Fakultetsko vijeće zagrebačkog Filozofskog fakulteta izglasalo je produljenje ugovora lektorici hebrejskog jezika Einat Lilian Dotan na Katedri za židovske studije i istraživanje Holokausta. Dio njezina životopisa koji upućuje na šestogodišnji staž na visokorangiranim pozicijama svjetski poznate humanitarne organizacije IDF (Izraelske obrambene snage) izbrisan je potom s mrežnih stranica fakulteta. „Naša šutnja čin je nasilja“, poručuju Fakultetskom vijeću iz neformalne inicijative Studentice za slobodnu Palestinu.
Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog Fakulteta u Zagrebu izglasana je odluka zbog koje je protestirao dio studentica i fakultetskog nenastavnog osoblja. Naime, na sjednici je izglasano produljenje ugovora Einat Lilian Dotan, ugovornoj stranoj lektorici hebrejskog jezika i nastavnici niza kolegija na Katedri za židovske studije i istraživanje Holokausta. Odluka o produljenju ugovora izazvala je nezadovoljstvo dijela Fakultetskog vijeća jer većina službenog životopisa lektorice otpada na karijeru u Izraelskim obrambenim snagama (Israel Defense Forces, IDF). Nakon izglasavanja, dio životopisa koji upućuje na šestogodišnji staž na visokorangiranim pozicijama u IDF-u izbrisan je s mrežnih stranica fakulteta.
Dan prije, članicama i članovima Fakultetskog vijeća poslan je apel potpisan od strane neformalne inicijative Studentice za slobodnu Palestinu. Članice i članovi Fakultetskog vijeća pozvani su na glasanje protiv produljenja angažmana lektorice, čiji su sporni dijelovi životopisa uklonjeni s mrežnih stranica fakulteta odmah nakon izglasavanja produljenja ugovora, tvrde članice i članovi Inicijative.
Uklonjeni dijelovi životopisa odnose se na ukupno šest godina služenja u IDF-u. Naime, nakon školovanja na univerzitetu Bar-Ilan i časničkog obrazovanja, kako stoji u prvobitnoj verziji životopisa, lektorica započinje vojnu karijeru u IDF-u 2007/8 radom na uređivanju videomaterijala IDF-ovih napada u Pojasu Gaze nakon izraelskog povlačenja iz enklave 2005. godine. U godini 2008./9. kao operativna časnica radi u „punoj operativnoj službi u borbenom okruženju diljem Judeje i Samarije“ gdje pruža logističku potporu za operacije i obuku, zapovijedajući petoricom vojnika. U idućem razdoblju, kao poručnica i načelnica stožera na tečaju za obuku časnika, zapovijeda timom od 15 do 20 kadeta. Godine 2010./11. poručnica je u Gazi u zapovjednom centru u kojoj služi 30 vojnikinja, odgovara za komunikaciju između zapovjednog centra i ratnih zbivanja na terenu. U posljednjoj etapi u šestogodišnjoj vojnoj karijeri, u razdoblju od 2011. do 2013. godine, kapetanica je operativnog ogranka Glavnog stožera i kao takva odgovorna za izravno upravljanje i koordinaciju bespilotnih letjelica, zapovijeda cijelom postrojbom koja uključuje poručnika i sedam vojnika borbene jedinice o čemu izvještava brigadnog generala i načelnika divizije.
mr.sc. Einat Lilian Dotan, lekt_
Nakon vojske, 2016. godine nastavlja karijeru u međunarodnoj sportskoj židovskoj organizaciji Maccabi World Union – Maccabia. U revidiranoj verziji životopisa karijera Einat Lilian Dotan započinje upravo navedenim angažmanom u sportskoj organizaciji, a nastavlja se 2020. godine suradnjom sa Sveučilištem u Zagrebu. U informacijskom paketu za tekuću akademsku godinu navedena je kao predavačica i nositeljica niza kolegija na Katedri za židovske studije i istraživanje Holokausta koji se tiču hebrejskog jezika. Također, jedna je od navedenih nastavnika kolegija iz povijesti Izraela (Selected Topics in Jewish Modern and Contemporary History: History of Israel) na engleskom jeziku. Uz nju, kao nastavnici na kolegiju navedeni su izvanredna profesorica i predstojnica katedre Michal Brandl i Boris Havel, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, javnosti poznat po svojim radikalno konzervativnim stavovima i simpatijama prema Donaldu Trumpu i Benjaminu Netanyahuu.
