Hrvatska može svu potrebnu elektičnu energiju dobivati iz obnovljivih izvora već od 2030., zaključuje nova Greenpeaceova studija. Za ostvarenje cilja potrebno je da udio solarnih elektrana dosegne 5 GW, a vjetroelektrana 4.2 GW. No, Hrvatska je tek ovih dana dosegla 1 GW sunčanih elektrana. „Ključna je politička volja“, istaknuo je dr. sc. Goran Krajačić, voditelj tima koji je izradio studiju. „Kod ove vlade ne vidim volju za revolucionarnim rješenjima u energetici niti za demokratizaciju energetskog sustava“, kaže predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša Dušica Radojčić.
„Tsunami je krenuo, on se valja, pitanje je hoćemo li naučiti surfati ili čekati da val prođe. Kada gledate po broju stanovnika EU troši dvostruko više energija od globalnog prosjeka, imamo 5% stanovnika, a trošimo 10% energije. Zašto mi ne bismo predvodili tu priču? Europa još uvijek po stanju znanja i inovacija stoji jako dobro i možemo predvoditi zelenu tranziciju“, rekao je dr. sc. Goran Krajačić, s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, voditelj stručnog tima koji je izradio Greenpeaceove studije “100% obnovljivo do 2030. – Plan za zelenu tranziciju hrvatske elektroenergetike”. Studija koja je predstavljena povodom Svjetskog dana zaštite okoliša u Novinarskom domu u Zagrebu, zaključuje kako je ambiciozni cilj da Hrvatska svu električnu energiju dobiva iz obnovljivih izvora već od 2030. dostižan, ako se okrenemo energiji sunca i vjetra te ulaganjima u prijenosnu mrežu.
„Snažan zaokret prema obnovljivim izvorima energije je okolišno ispravna odluka, ali i strateški potez koji jača našu energetsku sigurnost, smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima i donosi gospodarske prilike“, istaknula je programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj Petra Andrić.
Autori studije izračunali su kako bi za ostvarenje cilja bilo potrebno da udio solarnih elektrana poraste na 5 GW, a vjetroelektrana na ukupno 4.2 GW. No, Hrvatska je tek ovih dana dosegla ukupno 1 GW sunčanih elektrana, unatoč tome što je po solarnom potencijalu u samom europskom vrhu.
„Primjeri iz našeg okruženja svjedoče kako je moguće instalirati i veće kapacitete za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora od onih koje predlaže nova studija za Hrvatsku. U zadnjih pet godina – a upravo toliko nam je preostalo do ciljne 2030. – u Grčkoj je instalirano čak 7 GW solara, a Mađarskoj 5,5 GW“, istaknuli su iz Greenpeacea.
Krajačić je naveo kako samo jedna tvornica solarnih panela u Kini proizvede panela koliko cijela EU instalira u godinu dana, a jedan uvezeni brod panela zamijeni čak 100 brodova ugljena u svom životnom vijeku.
„Politička volja je najbitnija ako želimo ići u ovom smjeru. Ostvarenje cilja financijski je dosta zahtjevno, riječ je o 12 milijardi eura, ali si Hrvatska to može priušititi, a ovo donosi dodatnu dobrobit društvu. Samo građani drže oko 40 milijardi eura u bankama“, ističe Krajačić.
Među preporukama koje donosi studija ističe se kako su potrebni značajni koraci prema unapređenju elektroenergetskog sustava te izgradnji i ojačanju mreže i osiguravanju skladištenja energije.
„Isto tako, obnovljivi izvori energije potiču demokratizaciju društva uključivanjem građana u energetske zajednice koje proizvode, skladište i dijele energiju, a na neki način dijele i vlastitu energetsku budućnost”, kaže Krajačić.
U raspravi o provodljivosti ovog plana predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša Dušica Radojčić ocijenila je pitanje hitno, ali „Hrvatska nije spremna da ga riješi“.
„Kod ove vlade ne vidim volju za revolucionarnim rješenjima u energetici niti za demokratizaciju energetskog sustava. Još u srpnju prošle godine iz saborskog smo Odbora uputili interpelaciju vladi vezano uz loše stanje energetske infrastrukture no nismo dobili nikakav odgovor“, kaže Radojčić.
Mario Stipetić, ravnatelj Uprave za klimatsku tranziciju u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije ocijenio je također kako je scenarij „optimističan, ali nerealan“.
„Građani Hrvatske trebaju prvo odlučiti žele li zelenu tranziciju. Bez sinergije vlade, tijela državne uprave, gospodarskog sektora i korisnika ovaj scenarij je vrlo teško ostvariv. Da bi obnovljivi izvori energije funkcionirali moramo imati znatno veća ulaganja u infrastrukturu. Novaca ima toliko koliko ima, a sama infrastruktura zahtijeva dulje okvire prilagodbe od pet godina“, smatra Stipetić.
Koliko se nadležnim institucijama žuri da ukrcaju Hrvatsku na vlak zelene tranzicije govori i podatak da se čak 950 dana čeka da se usvoji jedinična cijena priključenja na mrežu. Bez toga nije moguće procijeniti rentabilnost projekta te se dio investitora povlači iz projekata.
„U zastoju je oko 2,5 miljardi investicija. Projekti koji imaju energetska odobrenja u situaciji su da će im odobrenja propasti. Nakon energetskog odobrenja investitori imaju rok od 3 godine da dobiju lokacijsku dozvolu, 5 za građevinsku, 7 za uporabnu dozvolu, a za neke projekte ti rokovi neće biti ispoštovani“, upozorila je Nina Domazet iz Hrvatske gospodarske komore, dodavši kako je u Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA) ipak prije nekoliko tjedana predstavljen model prema kojemu bi HERA u suradnji s Hrvatskim operatorom prijenosnog sustava išla prema rješavanje tog dugotrajnog problema.
No, dr. sc. Davor Škrlec s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, bivši zastupnik u Europskom parlamentu, upozorio je kako Europska unija nalazi dobar balans u odnosu na provedbu projekata OIE i zaštite prirode, dok se u Hrvatskoj, primjerice, najveća solarna elektrana planira iznad izvorišta pitke vode u Obrovcu Sinjskom. I Povelja Europske unije o temeljnim pravima navodi kako visoka razina zaštite okoliša i poboljšavanje kvalitete okoliša moraju biti osigurani u skladu s načelom održivog razvoja.
