“S obzirom na štetu koju bi Gornji horizonti napravili delti Neretve, hrvatska vlada mora oštrije reagirati. Pozvali smo resorno ministarstvo da se zauzme za ljude, poljoprivredu i prirodu i nadamo se odlučnom djelovanju”, kaže Pippa Gallop iz organizacije Bankwatch. U Republici Srpskoj je naime, otvorena javna rasprava o studiji utjecaja na okoliš za gradnju hidroelektrane Bileća, jednoj u nizu iz hidroenergetskog projekta Gornji horizonti.
U Republici Srpskoj otvorena je javna rasprava o studiji utjecaja na okoliš za projekt izgradnje hidroelektrane Bileća instalirane snage 32 MW. Riječ je o hidroelektrani na rijeci Trebišnjici, u naselju Čepelica, na obodu Bilećkog jezera, dijelu sustava Gornji horizonti kojim je planirano preusmjeravanje vode iz pritoka rijeke Neretve u sliv Trebišnjice.
“Republika Srpska tvrdi da HE Bileća nema prekogranični utjecaj na okoliš. Ali to je samo zato što su projekt Gornji horizonti isjekli na male komade kako bi umanjili štetu koju bi projekt sagledan cjelovito napravio”, kaže Pippa Gallop iz međunarodne organizacije Bankwatch.
Projekt Gornji horizonti je sustav hidroelektrana koji idejno potječe još iz 60-ih godina prošlog stoljeća, koji uključuje hidroelektrane Dabar, Bileća i Nevesinje. Radovi na HE Dabar su djelomično u tijeku. HE Bileća je planirana kao treća stepenica u nizu elektrana u sustavu tri elektrane. Hidroelektrana Nevesinje kao prva stepenica je još u razmatranju. Sustav hidroelektrana na Trebišnjici planiran je i dijelom izgrađen još u Jugoslaviji kao jedinstven sustav. Dio tog sustava su četiri izgrađene hidroelektrane od kojih je jedna i u Hrvatskoj, HE Dubrovnik, HE Trebinje I, RHE Čapljina i HE Trebinje II.
“Utjecaj ovih novih projekata će biti velik, jer je riječ o veoma velikom projektu koji s nekoliko polja u istočnoj Hercegovini prikuplja vode i plasira ih u drugom smjeru. Oni često kažu da je to višak vode, ali krš ne poznaje taj termin ‘višak vode’”, kaže Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu iz Banja Luke, organizacije koja provodi istraživanja u tom području.
Već sada su kroz istraživanja koja su proveli na Nevesinjskom, Dabarskom i Fatničkom polju koje su obuhvaćene Gornjim horizontima, otkrili nove vrste organizama ili vrste nove za BiH te potvrdili prisustvo endemskih vrsta riba.
“Sve je to sad pod utjecajem, a pitanje je koliko je to studija procjene uticaja na životnu sredinu za projekat HE Bileća prepoznala. Riječ je o jako starim projektima, ali na žalost i o jako starim podacima koji služe kao podloga za realizaciju tih projekata. Danas kada imamo jasno vidljive posljedice klimatskih promjena i kada proticaj vodenih tokova u našoj zemlji opada, kada izvori presušuju, kada su podzemne vode ugrožene, ovaj megaprojekt će izmijeniti Hecegovinu i njen krš u potpunosti”, smatra Topić.
Krško podzemlje BiH nije dobro istraženo, kao ni putevi otjecanja vode. Isti je slučaj i s hrvatskim kršom, dovoljno se sjetiti slučaja hidroelektrane Lešće, koja od početka svog rada upravo ukazuje na navedene probleme, da putevi vode nisu utvrđeni, te je rad toliko problematičan da je morala biti osnovana i radna skupina za otklanjanje šteta koje uzrokuje hidroelektrana.
“Samo kroz zadnji ciklus istraživanja uvidjeli smo da su neka područja po prvi put otkrivena i da je sada prvi put u njima istraživano. U takvom okruženju bojim se da institucije i vlade realiziraju aktivnosti hidroenergetskog iskorištavanja na prostoru na kojem mi svi kao društvo ne znamo šta imamo. Da sumiram, uništavamo prirodu u kojoj i ne znamo šta imamo”, kaže Topić.
Hrvatski dio Neretve već ima poznati problem sa zaslanjivanjem; što je vodostaj niži slana morska voda prodire dublje i uzrokuje zaslanjenje tla. Prema odredbama Konvencije o procjeni utjecaja preko državnih granica ESPOO zemlje imaju pravo sudjelovati u procesima procjene utjecaja na okoliš projekata s prekograničnim utjecajem. Tako je primjerice, svojedobno, u Osijeku bio moguć uvid u studiju za mađarsku nuklearnu elektranu Paks 2 no za HE Bileća to nije moguće.
Iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije odgovaraju kako će sukladno odredbama ESPOO konvencije “izvijestiti nadležno ministarstvo Bosne i Hercegovine o namjeri sudjelovanja u postupku procjene utjecaja na okoliš za zahvat ‘Izgradnja hidroelektrane Bileća’”.
„Ministarstvo će inzistirati na tome da se sve radnje vezane za projekt Gornji horizonti vrše uz poštivanje međunarodnog prava te kako bi se zaštitili priroda, okoliš i bioraznolikost Republike Hrvatske“, navode no ne objašnjavaju je li i što dosad učinjeno po pitanju HE Bileća.
Kako prenosi Morski.hr, 2022. u postupku izrade Studije utjecaja projekta HE Dabar na okoliš, BIH jest dostavila nacrt te studije na mišljenje Hrvatskoj. Tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike utvrdilo je da iz studije nije moguće utvrditi koliko se sveukupno umanjuju količine vode koje se odvajaju iz sliva Neretve i prevode u sliv Gornjih horizonata. Hrvatska je tada smatrala kako postupak za HE Dabar sukladno ESPOO konvenciji nije pravilno proveden. Iako je sud u Banja Luci prihvatio tužbu Aarhus centra u BiH i poništio okolišnu dozvolu u kolovozu 2024., RS nije odustala od projekta.
“Sve je dio procesa kruženja i sve ima svoj put, tako i voda koja najviše nastavlja da teče u druga niža polja, ali posebno pritoke Neretve, te na kraju samu deltu Neretve i u Jadran. Utjecaj slane vode se sad već osjeti”, kaže Topić.
Javni uvid za HE Bileća održava se do 26. veljače online i u prostorima Općine Bileća.
“S obzirom na štetu koju bi Gornji horizonti napravili delti Neretve, hrvatska vlada mora oštrije reagirati. Pozvali smo resorno ministarstvo da se zauzme za hrvatske ljude, poljoprivredu i prirodu i nadamo se odlučnom djelovanju”, ističe Gallop.
