Dobre energetske vijesti dolaze s cresko-lošinjskog arhipelaga. U manje od tri tjedna Energetska zadruga Apsyrtides prikupila je 100 000 eura kojima namjeravaju otkupiti zemljište za gradnju elektrane snage 500 kW na tlu i financirati izradu projektne dokumentacije. „Najveći problem i izazov su javnopravna tijela. Pokazalo se da skupljanje novca nije problem“, kaže Franjo Toić, upravitelj zadruge koja je sve bliže gradnji prve solarne elektrane na tlu u vlasništvu građana.
Dobre energetske vijesti dolaze s cresko-lošinjskog arhipelaga gdje je san o solarnoj elektrani nekoliko koraka bliže ostvarenju. U manje od tri tjedna Energetska zadruga Apsyrtides prikupila je više od ciljanih 65 000 eura kojima su namjeravali otkupiti zemljište za gradnju elektrane snage 500 kW na tlu i financirati izradu projektne dokumentacije. Prikupljeno je 100 tisuća eura uloga, a u zadrugu su primljena 23 nova člana.
„Nismo širili vijest po medijima da prikupljamo novac jer nam je cilj bio uključiti prvenstveno lokalne ljude s arhipelaga. Odaziv je bio izuzetno dobar, i nas je iznenadio. Ljudi su ulagali od minimalnih 700 pa do 15 000 eura“, kaže Franjo Toić, upravitelj energetske zadruge koja je u ponedjeljak u Rijeci potpisala ugovor o kupnji zemljišta na Cresu na kojoj će biti smještena solarna elektrana Filozići. Elektrana će se graditi nedaleko od trajektnog pristaništa Porozina, odmah pored državne ceste.
Proces kupnje odužio se zbog papirologije, a računaju i na godinu do godinu i pol dana za prikupljanje građevinske i ostalih dozvola. Tada će krenuti u masovniju kampanju skupljanja ostatka novac od procijenjenih 650 000 eura koliko bi cijeli projekt trebao stajati. No, dok su u ovom prvom krugu nudili građanima revalorizaciju od 20% kao dodatni motiv za ulaganje, ostali ulagači će moći računati na uobičajenu isplatu.
„Najveći problem i izazov su javnopravna tijela. Jednu suglasnost od HEP-a čekamo već osam mjeseci. Institucije prebacuju odgovornost jedni na druge. Zakoni se donesu, ali pravilnici ne“, kaže Toić koji je ipak više problema očekivao sa skupljanjem novca, no to se pokazalo manjim problemom od institucija.
Zadruga koja sada ima 58 članova, među njima i Grad Cres i Grad Lošinj, počela je djelovati 2021. godine, no u početku interes građana nije bio tako velik.
„Ljudi na obali dobro žive i nisu previše zainteresirani za društveni napredak. No, kada je počela energetska kriza, masovno su dolazili u naš ured s pitanjima kako postaviti solarnu elektranu i slično“, kaže Toić.
Elektrana će se nalaziti na tlu jer otoci nemaju velike količine dostupnih krovova. Otočani koji i žele solarnu elektranu, a žive u starim gradskim jezgrama, ne mogu to ostvariti zbog konzervatorskih zapreka što Toić smatra apsurdnim. „U Grčkoj ili Portugalu, ako šetate starim jezgrama vidjet ćete solarne panele i kolektore koji ništa ne nagrđuju“, ističe.
Energetska tranzicija na obnovljive izvore energije je nužnost, ali nije svejedno u čijim će rukama ona biti, hoće li biti u rukama građana ili velikih korporacija. U Hrvatskoj je građansko vlasništvo nad proizvodnjom energije još u začetku. Prvi su projekti participacije građana u suvlasništvu solarnih elektrana ostvareni u Križevcima. Kroz dvije crowdfunding kampanje Grad Križevci i Zelena energetska zadruga financirali su gradnju dvije elektrane na javnim objektima u tom gradu 2018. i 2019. godine, obje snage po 30 kW, ipak znatno manje nego projekt na Cresu.
No, za razliku od projekta Cresa, građani koji su ulagali u solarne elektrane u Križevcima nisu morali biti članovi zadruge tako da je creska elektrana ipak prva zadružna solarna elektrana u Hrvatskoj.
„Sigurno da građani imaju priliku da oplemene svoj novac kroz energetske projekte. No, mi na tu priču građanske energije gledamo šire. Ona ima potencijal da bude svojevrsno ljepilo za zajednicu. Ako sve ostane na financijskoj koristi, onda građanska energija nije iskoristila svoj potencijal. Jedna nizozemska studija pokazala je da građanska energija donosi osam puta više koristi od običnog energetskog projekta“, kaže Zoran Kordić iz Zelene energetske zadruge te najavljuje i osnivanje druge zadruge ZEZ Sunce u koju će se moči učlaniti tko želi.
„Radimo na tome da se unutar fonda Grada Zagreba odredi dio javnih zgrada s kojima će se ići na poseban način izvođenja javne nabave gdje će se prednost davati zadružnim ponuditeljima“, najavljuje.
I u zadruzi s Cresa i Lošinja imaju, osim solarne elektrane, i druge projekte. Napravili su već ranije predinvesticijske studije za natkrivanje parkirališta solarnim panelima, no i tu su se susreli s preprekom dozvola konzervatora pa su ti projekti na čekanju. Ipak, velika spremnost građana da sudjeluju u financiranju prve zadružne solarne elektrane daje im veliki poticaj za daljnji rad.
„Građani očito žele postati vlasnici barem jednog dijela energije koja se troši na otoku, a energetska zadruga je jedan od načina koji će im to omogućiti“, zaključuje Toić.
Članak je objavljen u sklopu projekta “Vladavina prava” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).