeru pozdravljaju, rekao je u izjavi za H-Alter predsjednik stranke Blok umirovljenici zajedno Milivoj Špika: „Generalno gledajući, možemo kazati da je svaka financijska pomoć potrebitima uvijek dobro došla, pa u tom kontekstu i ova koju najavljuje Grad Zagreb u svom nacrtu nove Odluke o socijalnoj skrbi.“
Ipak, naglašava, pri procjeni ovog poteza vrijeme provedbe odluke moglo bi biti značajno: „Treba naglasiti kako svaka nova socijalna mjera, posebno kada se donosi ili najavljuje u posljednjoj godini mandata ili par mjeseci prije lokalnih izbora, dijelom ili u cijelosti ima sasvim druge konotacije od onih koje predlagatelj naglašava, tj. može se svesti pod zajednički nazivnik: ‘kupovina glasova’.“ Također, ističe, ispravna adresa za prava umirovljenika nije gradska politika već državna: „Treba naglasiti da se ovakve mjere trebaju donositi na nacionalnoj razini kako bi svi potrebiti po istim kriterijima mogli ostvariti ista prava na razini cijele države.“
Na gradskoj razini, osim nove odluke, trenutno je u provedbi i izrada Socijalnog plana Grada Zagreba, započeta prošlog srpnja. Izrada će trajati do 10. svibnja 2025. godine, tj. do osam dana prije izbora. Predizborna sumnjičavost je našoj političkoj kulturi gotovo urođena, i to s razlogom, a posebno kad je u pitanju možda i najvažniji oblik skrbi za građane: briga za one na marginama, koji često ostanu zakinuti za svoja građanska prava i/li se njima manipulira za poene. Stoga mjere ove odluke, osim kroz njezin tajming, treba promotriti i kroz perspektivu dosad obećanog i ispunjenog – skrb o društveno osjetljivim skupinama, pa tako i umirovljenicima, dio je najavljene politike Tomaševićeve uprave od samoga starta.
U izbornom programu iz 2021. godine koalicija Možemo! navodi: „Uvest ćemo transparentan i kvalitetan sustav socijalnih naknada prilagođen potrebama svih stanovnika, a posebno socijalno ugroženih skupina. Pri kreiranju programa i mjera, postojeće naknade (npr. za javni prijevoz, pomoć korisnicama i korisnicima doplatka i osobne invalidnine, pomoć umirovljenicima, podmirenje troškova stanovanja) učinit ćemo adekvatnijima te ćemo ih efikasnijim upravljanjem proširiti i na one skupine koje su u trenutnom modelu isključene unatoč tome što jesu socijalno ugrožene.“
Već sljedeće godine osnovan je Savjet za socijalnu skrb, te je uvedeno pet mjera za suzbijanje siromaštva, uključujući i uvođenje naknade za starije koji nisu ostvarili pravo na mirovinu. Zatim je 2023. doneseno još šest te je proširen cenzus korisnika naknade za umirovljenike, kao i obuhvat starijih korisnika besplatne godišnje karte ZET-a. Prema podacima s gradske web stranice, ukupnim novim mjerama iz 2022. i 2023. obuhvaćeno je oko 20 000 novih korisnika, i to upravo naknadama spomenutim u programu – npr., uvedena je naknada za troškove stanova za nezaposlene branitelje, a naknada korisnicima osobne invalidnine je uvećana. 2024. Grad je uvećao i iznose stipendija, uveo besplatan prijevoz žičarom za sve građane te dvaput povećao iznos božićnice i uskrsnice za korisnike socijalnih naknada, prvi put na 50, a drugi na 100 eura. S ovim smo promjenama već u predizbornoj godini, no prethodne pokazuju određeni kontinuitet koji nalaže da nije riječ o neutemeljenoj tlapnji. Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, možemo zaključiti, kroz posljednje je godine zaista bio zaposlen.
No ključan problem stoji u načinu na koji se takvi potezi komuniciraju javnosti. Transparentnost vladanja trebala bi podrazumijevati jasan uvid u odluke Grada, ali i građansko sudjelovanje u njima, temeljeno na zakonskom pravu javnog savjetovanja. Gradonačelnik je izmjene Odluke o socijalnoj skrbi najavio na konferenciji za novinare 31. prosinca, a gradska Facebook stranica objavila je ključne točke te najavila da će odluka „krajem tjedna [biti] upućena u javno savjetovanje”. Pretraga gradskih objava vezanih uz javno savjetovanje pokazuje da se one na društvenim mrežama uglavnom događaju dok se savjetovanje planira ili je već u tijeku, ne kada je otvoreno, tj. kad bi građanima bilo najrelevantnije. U slučaju Odluke o socijalnoj skrbi, to je bilo 3. siječnja. Također, direktne poveznice na savjetovanje ne objavljuju se na Facebooku, već ih građani moraju pronaći na gradskoj web stranici, kojom nije jednostavno navigirati.
Nakon što je u kolovozu prošle godine u savjetovanju o blokovskom parkiranju sudjelovalo 320 građana, pregled posljednjih 25 zatvorenih savjetovanja na gradskoj web stranici pokazuje da u njih čak 19 nije zaprimljena niti jedna primjedba. Najvišu brojku među spomenutima, 37 primjedbi, dosegao je Nacrt prijedloga Odluke o najmu stanova proveden prošlog mjeseca. Iz izvješća o javnim savjetovanjima vidljivo je da se primjedbe analiziraju i, gdje zaduženi procijene da su validne, i prihvaćaju, no mala brojka uključenih građana, osim moguće građanske inercije, upućuje na manjkavu komunikaciju uprave.
Nalaže se zaključak da građani kojima bi te informacije bile najkorisnije, poput umirovljenika i starijih osoba, dolaze do njih teško, ako i uopće. Slijed socijalnih politika uprave zaista upućuje na to da one postaju adekvatnije i da se cenzus korisnika proširuje, tj. da se obećanje kvalitetnije skrbi ispunjava. No, kad se radi o obavještavanju građana o javnim savjetovanjima, transparentnost spomenuta u programu iz 2021. nije postignuta. Kako biste im pristupili, morate znati gdje se nalaze, navigirati neintuitivnom web stranicom, pronaći rubriku „Info servis“ na samom dnu menija, i pritom pretpostaviti da radi o lokaciji savjetovanja, a ne kontaktu za medije. Postavlja se pitanje koliko je taj proces pristupačan umirovljenicima, kao i građanima uopće. Grad zaista radi na transparentnosti, te je nedavno uveo aplikaciju koja daje potpuni uvid u trošenje javnih sredstava. No, da bi bila smislena, ta bi transparentnost trebala biti kontekstualizirana u jasnom i pravovremenom komuniciranju s građanima, kako o donesenim odlukama tako i o mogućnosti njihovog sudjelovanja u njima.
U slučaju blokovskog parkiranja, onih 320 građana je izazvalo dodatnih mjesec dana izmjena kako bi se prihvaćene primjedbe inkorporirale. Građanski utjecaj na gradske politike je, dakle, moguć. No sudeći po niskom recentnom odazivu proces tog utjecaja nije dovoljno transparentan da bi građani u njemu i sudjelovali. Nevidljivost tog prava, uz tajming izmjena u socijalnoj skrbi, omogućuje predsvibanjskom žrvnju da Odluku prikaže javnosti isključivo kao „predizborni poklon“, neovisno o kontinuitetu takvih politika kroz godine.
