„Europski akcijski plan o segregaciji i o borbi protiv rasizma tematizira strukturni rasizam, ali Hrvatska nije ništa od toga prenijela u svoje javne politike“, ističe Lucija Mulalić iz Centra za mirovne studije. Iako je ministar Božinović javno osudio napade na strane radnike, izostaju sustavna integracijska politika, kao i edukacija, posebno mladih, koja bi prevenirala rasizam. „Rasizam se uči i usvaja, a manifestira se kroz govor mržnje, nasilje i napade“, kaže pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
„Rasizam se uči i usvaja, a manifestira se onda i kroz govor mržnje i nasilje i napade“, komentira u razgovoru za H-Alter pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter više slučajeva napada maloljetnika na strane radnike u Zagrebu u ljetnim mjesecima.
Iako je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na Facebooku napisao kako „oštro osuđuje svaki oblik nasilja“ nakon što krajem kolovoza u Tkalčićevoj ulici u Zagrebu trojica mladića, među kojima i jedan maloljetnik, napali dvojicu državljana Indije, napadi su se nastavili pa su tako primjerice 3. rujna u Novom Zagrebu dvojica napadača nasrnula na dostavljača i ukrala mu novac.
Vlasnica restorana s Trešnjevke objavila je da u kolovozu skupina muškaraca napala njenog radnika iz Indije koji je završio u bolnici s razbijenom arkadom. 17. kolovoza je na Srednjacima grupa napala još jednog radnika iz Indije koji je također zaradio razbijenu arkadu i slomljenu ruku, a kuća u kojoj živi s drugim dostavljačima napadnuta je kamenjem.
Ovo su tek neki od slučajeva koji su dospjeli u medije u posljednjih nekoliko tjedana. I dok smo za H-Alter s djelatnicima Centra za mirovne studije razgovarali uoči obilježavanja Tjedna borbe protiv rasizma u lipnju i, između ostalog, o nasilju prema stranim radnicima, to se nasilje još intenziviralo tijekom ljetnih mjeseci.
“To je rezultat nekoliko stvari, sveopća normalizacija nasilja prema izbjeglicama i osobama u iregularnom statusu. Tu je i nasilje koje čine i policijski službenici na granicama, rasno profiliranje, nasilje koje prolazi nesankcionirano od samog vrha se sve više prelijeva među građanstvo”, ističe Lucija Mulalić iz CMS-a.
Iako se nasilje prema drugačijima i doseljenicima događa i u cijeloj Europi, pa tako u Njemačkoj svjedočimo porastu islamofobije, u Velikoj Britaniji su nedavno zapalili centar za azilante, pitanje je na koji način se država postavlja prema tim pojavama.
„Hrvatska je homogena zemlja i to se mijenja, ali to ne smije biti opravdanje. Pitanje je što ćemo sada kao zemlja dalje, počevši od samog vrha, kako će se postaviti nadležne institucije, kako ćemo to tematizirati u obrazovanju“, ističe Mulalić.
No, dok ministar formalno osuđuje nasilje, pitanje je što se poduzima. Ured pravobraniteljice pratio je više slučajeva napada na strane radnike u 2023., ali prema zasad dostupnim informacijama elementi zločina iz mržnje još nisu utvrđeni ni za jedan od ovih slučajeva iako je u jednom slučaju, primjerice, napadač vikao „vrati se u Kinu“.
„U međuvremenu smo otvorili još predmeta vezano za napade na strane radnike, primjerice onaj nedavni na dostavljače iz Indije u Tkalčićevoj ulici u Zagrebu u kontekstu zločina iz mržnje, u kojima pratimo postupanje nadležnih tijela, o čemu ćemo više izvijestiti i u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2024. godinu“, kaže Šimonović Einwalter.
I iskustva CMS-a, gdje pružaju pravnu pomoć ljudima u pokretu, govore da je nasilje koje su ljudi s drugih kontinenata prijaviljvali policiji često zanemarivano, da je policija često sve sudionike događaja teretila za remećenje javnog reda i mira, tj. nisu radili razliku među napadača i žrtvi.
