kulturna politika

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević mlakim je, zakašnjelim i neprincipijelnim stavovima na koncu uspio ispasti zabranitelj, diskriminator i naivčina istovremeno.

Antonija Mlikota, povjesničarka umjetnosti: Sustavno posvećivanje modernističkim autorima i autoricama, osobito onima koji djeluju izvan okvira nacionalne paradigme, i dalje predstavlja izazov kulturne politike.

Ivana Peranić, umjetnička direktorica festivala TranziT – europskog festivala suvremenih kazališnih praksi: Ne želim umjetnički rad reducirati na puku provokaciju.

Petero zagrebačkih radnica i radnika u kulturi za H-Alter govore o pozitivnim i negativnim aspektima kulturnih politika u prvom mandatu, kao i očekivanjima u novom mandatu koalicijske vlasti Možemo! i SDP-a.

Domaći su cirkusanti na savskom nasipu stvorili umjetničku komunu u kojoj vrijede drugačija pravila od onih u konvencionalnom svijetu.

Branko Brezovec u intervjuu za H-Alter povodom predstave Krležino divot pismo: Veći problem od financiranja kulture jest manjak horizonta – što bi Grad Zagreb uopće od nezavisne kulture htio.

Iako zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević činjenično ukazuje na oporbenjačko licemjere, jasno je da u razmjeni argumenta s oporbenim konzervativcima nije osobito okretan.

Zaposleni u nezavisnom kulturnom sektoru ostaju izvan okvira dogovora radnica i radnika u kulturi radnika u javnim institucijama koji s vladajućima pregovaraju na margini interesa velikih javnih sindikata.

Krešimira Gojanović: Posljednja nepravilnost sastoji se od dvadeset milijuna eura koje je ministrica Obuljen Koržinek dala HDLU-u za obnovu Meštrovićeva paviljona, premda zgrada nije stradala u potresu.