„Moram reći da me način na koji su se prisutni u Vijeću ponijeli prije svega razočarao“, govori za H-Alter Andrej Mitić, predsjednik Studentskog zbora Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i član Fakultetskog vijeća iz redova studenata.
„Već godinu dana gledamo ubijanje i razaranje, najveću humanitarnu krizu u zadnjih tridesetak godina, ali naš Fakultet (a onda i Sveučilište) šute, bez ikakve rasprave, znaka solidarnosti, minute šutnje, ičega. Ovo je samo još jedan pokazatelj pasivnosti i ravnodušnosti većine članova Vijeća. Ista reakcija bila je i povodom rasprave o upisninama, problema s upisima studenata i položajem nenastavnog osoblja, a sada i s problematičnom zapošljavanju lektorice“, dodaje.
Mitić nam je rekao i da je dekan Domagoj Tončinić branio odluku o zapošljavanju zbog potrebe studija za lektorom: „Predstojnica Katedre za židovske studije i istraživanje Holokausta, profesorica Mihal Brandl, istaknula je da dosad nije bilo prigovora na rad lektorice, te da bi nezapošljavanje lektorice značilo postojanje dvostrukih standarda po pitanju zapošljavanja. Ipak, važno je reći da su nama kvalifikacije lektorice, kao i njeno radno iskustvo prije zaposlenja na Filozofskom fakultetu 2020. godine, problematični i neprihvatljivi za rad na Fakultetu. Šest je godina provela u IDF-u i to na visokim pozicijama… Završila je Land of Israel Studies koje proučavaju povijest Izraela, a ne jezik, a magistrirala je u administraciji obrazovanja (Education Administration). Do 2020. godine nije imala nikakvog doticaja s visokoškolskom nastavom, poučavanjem ili proučavanjem hebrejskog jezika. Međutim, Vijeće je uz tek petanest suzdržanih glasova i osam protivnih prihvatilo zapošljavanje, nakon rasprave u kojoj smo sudjelovali samo predstavnica nenastavnog osoblja, Elvina Šehić, i ja. Što reći na to osim da nam se čini da polako, ali sigurno, Filozofski šaptom pada…?“
Iz Inicijative Studentice za Palestinu, javljaju nam, nastavit će s izražavanjem neslaganja s fakultetskom i sveučilišnom politikom šutnje. Od Fakulteta iz Inicijative traže podršku za Palestinu kakva je službeno dana Ukrajini nakon početka ruske okupacije 2022. godine. Plan je na idućoj sjednici Fakultetskog vijeća dekanu, prodekanu i članovima Fakultetskog vijeća uputiti konkretne zahtjeve za osudu genocida i kolonijalne okupacije, objavljivanje potpunog popisa i prekida suradnje s „izraelskim sveučilištima i drugim izraelskim institucijama koje na bilo koji način sudjeluju u cionističkoj okupaciji, aparthejdu i agresiji nad palestinskim narodom.“ Od sveučilišta traže uspostavljanje „institucionalne podrške palestinskim studentima i obiteljima izbjeglima u Hrvatsku, osobito u vidu pojednostavljenog upisa u studijske programe, pravne podrške pri administrativnim postupcima te omogućavanje besplatnog pristupa Croaticumovom tečaju hrvatskog jezika.“
Ovakav oblik kritike postupanja Izraela spram palestinskog naroda nije bez presedana na hrvatskim sveučilištima u posljednjih godinu dana. U jeku globalnog studentskog nezadovoljstva zbog šutnje visokoobrazovnih institucija, prvi istupi povodom negodovanja oko povezanosti zagrebačkog i drugih hrvatskih sveučilišta s izraelskom vojnom mašinerijom zbili su se krajem prošle akademske godine. Otpočelo je tako s manjim protestnim akcijama na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i šaranjem splitskog Filozofskog fakulteta. U srpnju je pokrenuta Akademska inicijativa za solidarnost prema žrtvama u Gazi čiju je peticiju potpisalo više od 400 studenata, aktivista, nastavnog i nenastavnog osoblja.
Teško je prognozirati hoće li ovakvi pritisci nagnati hrvatska sveučilišta na konkretne ustupke. Na upravi Filozofskog fakulteta je da objasni, u najmanju ruku, friziranje spornog dijela biografije nakon negodovanja dijela Fakultetskog vijeća. „Naša šutnja čin je nasilja“, poručuju za kraj iz inicijative Studentice za slobodnu Palestinu.