Također, kako ističe pravobraniteljica, sudska praksa u ovakvim slučajevima se tek stvara. Poznat je sudski ishod jednog postupka zbog napada na dostavljača iz Indije iz ožujka 2023. godine u Zagrebu, kada je počinitelj dostavljaču azijskog podrijetla uputio niz rasističkih uvreda. On je osuđen na uvjetnu kaznu zatvora od deset mjeseci zbog javnog poticanja na nasilje i mržnju iz čl. 325. Kaznenog zakona.
„Ovaj slučaj je brzo procesuiran, a sankcije koje su izrečene su u domeni kaznene, a ne prekršajne odgovornosti. Upravo je učinkovito prepoznavanje zločina iz mržnje i govora mržnje, kao i brzo i adekvatno sankcioniranje ključno za prevenciju, između ostalog, i stvaranjem odvraćajućeg učinka. Kad potencijalni počinitelj unaprijed zna da će zbog toga stvarno biti primjereno i brzo kažnjen, zasigurno će razmisliti prije nego se odluči na takav čin“, ističe Šimonović Einwalter.
I pravobraniteljica i CMS ističu kako se pomak ipak vidi, mediji budno prate ove teme, ministar je žurno osudio napad s početka teksta, policija žurnije reagira. No, sustavne integracijske politike i dalje nema. Kako ističe pravobraniteljica, ta integracijska politika bi trebala uključivati tečajeve hrvatskog jezika, osigurati prostor za upoznavanje, kako stranih radnika s našim načinom života, tako i obrnuto, kao i pružanje podrške za upoznavanje stranih radnika sa svojim pravima, kao i načinima njihove zaštite.
„Na proljeće su bile najavljene izmjene Zakona o strancima koji bi trebao riješiti neke probleme s kojima se ti ljudi susreću, i koje bi trebale poboljšati njihov položaj, no do njih isto još uvijek nije došlo. Prema posljednjim najavama, izmjene ovog zakona bi uskoro trebale doći u Sabor na prvo čitanje“, kaže Šimonović Einwalter.
Akcijski plan za suzbijanje diskriminacije 2024.-2025. nije još donesen, a već je rujan 2024.
„Ne zna se ni jesu li uopće provedene mjere iz Plana za 2023. Koliko mi znamo, nisu“, kaže Mulalić koja podsjeća da Hrvatska itekako već provodi strukturni rasizam, kada govorimo o romskoj zajednici, a vidimo ga u zadnjih 10-15 godina po pitanju izbjeglica kojima je zapriječen pristup od školovanja do pristupa zdravstvu.
„Europski akcijski plan o segregaciji i o borbi protiv rasizma tematizira strukturni rasizam, ali nažalost Hrvatska nije ništa od toga prenijela u svoje javne politike. Zapadne zemlje to polako imenuju barem, a mi do toga još nismo došli“, ističe Mulalić.
No, dok se o manjku integracije stranih radnika u Hrvatsku ponekad načelno govori, ne govori se o radu s domaćim stanovništvom, a nasilje koje je sve više usmjereno prema njima govori da je rad s lokalnim stanovništvom neophodan ako ne želimo postati društvo nasilja. Posebno je tu bitna edukacija mladih o rasizmu, diskriminaciji, govoru mržnje i općenito o ljudskim pravima.
„Država ima veliku ulogu za suzbijanje rasizma jer je on uvelike i posljedica što država čini ili ne čini i tu ću još jednom istaknuti škole i obrazovni sustav. Značajnu ulogu svakako ima i obitelj, kao i mediji, organizacije civilnog društva, poruke javnih osoba u javnom prostoru itd., ali je primarno država ta koja je odgovorna za suzbijanje rasizma različitim mjerama, kao i da ima učinkovit pravni okvir za suzbijanje rasne diskriminacije i, napokon, da rasističko nasilje kada do njega već dođe, adekvatno procesuira i sankcionira počinitelje, a time i o kažnjivosti ovakvog ponašanja pošalje poruku drugim mladima“, zaključuje pravobraniteljica.
Iz zagrebačke policije odgovor o statistici napada na strane radnike u Zagrebu do zaključenja ovog teksta nismo dobili.
